ISSN 1977-0847
Službeni list
Europske unije
L 164
Hrvatsko izdanje
Zakonodavstvo
Godište 62.
20. lipnja 2019.
|
ISSN 1977-0847 |
||
|
Službeni list Europske unije |
L 164 |
|
|
|
||
|
Hrvatsko izdanje |
Zakonodavstvo |
Godište 62. |
|
Sadržaj |
|
I. I. Zakonodavni akti |
Stranica |
|
|
|
UREDBE |
|
|
|
* |
||
|
|
|
DIREKTIVE |
|
|
|
* |
Direktiva (EU) 2019/983 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnikâ od rizikazbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu ( 1 ) |
|
|
|
|
ODLUKE |
|
|
|
* |
|
|
|
|
|
(1) Tekst značajan za EGP |
|
HR |
Akti čiji su naslovi tiskani običnim slovima su oni koji se odnose na svakodnevno upravljanje poljoprivrednim pitanjima, a općenito vrijede ograničeno razdoblje. Naslovi svih drugih akata tiskani su masnim slovima, a prethodi im zvjezdica. |
I. I. Zakonodavni akti
UREDBE
|
20.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 164/1 |
UREDBA (EU) 2019/982 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 5. lipnja 2019.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 1343/2011 o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora (1),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Sporazumom o osnivanju Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja („Sporazum o GFCM-u”) osigurava se prikladan okvir za višestranu suradnju radi promicanja razvoja, očuvanja, racionalnog upravljanja i najboljeg iskorištavanja živih morskih resursa u Sredozemnom moru i Crnom moru na razinama koje se smatraju održivima i na kojima postoji mala opasnost od kolapsa. |
|
(2) |
Jedan od ciljeva zajedničke ribarstvene politike (ZRP), kako je utvrđen u Uredbi (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3), je osigurati da ribolovne aktivnosti i aktivnosti akvakulture budu dugoročno ekološki održive i da se njima upravlja na način koji je u skladu s ciljevima postizanja gospodarskih i društvenih koristi te koristi za zapošljavanje i s ciljem doprinosa dostupnosti zaliha hrane. |
|
(3) |
Unija, kao i Bugarska, Grčka, Španjolska, Francuska, Hrvatska, Italija, Cipar, Malta, Rumunjska i Slovenija ugovorne su stranke Sporazuma o GFCM-u. |
|
(4) |
Preporuke koje je donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja („GFCM”) obvezujuće su za njegove ugovorne stranke. Budući da je Unija ugovorna stranka Sporazuma o GFCM-u, te su preporuke obvezujuće za Uniju te bi stoga trebale biti provedene u pravo Unije, osim ako njihov sadržaj već nije njime obuhvaćen. |
|
(5) |
Uredbom (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (4) utvrđuju se određene odredbe za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u. Radi se o primjerenom zakonodavnom aktu za provedbu preporuka GFCM-a koje je donio GFCM, a čiji sadržaj još nije obuhvaćen pravom Unije. |
|
(6) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2015. donio Preporuku GFCM/39/2015/2 o uspostavi minimalnih standarda za ribolov pridnenih stokova pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u Sicilijanskom prolazu. Ti standardi uključuju tehničke mjere za očuvanje kozica (Parapenaeus longirostris) i oslića (Merluccius merluccius). Dijelovi tih mjera već se nalaze u Prilogu III. Uredbi Vijeća (EZ) br. 1967/2006 (5) o minimalnim referentnim veličinama za očuvanje predmetne vrste. Međutim, mjere koje se odnose na upravljanje flotom koje se nalaze u Preporuci 39/2015/2 trebale bi se provesti u pravo Unije Uredbom (EU) br. 1343/2011. |
|
(7) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2015. donio Preporuku GFCM/39/2015/3 o uspostavi niza mjera za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog (IUU) ribolova oblića (Psetta maxima) u Crnom moru, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje. Većina tih mjera već je predviđena Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/218 (6), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1005/2008 (7), Uredbom Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (8), Uredbom (EU) br. 1343/2011, Uredbom (EU) br. 1380/2013 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 (9). Niz mjera za upravljanje flotom utvrđenih Preporukom 39/2015/3 nije obuhvaćeno zakonodavstvom Unije pa bi one stoga trebale biti provedene u pravo Unije s pomoću Uredbe (EU) br. 1343/2011. |
|
(8) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2015. donio Preporuku GFCM/39/2015/4 o mjerama upravljanja za kostelja piknjavca u Crnom moru, kojom se uvodi minimalna referentna veličina za očuvanje dotične vrste. |
|
(9) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2016. donio Preporuku GFCM/40/2016/4 o uspostavi višegodišnjeg plana upravljanja za ribarstvo kojim se iskorištavaju oslić i kozice u Sicilijanskom prolazu (geografska potpodručja od 12 do 16). Neke od sastavnica tog višegodišnjeg plana već su predviđene Provedbenom uredbom (EU) 2017/218 i Uredbom (EU) br. 1380/2013. Unatoč tomu, određene mjere utvrđene u Preporuci 40/2016/4 nisu obuhvaćene zakonodavstvom Unije pa bi se one stoga trebale provesti u pravo Unije s pomoću Uredbe (EU) br. 1343/2011. |
|
(10) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2017. donio Preporuku GFCM/41/2017/2 o upravljanju ribolovom rumenca okana u Alboranskom moru (geografska potpodručja 1, 2 i 3) tijekom dvogodišnjeg prijelaznog razdoblja. Operativni je cilj te preporuke održati ribolovnu smrtnost rumenca okana u okviru dogovorenih referentnih točaka predostrožnosti te u najkraćem mogućem roku postići ili održati maksimalni održivi prinos. |
|
(11) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2017. donio Preporuku GFCM/41/2017/3 o uspostavi ograničenog područja za ribolov u Jabučkoj kotlini u Jadranskom moru. |
|
(12) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2017. donio Preporuku GFCM/41/2017/4 o višegodišnjem planu upravljanja ribolovom oblića u Crnom moru (geografsko potpodručje 29). Preporukom se utvrđuje niz mjera za upravljanje, tehničkih mjera, mjera koje se odnose na flotu i kontrolnih mjera, kao pilot-projekt za suzbijanje IUU ribolova oblića u Crnom moru. Neke od sastavnica tog višegodišnjeg plana već su predviđene Provedbenom uredbom (EU) 2017/218, Uredbom (EZ) br. 1005/2008, Uredbom (EZ) br. 1224/2009, Uredbom (EU) br. 1343/2011, Uredbom (EU) br. 1380/2013 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011. Unatoč tomu, određene mjere iz Preporuke 41/2017/4 nisu obuhvaćene zakonodavstvom Unije pa bi se one stoga trebale provesti u pravo Unije s pomoću Uredbe (EU) br. 1343/2011. |
|
(13) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2017. donio Preporuku GFCM/41/2017/5 o uspostavi regionalnog prilagodljivog plana upravljanja za iskorištavanje crvenog koralja u Sredozemnom moru. |
|
(14) |
GFCM je na svojem godišnjem zasjedanju 2017. donio Preporuku GFCM/41/2017/8 o međunarodnom programu zajedničke inspekcije i nadzora izvan voda pod nacionalnom jurisdikcijom u Sicilijanskom prolazu (geografska potpodručja od 12 do 16), u kojem države članice mogu odlučiti sudjelovati. Kako bi se osigurala usklađenost sa ZRP-om, doneseno je zakonodavstvo Unije za uspostavu sustava za kontrolu, inspekciju i izvršenje, koji obuhvaća borbu protiv IUU aktivnosti. Konkretno, Uredbom (EZ) br. 1224/2009 uspostavlja se sustav Unije za kontrolu, inspekciju i izvršenje s globalnim i integriranim pristupom kako bi se osiguralo poštovanje svih pravila ZRP-a. Provedbenom uredbom Komisije (EU) br. 404/2011 utvrđuju se detaljna pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Uredbom (EZ) br. 1005/2008 uspostavlja se sustav Zajednice za sprečavanje IUU ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje. Tim je uredbama već predviđen niz mjera utvrđenih u Preporuci GFCM/41/2017/8. Stoga nije potrebno uključiti te mjere u ovu Uredbu. Unatoč tomu, određene mjere utvrđene u toj Preporuci nisu obuhvaćene zakonodavstvom Unije pa bi se one stoga trebale provesti u pravo Unije s pomoću Uredbe (EU) br. 1343/2011. |
|
(15) |
Uredbu (EU) br. 1343/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1343/2011
Uredba (EU) br. 1343/2011 mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 2. stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Ova se Uredba primjenjuje na sve aktivnosti gospodarskog ribolova i akvakulture, kao i na sve aktivnosti rekreacijskog ribolova ako je to izrijekom predviđeno u ovoj Uredbi, koje obavljaju ribarska plovila Unije i državljani država članica u Području Sporazuma o GFCM-u.” |
|
2. |
članak 3. mijenja se kako slijedi:
|
|
3. |
iza članka 9. umeće se sljedeći odjeljak: „
Članak 9.a Ograničena područja za ribolov u Sicilijanskom prolazu Ribolov s pridnenim povlačnim mrežama (koćama) zabranjuje se na:
Članak 9.b Tampon-zone u Sicilijanskom prolazu 1. Oko ograničenog područja za ribolov ‚istočno od pličine Adventure’, kako je navedeno u članku 9.a stavku 1., uspostavlja se tampon-zona omeđena crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
2. Oko ograničenog područja za ribolov ‚zapadno od bazena Gela’, kako je navedeno u članku 9.a stavku 2., uspostavlja se tampon-zona omeđena crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
3. Oko ograničenog područja za ribolov ‚istočno od malteške pličine’, kako je navedeno u članku 9.a stavku 3., uspostavlja se tampon-zona omeđena crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
4. Plovila koja obavljaju ribolovne aktivnost s pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u tampon-zonama iz ovog članka osiguravaju odgovarajuću učestalost prijenosa signala svojih sustava za praćenje plovila (VMS). Plovila koja nisu opremljena VMS transponderom, a koja namjeravaju ribariti pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u tampon-zonama, opremaju se bilo kojim drugim sustavom za geolokalizaciju kojim se kontrolnim tijelima omogućuje praćenje njihovih aktivnosti. Članak 9.c Ograničenja ribolova u području Jabučke kotline u Jadranskom moru 1. Zabranjuje se rekreacijski ribolov te ribolov s mrežama stajaćicama, pridnenim povlačnim mrežama (koćama), stajaćim parangalima i klopkama na području omeđenom crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
2. U razdoblju od 1. rujna do 31. listopada svake godine zabranjuje se ribolov s mrežama stajaćicama, pridnenim povlačnim mrežama (koćama), stajaćim parangalima i klopkama na području omeđenom crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
3. U razdoblju od 1. rujna do 31. listopada svake godine zabranjuje se rekreacijski ribolov te ribolov s mrežama stajaćicama, pridnenim povlačnim mrežama (koćama), stajaćim parangalima i klopkama na području omeđenom crtama koje spajaju sljedeće geografske koordinate:
Članak 9.d Ovlaštena plovila na području Jabučke kotline 1. Ne dovodeći u pitanje članak 9.c stavke 2. i 3., aktivnosti gospodarskog ribolova koje se obavljaju s mrežama stajaćicama, pridnenim povlačnim mrežama (koćama), stajaćim parangalima i klopkama dopuštaju se, na područjima iz tih stavaka, samo ako plovilo posjeduje posebno ovlaštenje i ako može dokazati da je u prošlosti obavljalo ribolovne aktivnosti na predmetnim područjima. 2. U području iz članka 9.c stavka 2. ovlaštena ribarska plovila nemaju pravo obavljati ribolov više od dva ribolovna dana tjedno. Ovlaštena ribarska plovila koja upotrebljavaju pridnene povlačne mreže (koće) sa širilicama nemaju pravo obavljati ribolov više od jednog ribolovnog dana tjedno. 3. U području iz članka 9.c stavka 3. ovlaštena plovila koja ribare s pridnenim povlačnim mrežama (koćama) imaju pravo na ribolov samo subotom i nedjeljom od 5 sati do 22 sata. Ovlaštenim plovilima koja ribare s mrežama stajaćicama, stajaćim parangalima i klopkama dopušta se ribolov samo od ponedjeljka u 5 sati do četvrtka u 22 sata. 4. Plovilima kojima je odobren ribolov na području iz članka 9.c stavaka 2. i 3. s alatom iz stavka 1. ovog članka odobrenje za ribolov izdaje njihova država članica u skladu s člankom 7. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. 5. Države članice svake godine dostavljaju Komisiji najkasnije do 31. ožujka popis plovila za koja su izdale odobrenje iz stavka 1. Komisija najkasnije do 30. travnja svake godine dostavlja Tajništvu GFCM-a popis ovlaštenih plovila koji je utvrđen za sljedeću godinu. Za svako pojedinačno plovilo popis sadržava sljedeće informacije:
6. Ovlaštena ribarska plovila istovaruju ulov pridnenih stokova isključivo u određenim lukama. U tu svrhu svaka predmetna država članica određuje luke u kojima je odobren istovar ulova iz ograničenog područja za ribolov u Jabučkoj kotlini. Popis tih luka dostavlja se Tajništvu GFCM-a i Komisiji do 30. travnja svake godine. 7. Ribarska plovila kojima je odobren ribolov na područjima iz članka 9.c stavaka 2. i 3. s alatima iz stavka 1. ovog članka imaju sustav automatske identifikacije (AIS) i/ili sustav za automatsko utvrđivanje identiteta plovila (AIS) koji ispravno funkcioniraju, a ribolovni alati koji su na plovilu ili se upotrebljavaju propisno su utvrđeni, numerirani i označeni prije početka bilo kakvih ribolovnih operacija ili bilo kakve plovidbe na tim područjima. 8. Ribarska plovila opremljena mrežama stajaćicama, pridnenim povlačnim mrežama (koćama), stajaćim parangalima i klopkama, a koja nemaju odobrenje, smiju prelaziti preko ograničenog područja za ribolov samo ako slijede izravan pravac plovidbe pri stalnoj brzini od najmanje sedam čvorova i ako na plovilu imaju aktivan VMS i/ili AIS i ako ne obavljaju nijednu vrstu ribolovnih aktivnosti. Članak 9.e Prostorna/vremenska ograničenja u Alboranskom moru 1. Uzimajući u obzir dostupna znanstvena mišljenja, države članice smiju uspostaviti prostorna/vremenska ograničenja u Alboranskom moru (geografska potpodručja 1, 2 i 3 GFCM-a kako su definirana u Prilogu I.) u kojem su ribolovne aktivnosti zabranjene ili ograničene kako bi se zaštitila područja na kojima se skupljaju mladi organizmi i/ili ikraši vrste rumenac okan. 2. Države članice obavješćuju Tajništvo GFCM-a i Komisiju najkasnije do 11. siječnja 2020. o tim područjima i ograničenjima koja su primijenile.”; |
|
4. |
u glavi II. poglavlju I. dodaje se sljedeći odjeljak: „
Članak 11.a Privremena zabrana u zaljevu Gabès Od 1. srpnja do 30. rujna svake godine zabranjuje se ribolov pridnenim povlačnim mrežama između obale i izobata od 200 metara dubine u geografskom potpodručju 14 GFCM-a (zaljev Gabès u skladu s definicijom iz Priloga I.).”; |
|
5. |
u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje: „POGLAVLJE II.A Privremena zabrana u Crnom moru Članak 14.a Razdoblje zabrane ribolova tijekom sezone mriješćenja oblića u Crnom moru 1. U razdoblju od travnja do lipnja svake godine svaka predmetna država članica utvrđuje razdoblje zabrane ribolova u Crnom moru u trajanju od najmanje dva mjeseca. 2. Države članice mogu odrediti dodatna prostorna/vremenska ograničenja u okviru kojih se ribolovne aktivnosti mogu zabraniti ili ograničiti kako bi se zaštitila područja skupljanja mladih oblića.”; |
|
6. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 16.ca Predostrožne zabrane skupljanja crvenog koralja 1. Ako se dosegne granična razina ulova iz stavaka 2. i 3., države članice privremeno zatvaraju predmetno područje za bilo kakav ribolov crvenog koralja. 2. Smatra se da je granična razina ulova dosegnuta kad kolonije crvenog koralja čiji je bazalni promjer manji od 7 mm premaše 25 % ukupnog ulova skupljenoga s određene obale crvenog koralja u određenoj godini. 3. Ako koraljne obale još uvijek nisu ispravno utvrđene, granična razina ulova i zabrana predviđene stavkom 1. primjenjuju se prema ljestvici statističkog pravokutnika GFCM-a. 4. U svojoj odluci o određivanju zabrane kako je navedeno u stavku 1. države članice utvrđuju predmetno geografsko područje, trajanje zabrane i uvjete za ribolov u tom području tijekom zabrane. 5. Države članice koje su odredile zabrane o tome bez odgode obavješćuju Tajništvo GFCM-a i Komisiju. Članak 16.cb Prostorne/vremenske zabrane Države članice koje aktivno skupljaju crveni koralj uvode dodatne zabrane radi zaštite crvenog koralja na temelju dostupnih znanstvenih mišljenja, a najkasnije do 11. siječnja 2020.”; |
|
7. |
u glavi II. umeće se sljedeće poglavlje nakon poglavlja IV.: „POGLAVLJE IV.A Minimalna referentna veličina za očuvanje kostelja piknjavca u crnom moru Članak 16.da Minimalna referentna veličina za očuvanje kostelja piknjavca u Crnom moru Primjerci kostelja piknjavca u Crnom moru koji su manji od 90 cm ne smiju se zadržavati na plovilu, prekrcavati, iskrcavati, skladištiti, prodavati niti izlagati ni nuditi na prodaju. Kod slučajnog ulova takvi se primjerci kostelja piknjavca odmah puštaju neozlijeđeni i živi, u mjeri u kojoj je to moguće. Zapovjednici ribarskih plovila zapisuju u brodski dnevnik slučajni ulov, puštanje i/ili odbacivanje kostelja piknjavca. Države članice dostavljaju te informacije GFCM-u i Komisiji u okviru svojih godišnjih izvješća SAC-u i preko okvira za prikupljanje podataka GFCM-a.”; |
|
8. |
umeće se sljedeća glava: „GLAVA II.A RIBOLOVNI KAPACITET I RIBOLOVNE MOGUĆNOSTI Članak 16.m Ograničenja ulova za crveni koralj Svaka država članica može u Sredozemnom moru uspostaviti sustav pojedinačnih dnevnih i/ili godišnjih ograničenja ulova za crveni koralj. Članak 16.n Kapacitet ribarske flote ili ribolovni napor za rumenca okana u Alboranskom moru Države članice najkasnije do 2020. održavaju razine kapaciteta ribarske flote ili ribolovnog napora na razinama koje su se odobrile i primjenjivale tijekom posljednjih godina u pogledu iskorištavanja rumenca okana u Alboranskom moru (geografska potpodručja 1, 2 i 3 GFCM-a kako su definirana u Prilogu I.).”; |
|
9. |
članak 17.a. briše se; |
|
10. |
u glavi III. dodaju se sljedeća poglavlja: „POGLAVLJE III. Kontrola nad ribolovom koralja Članak 22.a Odobrenja za ribolov crvenog koralja 1. Plovila ili ribari ovlašteni za skupljanje crvenog koralja u Sredozemnom moru imaju valjano odobrenje za ribolov u kojem se navode tehnički uvjeti pod kojima se ribolov smije obavljati. 2. Ako ne postoji odobrenje iz stavka 1., crveni je koralj zabranjeno skupljati, zadržavati na plovilu, pretovarivati, istovarivati, prenositi, pohranjivati, prodavati ili prikazivati ili nuditi na prodaju. 3. Države članice vode ažurirani registar odobrenja za ribolov iz stavka 1. i dostavljaju Komisiji najkasnije do 31. ožujka svake godine popis plovila za koja su izdana odobrenja iz stavka 1. Komisija dostavlja taj popis Tajništvu GFCM-a najkasnije do 30. travnja svake godine. Taj popis uključuje sljedeće informacije za svako plovilo:
4. Države članice ne smiju povećati broj odobrenja za ribolov sve dok se u znanstvenom mišljenju ne navede da je status populacija crvenog koralja povoljan. Članak 22.b Evidentiranje ulovâ crvenog koralja 1. Ribari ili zapovjednici plovila ovlašteni za skupljanje crvenog koralja evidentiraju ulove žive vage, i po mogućnosti broj kolonija, nakon ribolovnih operacija ili najkasnije pri istovaru u luci u slučaju dnevnih ribolovnih putovanja. 2. Ribarska plovila s odobrenjem za skupljanje crvenog koralja imaju na plovilu brodski dnevnik u koji se unose dnevni ulovi crvenog koralja, neovisno o težini žive vage, i ribolovna aktivnost po području i dubini, uključujući broj ribolovnih dana i zarona, kad je to moguće. Te se informacije dostavljaju nadležnim nacionalnim tijelima u roku utvrđenom u članku 14. stavku 6. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Članak 22.c Prethodna obavijest za crveni koralj Od dva do četiri sata prije predviđenog dolaska u luku zapovjednici ribarskih plovila ili njihovi predstavnici dostavljaju odgovarajućim tijelima sljedeće informacije:
Članak 22.d Određene luke za crveni koralj Ovlašteni ribari ili ribarska plovila istovaruju ulov crvenog koralja isključivo u određenim lukama. U tu svrhu svaka država članica određuje luke u kojima je odobren istovar ulova crvenog koralja te dostavlja popis tih luka Tajništvu GFCM-a i Komisiji do 30. travnja svake godine, osim ako je popis određenih luka koji je već dostavljen ostao nepromijenjen. Članak 22.e Kontrola istovarâ crvenog koralja Svaka država članica utvrđuje program kontrole koji se temelji na analizi rizika, posebno kako bi provjerila istovare i potvrdila brodske dnevnike. Članak 22.f Pretovar crvenog koralja Zabranjuju se operacije pretovara crvenog koralja na moru. Članak 22.g Znanstvene informacije o crvenom koralju Države članice koje imaju ribarske flote koje love crvene koralje osiguravaju da je propisno uspostavljen mehanizam za odgovarajuće znanstveno praćenje ribolova i ulova kako bi omogućile Znanstvenom savjetodavnom odboru GFCM-a da daje opisne informacije i mišljenja barem o sljedećem:
POGLAVLJE IV. Kontrolne mjere koje se odnose na određena geografska potpodručja GFCM-a
Članak 22.h Izvješćivanje o dnevnim ulovima i usputnim ulovima rumenca okana Ne dovodeći u pitanje članak 14. Uredbe 1224/2009, države članice uspostavljaju mehanizam radi osiguranja izvješćivanja o svim dnevnim gospodarskim ulovima i usputnim ulovima rumenca okana u Alboranskom moru (geografska potpodručja 1, 2, 3 GFCM-a kako je definirano u Prilogu I.), neovisno o živoj vagi ulova. Kad je riječ o rekreacijskom ribolovu, države članice nastoje evidentirati ili procijeniti ulove koji se odnose na tu vrstu. Članak 22.i Odobrenja za ribolov i ribolovne aktivnosti 1. Države članice uspostavljaju registar ribarskih plovila ovlaštenih za držanje na plovilu ili istovar količina rumenca okana ulovljenih u Alboranskom moru koje čine više od 20 % ulova žive vage nakon razvrstavanja po plimi. Taj se registar održava i ažurira. 2. Ribarskim plovilima koja love rumenca okana dopušteno je obavljanje ribolovnih aktivnosti samo ako su te ribolovne aktivnosti navedene u valjanom odobrenju za ribolov koje su izdala nadležna tijela i u kojem su navedeni tehnički uvjeti pod kojima se te aktivnosti smiju obavljati. Odobrenje uključuje podatke utvrđene u Prilogu VIII. 3. Države članice:
4. Sva plovila ukupne dužine veće iznad 12 metara koja su ovlaštena loviti rumenca okana opremljena su VMS-om ili bilo kojim drugim sustavom za geolokalizaciju kojim se kontrolnim tijelima omogućuje da prate njihove aktivnosti. Članak 22.j Znanstveno praćenje Države članice koje imaju ribarske flote za lov rumenca okana osiguravaju da je propisno uspostavljen mehanizam za odgovarajuće praćenje ribolova i ulova kako bi SAC-u omogućile da daje opisne informacije i mišljenja barem o sljedećem:
Članak 22.k Odobrenja za ribolov pridnenih stokova pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u Sicilijanskom prolazu 1. Plovilima s pridnenim povlačnim mrežama (koćama) koja love pridnene stokove u Sicilijanskom prolazu (geografska potpodručja 12, 13, 14, 15 i 16 GFCM-a kako je definirano u Prilogu I.) dopušta se samo obavljanje određenih ribolovnih aktivnosti navedenih u valjanom odobrenju za ribolov koje su izdala nadležna tijela i u kojem su navedeni tehnički uvjeti pod kojima se te aktivnosti obavljaju. 2. Odobrenje za ribolov iz stavka 1., osim podataka navedenih u Prilogu I. Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2017/218 (*3), uključuje sljedeće podatke:
3. Države članice svake godine do 31. listopada dostavljaju Komisiji popis plovila za koja su izdale odobrenje iz stavka 1. Komisija taj popis dostavlja tijelu koje ona imenuje i Tajništvu GFCM-a najkasnije do 30. studenog svake godine. 4. Države članice dostavljaju Komisiji i Tajništvu GFCM-a najkasnije do 31. kolovoza svake godine, u zbirnom obliku, izvješće o ribolovnim aktivnostima koje su obavljala plovila iz stavka 1., uključujući sljedeće minimalne informacije:
Članak 22.l Određene luke 1. Svaka država članica određuje iskrcajne luke u kojima se može odvijati istovar i pretovar oslića i kozica ulovljenih u Sicilijskom prolazu, u skladu s člankom 43. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Države članice dostavljaju Tajništvu GFCM-a i Komisiji najkasnije do 30. studenog 2018. popis određenih iskrcajnih luka. Sve naknadne izmjene tog popisa bez odgode se dostavljaju Tajništvu GFCM-a i Komisiji. 2. Zabranjuje se iskrcaj ili prekrcaj bilo kojih količina oslića ili kozica koje su u Sicilijskom prolazu ulovila ribarska plovila na svim mjestima osim u iskrcajnim lukama koje su odredile države članice. Članak 22.m Međunarodni program zajedničke inspekcije i nadzora u Sicilijanskom prolazu 1. Države članice mogu provoditi aktivnosti inspekcije i nadzora u okviru Međunarodnog programa zajedničke inspekcije i nadzora („Program”) kojim su obuhvaćene vode izvan nacionalne jurisdikcije u geografskim potpodručjima 12, 13, 14, 15 i 16 GFCM-a kako je definirano u Prilogu I. („područje inspekcije i nadzora”). 2. Države članice mogu imenovati inspektore i utvrditi inspekcijska sredstva te obavljati inspekcijske preglede u okviru Programa. Komisija ili tijelo koje je ona imenovala može za Program odrediti inspektore Unije. 3. Komisija ili tijelo koje ona imenuje koordinira nadzorne i inspekcijske aktivnosti za Uniju i može izraditi, u dogovoru s dotičnim državama članicama, zajednički plan djelovanja kako bi Unija mogla ispuniti svoje obveze u okviru Programa. Države članice donose potrebne mjere kako bi olakšale provedbu tih planova, posebno u pogledu potrebnih ljudskih i materijalnih resursa, kao i razdoblja i geografskih područja u kojima će se ti resursi upotrebljavati. 4. Svaka država članica, najkasnije do 31. listopada svake godine, dostavlja Komisiji ili tijelu koje je Komisija odredila popis imena inspektora ovlaštenih za provođenje inspekcije i nadzora na području iz stavka 1., kao i imena plovila i zrakoplova koji se koriste za inspekciju i nadzor koje namjeravaju dodijeliti Programu za sljedeću godinu. Komisija ili tijelo koje je Komisija odredila šalje te informacije Tajništvu GFCM-a do 1. prosinca svake godine ili što je prije moguće prije početka inspekcijskih aktivnosti. 5. Inspektori koji su određeni za Program nose identifikacijsku iskaznicu inspektora GFCM-a koju je izdalo nadležno tijelo, koja je u obliku utvrđenom u Prilogu IV. 6. Plovila koja obavljaju dužnosti ukrcaja i inspekcije u skladu s Programom plove pod posebnom zastavom ili zastavicom, kako je opisano u Prilogu V. 7. Svaka država članica osigurava da svako inspekcijsko plovilo koje ima pravo ploviti pod svojom zastavom i koje djeluje na području iz stavka 1. održava siguran kontakt, po mogućnosti svakodnevno, sa svim ostalim inspekcijskim plovilima koja djeluju u tom području, radi razmjene informacija potrebnih za koordiniranje tih aktivnosti. 8. Svaka država članica čije službe provode inspekciju ili nadzor na području iz stavka 1. dostavlja svakom inspekcijskom plovilu po njegovu ulasku u predmetno područje popis zapažanja uspostavljen u skladu s Prilogom VII, ukrcaja i inspekcija koje je provela u prethodnom desetodnevnom razdoblju, uključujući datume, geografske koordinate i sve ostale relevantne informacije. Članak 22.n Provođenje inspekcija 1. Inspektori određeni za Program:
2. Nakon ukrcavanja na plovilo inspektori zapovjedniku ribarskog plovila predočuju identifikacijsku iskaznicu opisanu u Prilogu IV. Inspekcije se provode na jednom od službenih jezika GFCM-a i, po mogućnosti, na jeziku kojim govori zapovjednik ribarskog plovila. 3. Inspektori sastavljaju zapisnik o inspekciji u obliku utvrđenom u Prilogu VI. 4. Inspektori potpisuju zapisnik u prisutnosti zapovjednika plovila, koji ima pravo dodati u zapisnik sva zapažanja koja smatra primjerenima te ga mora i potpisati. 5. Preslike zapisnika daju se zapovjedniku plovila i tijelima skupine koja obavlja inspekciju, koja dostavljaju preslike tijelima države zastave pregledanog plovila te Komisiji i/ili tijelu koje je Komisija odredila. Komisija tu presliku prosljeđuje Tajništvu GFCM-a. 6. Veličinu skupine koja obavlja inspekciju i trajanje inspekcije određuje časnik koji zapovijeda inspekcijskim plovilom uzimajući u obzir sve relevantne okolnosti. Članak 22.o Kršenje pravila 1. Za potrebe ovog članka kršenjem pravila smatraju se sljedeće aktivnosti:
2. U slučaju bilo kakvog ukrcavanja na ribarsko plovilo i provođenja inspekcije ribarskog plovila tijekom kojeg inspektori otkriju kršenje pravila, tijela države članice koja je država zastave inspekcijskog plovila odmah obavješćuju Komisiju ili tijelo koje je Komisija odredila, koje potom obavješćuje državu zastave pregledanog ribarskog plovila izravno i preko Tajništva GFCM-a. Obavješćuju i svaki inspekcijski brod države pod čijom zastavom plovi ribarsko plovilo za koji se zna da se nalazi u blizini. 3. Država članica koja je država zastave plovila osigurava da nakon inspekcije tijekom koje je utvrđeno kršenje pravila predmetno ribarsko plovilo obustavi sve ribolovne aktivnosti. Država članica koja je država zastave zahtijeva od ribarskog plovila da se u roku od 72 sata uputi u luku koju ona odredi i u kojoj se pokreće istraga. 4. U slučaju da je tijekom inspekcije otkriveno kršenje pravila, o mjerama i naknadnim postupcima koje je poduzela država članica koja je država zastave obavješćuju se Komisija ili tijelo koje je ona odredila. Komisija ili tijelo koje je ona odredila prosljeđuje Tajništvu GFCM-a informacije o mjerama i daljnjem postupanju. 5. Kada je riječ o zapisnicima o inspekciji, kako je navedeno u članku 22.n stavku 3., i izjavama koje proizlaze iz dokumentiranih inspekcija koje su inspektori proveli, tijela država članica postupaju slično kao sa zapisnicima i izjavama nacionalnih inspektora.
Članak 22.p Mjere za sprečavanje IUU ribolova oblića u Crnom moru, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje 1. Svaka država članica do 20. siječnja svake godine šalje Komisiji, putem uobičajenog sustava podrške za obradu podataka, popis plovila koja upotrebljavaju pridnene jednostruke mreže stajaćice ovlaštenih za ribolov oblića u Crnom moru (geografsko potpodručje 29 GFCM-a kako je definirano u Prilogu I.). Komisija šalje taj popis Tajništvu GFCM-a do 31. siječnja svake godine. 2. Popis naveden u stavku 1., uz podatke navedene u Prilogu I. Provedbenoj uredbi (EU) 2017/218, uključuje sljedeće podatke:
3. Države članice na zahtjev GFCM-a dostavljaju informacije o ribarskim plovilima kojima je odobreno obavljanje ribolovne aktivnosti u određenom razdoblju. Konkretno, države članice dostavljaju imena predmetnih ribarskih plovila, njihove vanjske identifikacijske brojeve i ribolovne mogućnosti koje su dodijeljene svakom od njih. 4. Nadležna tijela obalne države članice prikupljaju neoznačene napuštene jednostruke mreže stajaćice koje se koriste za ribolov oblića, a koje su pronađene na moru. Te se mreže nakon toga zapljenjuju dok im se točno ne utvrdi vlasnik ili se uništavaju ako nije moguće utvrditi vlasnika. 5. Svaka predmetna država članica određuje mjesta za istovar na kojima se odvija istovar i pretovar oblića ulovljenog u Crnom moru, u skladu s člankom 43. stavkom 5. Uredbe (EZ) br. 1224/2009. Popis tih mjesta dostavlja se Tajništvu GFCM-a i Komisiji najkasnije do 30. studenog svake godine. 6. Zabranjuje se istovar ili pretovar s ribarskih plovila bilo kakve količine oblića ulovljenog u Crnom moru na bilo kojem drugom mjestu osim na mjestu za istovar iz stavka 5. Članak 22.q Nacionalni planovi za praćenje, kontrolu i nadzor ribolova oblića u Crnom moru 1. Države članice utvrđuju nacionalne planove za praćenje, kontrolu i nadzor („nacionalni planovi”) radi provedbe odredbi iz članka 22.p, među ostalim, osiguravanjem ispravnog i točnog praćenja i evidentiranja mjesečnih ulova i/ili korištenog ribolovnog napora. 2. Nacionalni planovi sadržavaju sljedeće elemente:
3. Države članice do 20. siječnja svake godine dostavljaju Komisiji ili tijelu koje je ona odredila nacionalne planove Komisija ili tijelo koje je ona odredila prosljeđuje te planove Tajništvu GFCM-a do 31. siječnja svake godine. Članak 22.r Znanstveno praćenje ribolova oblića u Crnom moru Države članice najkasnije do 30. studenoga svake godine dostavljaju SAC-u i Komisiji sve dodatne informacije kojima se podupire znanstveno praćenje ribolova oblića u Crnom moru. (*3) Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/218 od 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9.2.2017., str. 9.).”;" |
|
11. |
članak 23.a mijenja se kako slijedi:
|
|
12. |
dodaju se prilozi IV., V., VI., VII. i VIII. kako su utvrđeni u Prilogu ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 5. lipnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 283, 10.8.2018., str. 95.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 21. svibnja 2019.
(3) Uredba (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o zajedničkoj ribarstvenoj politici, izmjeni uredaba Vijeća (EZ) br. 1954/2003 i (EZ) br. 1224/2009 i stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 2371/2002 i (EZ) br. 639/2004 i Odluke Vijeća 2004/585/EZ (SL L 354, 28.12.2013., str. 22.).
(4) Uredba (EU) br. 1343/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o određenim odredbama za ribolov u području Sporazuma o GFCM-u (Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja) i o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 1967/2006 o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru (SL L 347, 30.12.2011., str. 44.).
(5) Uredba Vijeća (EZ) br. 1967/2006 od 21. prosinca 2006. o mjerama upravljanja za održivo iskorištavanje ribolovnih resursa u Sredozemnom moru, o izmjeni Uredbe (EEZ) br. 2847/93 te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1626/94 (SL L 409, 30.12.2006., str. 11.).
(6) Provedbena Uredba Komisije (EU) 2017/218 оd 6. veljače 2017. o registru ribarske flote Unije (SL L 34, 9.2.2017., str. 9.).
(7) Uredba Vijeća (EZ) br. 1005/2008 od 29. rujna 2008. o uspostavi sustava Zajednice za sprečavanje nezakonitog, neprijavljenog i nereguliranog ribolova, odvraćanje od njega i njegovo zaustavljanje, o izmjeni uredaba (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1936/2001 i (EZ) br. 601/2004 i o stavljanju izvan snage uredaba (EZ) br. 1093/94 i (EZ) br. 1447/1999 (SL L 286, 29.10.2008., str. 1.).
(8) Uredba Vijeća (EZ) br. 1224/2009 od 20. studenoga 2009. o uspostavi sustava kontrole Unije za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike, o izmjeni uredbi (EZ) br. 847/96, (EZ) br. 2371/2002, (EZ) br. 811/2004, (EZ) br. 768/2005, (EZ) br. 2115/2005, (EZ) br. 2166/2005, (EZ) br. 388/2006, (EZ) br. 509/2007, (EZ) br. 676/2007, (EZ) br. 1098/2007, (EZ) br. 1300/2008, (EZ) br. 1342/2008 i o stavljanju izvan snage uredbi (EEZ) br. 2847/93, (EZ) br. 1627/94 i (EZ) br. 1966/2006 (SL L 343, 22.12.2009., str. 1.).
(9) Provedbena uredba Komisije (EU) br. 404/2011 od 8. travnja 2011. o detaljnim pravilima za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1224/2009 o uspostavi sustava kontrole Zajednice za osiguranje sukladnosti s pravilima zajedničke ribarstvene politike (SL L 112, 30.4.2011., str. 1.).
PRILOG
Uredbi (EU) br. 1343/2011 dodaju se sljedeći prilozi:
„PRILOG IV.
MODEL IDENTIFIKACIJSKE ISKAZNICE ZA INSPEKTORE GFCM-A
|
Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja |
|
GFCM |
||
|
|
GFCM |
Nositelj ove identifikacijske iskaznice inspektora inspektor je GFCM-a koji je propisno imenovan na temelju uvjetâ Programa zajedničke inspekcije i nadzora Opće komisije za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) te je ovlašten postupati na temelju odredbi iz pravila GFCM-a. |
||
|
IDENTIFIKACIJSKA ISKAZNICA INSPEKTORA |
||||
|
Fotografija |
Ugovorna stranka |
|||
|
Ime inspektora: |
||||
|
Iskaznica br. |
…… Nadležno tijelo koje izdaje iskaznicu |
…… Inspektor |
||
|
Datum izdavanja: |
Valjanost: pet godina |
|||
„PRILOG V.
MODEL INSPEKCIJSKE ZASTAVICE GFCM-a
„PRILOG VI.
ZAPISNIK O INSPEKCIJI GFCM-A
1. INSPEKTORI
Ime … Ugovorna stranka … Broj identifikacijske iskaznice GFCM-a …
Ime … Ugovorna stranka … Broj identifikacijske iskaznice GFCM-a …
Ime … Ugovorna stranka … Broj identifikacijske iskaznice GFCM-a …
2. PLOVILO NA KOJEM SE NALAZE INSPEKTORI
|
2.1. |
Ime i registracija … |
|
2.2. |
Zastava … |
3. INFORMACIJE O PREGLEDANOM PLOVILU
|
3.1. |
Ime i registracija … |
|
3.2. |
Zastava … |
|
3.3. |
Kapetan (ime i prezime te adresa) … |
|
3.4. |
Vlasnik broda (ime i prezime te adresa) … |
|
3.5. |
Broj iz evidencije GFCM-a … |
|
3.6. |
Vrsta plovila … |
4. POLOŽAJ
|
4.1. |
Položaj kako ga je utvrdio zapovjednik inspekcijskog plovila u … UTC; Geo. širina … Geo. duljina … |
|
4.2. |
Položaj kako ga je utvrdio zapovjednik ribarskog plovila u … UTC; Geo. širina … Geo. duljina … |
5. DATUM I VRIJEME POČETKA I ZAVRŠETKA INSPEKCIJE
|
5.1. |
Datum … Vrijeme dolaska na plovilo … UTC – Vrijeme odlaska … UTC |
6. VRSTA RIBOLOVNOG ALATA NA PLOVILU
|
Pridnena povlačna mreža (koća) sa širilicama – OTB |
|
|
Pelagijska povlačna mreža (koća) sa širilicama – OTM |
|
|
Povlačna mreža (koća) za ribolov kozica – TBS |
|
|
Okružujuća mreža plivarica – PS |
|
|
Usidrene jednostruke mreže stajaćice – GNS |
|
|
Stajaći parangali – LLS |
|
|
Alati za rekreacijski ribolov – RG |
|
|
Ostalo (navesti) |
|
7. MJERENJE MREŽNOG OKA – U MILIMETRIMA
|
7.1. |
Zakonita veličina mrežnog oka koju treba koristiti: … mm |
|
7.2. |
Rezultat mjerenja prosječne veličine mrežnog oka: … mm |
|
7.3. |
Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje: |
8. PREGLED ULOVA NA PLOVILU
8.1. Rezultati inspekcijskog pregleda ribe na plovilu
|
VRSTA (troslovna oznaka FAO-a) |
|
|
|
|
|
|
|
Ukupno (kg) |
|
|
|
|
|
|
|
Izgled |
|
|
|
|
|
|
|
Pregledani uzorak |
|
|
|
|
|
|
|
% nedorasle ribe |
|
|
|
|
|
|
8.2. Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje:
9. PREGLED DOKUMENATA NA PLOVILU I VMS-A
|
9.1. |
Ribolovni brodski dnevnik: DA – NE |
|
9.2. |
Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje: |
|
9.3. |
Licencija za ribolov: DA – NE |
|
9.4. |
Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje: |
|
9.5. |
Posebno odobrenje: DA – NE |
|
9.6. |
Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje: |
|
9.7. |
VMS: DA – NE …funkcionira: DA – NE |
|
9.8. |
Kršenje pravila: DA – NE … Ako je odgovor DA, pravno upućivanje: |
10. POPIS PREKRŠAJA
|
|
Ribolov bez licencije, dozvole ili odobrenja koje je izdala ugovorna stranka Konvencije koja je država zastave – pravno upućivanje: |
|
|
Neispunjavanje obveze vođenja dovoljnih zapisa o ulovu i podataka povezanih s ulovom u skladu sa zahtjevima GFCM-a o izvješćivanju ili znatno pogrešno izvješćivanje o takvom ulovu i/ili podacima povezanima s ulovom – pravno upućivanje: |
|
|
Ribolov u području zatvorenom za ribolov – pravno upućivanje: |
|
|
Ribolov tijekom sezone zatvorene za ribolov – pravno upućivanje: |
|
|
Upotreba zabranjenog ribolovnog alata – pravno upućivanje: |
|
|
Krivotvorenje ili namjerno prikrivanje oznaka, identiteta ili registracije ribarskog plovila – pravno upućivanje: |
|
|
Skrivanje, neovlašteno mijenjanje ili uništavanje dokaza povezanih s istragom o prekršaju – pravno upućivanje: |
|
|
Višestruki prekršaji koji se, promatrani zajedno, smatraju teškim nepoštovanjem važećih mjera u skladu s GFCM-om, |
|
|
Napad, otpor, zastrašivanje, seksualno uznemiravanje, ometanje ili nedopušteno sprečavanje i zadržavanje ovlaštenog inspektora, |
|
|
Ometanje sustava za satelitsko praćenje i/ili rad bez sustava VMS – pravno upućivanje: |
11. POPIS DOKUMENATA KOPIRANIH NA PLOVILU
……
……
……
……
……
……
……
……
12. PRIMJEDBE I POTPIS ZAPOVJEDNIKA PLOVILA
……
……
……
……
……
……
……
……
Potpis zapovjednika: …
13. PRIMJEDBE I POTPIS INSPEKTORA/INSPEKTORÂ
……
……
……
……
……
……
……
……
Potpis inspektora/inspektorâ: …
„PRILOG VII.
ZAPISNIK GFCM-a O ZAPAŽANJU
|
1. |
Datum zapažanjâ: ……/……/…… Vrijeme: …UTC |
|
2. |
Položaj zapaženog plovila:
Geo. širina … – Geo. duljina … |
|
3. |
Smjer: … – Brzina … |
|
4. |
Ime zapaženog plovila: |
|
5. |
Zastava zapaženog plovila: |
|
6. |
Vanjski broj/oznaka: |
|
7. |
Vrsta plovila:
|
|
8. |
Međunarodni radijski pozivni znak: |
|
9. |
Broj IMO (ako je primjenjivo): |
|
10. |
Aktivnost(i):
|
|
11. |
Radioveza: DA – NE |
|
12. |
Ime i državljanstvo kapetana zapaženog plovila: … |
|
13. |
Broj ljudi na zapaženom plovilu: … |
|
14. |
Ulovi na zapaženom plovilu: … |
|
15. |
Informacije prikupio:
Ime inspektora: Ugovorna stranka: Broj identifikacijske iskaznice GFCM-a: Ime patrolnog plovila: |
„PRILOG VIII.
PODACI KOJE TREBA UKLJUČITI NA POPIS PLOVILA KOJA LOVE RUMENCA OKANA
Popis iz članka 22.i za svako plovilo uključuje sljedeće informacije:
|
— |
ime plovila, |
|
— |
broj plovila pod kojim je upisano u registar (oznaka koju su dodijelile ugovorne stranke Konvencije), |
|
— |
registracijski broj GFCM-a (3-slovna oznaka ISO države + 9 znamenaka, npr. xxx000000001), |
|
— |
luku registracije (puno ime luke), |
|
— |
prethodno ime (ako postoji), |
|
— |
prethodnu zastavu (ako postoji), |
|
— |
prethodne pojedinosti o brisanju iz drugih registara (ako postoje), |
|
— |
međunarodni radijski pozivni znak (ako postoji), |
|
— |
postojanje VMS-a (označite DA/NE), |
|
— |
vrstu plovila, ukupnu duljinu (LOA) i bruto tonažu (BT) i/ili bruto registarsku tonažu (BRT) te snagu motora izraženu u kW, |
|
— |
ime i adresu vlasnika i operatora, |
|
— |
glavni alat koji se koristi za ribolov rumenca okana te segment flote kojemu je dodijeljen i operativnu jedinicu kako je utvrđeno u Referentnom okviru za prikupljanje podataka (DCRF), |
|
— |
sezonsko razdoblje u kojem je odobren ribolov rumenca okana. |
DIREKTIVE
|
20.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 164/23 |
DIREKTIVA (EU) 2019/983 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 5. lipnja 2019.
o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o zaštiti radnikâ od rizikazbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 153. stavak 2. točku (b) u vezi s člankom 153. stavkom 1. točkom (a),
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Ostvarenje europskog stupa socijalnih prava (3), koji su proglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija tijekom socijalnog samita za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu 17. studenoga 2017., zajednička je politička obveza i odgovornost. U desetom načelu europskog stupa socijalnih prava navodi se da radnici imaju pravo na zdravo, sigurno i dobro prilagođeno radno okruženje. Pravo radnikâ na visoku razinu zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu i na radno okruženje prilagođeno njihovim profesionalnim potrebama također uključuje zaštitu od karcinogenih i mutagenih tvari na radnom mjestu, bez obzira na vrstu ili trajanje zaposlenja ili izloženosti. |
|
(2) |
Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno pravo na život te pravo na poštene i pravične uvjete rada predviđene u članku 2. odnosno članku 31. |
|
(3) |
Direktivom 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (4) nastoji se zaštititi radnike od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnom mjestu. Dosljedna razina zaštite od rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima predviđena je u toj direktivi okvirom općih načela kako bi se državama članicama omogućilo osiguravanje dosljedne primjene minimalnih zahtjeva. Cilj je tih minimalnih zahtjeva zaštita radnikâ na razini Unije i doprinos smanjenju razlika u razinama zaštite radnikâ diljem Unije te osiguravanju jednakih uvjeta. Obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na radnom mjestu važne su sastavnice općih mjera za zaštitu radnikâ koje su utvrđene Direktivom 2004/37/EZ. Te granične vrijednosti trebaju se temeljiti na dokazima, biti proporcionalne i mjerljive te bi trebale biti utvrđene na temelju dostupnih informacija, uključujući ažurirane znanstvene i tehničke podatke, ekonomsku izvedivost provedbe i usklađivanja, temeljitu procjenu socioekonomskog učinka i dostupnost protokola i tehnika za mjerenje izloženosti na radnom mjestu. Države članice mogu odrediti strože obvezujuće granične vrijednosti za izloženost na radnom mjestu u bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima. Osim toga, Direktivom 2004/37/EZ države članice ne sprečavaju se da primijene dodatne mjere, poput biološke granične vrijednosti. |
|
(4) |
Direktivom 2004/37/EZ nastoje se obuhvatiti tvari ili smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene ili mutagene tvari ili smjese 1.A ili 1.B kategorije kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kao i tvari, smjese ili postupci iz Priloga I. Direktivi 2004/37/EZ. Tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene ili mutagene tvari 1.A ili 1.B kategorije kako je utvrđeno u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 jesu one s usklađenim razvrstavanjem ili koje su razvrstane u skladu s člankom 4. ili člankom 36. te uredbe i priopćene Europskoj agenciji za kemikalije (ECHA) u skladu s člankom 40. te uredbe. Te su tvari uvrštene u javni popis razvrstavanja i označivanja koji vodi ECHA. Za svako novo dodavanje na popis tvari, smjesa ili postupaka iz Priloga I. Direktivi 2004/37/EZ u skladu s člankom 2. točkom (a) podtočkom ii. te direktive potrebno je pokazati čvrste znanstvene dokaze o karcinogenosti relevantne tvari na temelju valjanih dostupnih znanstvenih izvora, kao što su Odbor za procjenu rizika (RAC) ECHA-e, Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) i nacionalna tijela, uz pridavanje posebne pozornosti stručno recenziranim publikacijama o toj tvari. |
|
(5) |
Granične vrijednosti za izloženost na radnom mjestu dio su mjera upravljanja rizikom u skladu s Direktivom 2004/37/EZ. Te bi se granične vrijednosti trebale redovito preispitivati u skladu s načelom predostrožnosti i načelom zaštite radnikâ te u svjetlu pouzdanih dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka o karcinogenim i mutagenim tvarima. Trebalo bi razmotriti i mogućnost poboljšanja tehnika mjerenja, mjera upravljanja rizikom i drugih relevantnih čimbenika. Usklađenošću s tim graničnim vrijednostima ne dovode se u pitanje druge obveze poslodavaca u skladu s tom direktivom, posebice smanjenje uporabe karcinogenih i mutagenih tvari na radnome mjestu, sprečavanje ili smanjenje izloženosti radnikâ karcinogenim ili mutagenim tvarima i mjere koje bi se trebale u tu svrhu provesti. Te bi mjere trebale obuhvaćati, koliko je to tehnički moguće, zamjenu karcinogene ili mutagene tvari tvarju, smjesom ili postupkom koji nisu opasni ili su manje opasni za zdravlje radnikâ, uporabu zatvorenog sustava i druge mjere kojima se nastoji smanjiti razina izloženosti radnikâ. |
|
(6) |
Opasni lijekovi, uključujući citotoksične lijekove, koji se primarno upotrebljavaju za liječenje raka, mogli bi imati genotoksična, karcinogena ili mutagena svojstva. Stoga je važno zaštititi radnike izložene takvim lijekovima putem rada koji uključuje: pripremu, davanje ili zbrinjavanje opasnih lijekova, uključujući citotoksične lijekove; usluge povezane s čišćenjem, prijevozom, pranjem rublja ili zbrinjavanjem opasnih lijekova ili materijala koji je kontaminiran takvim lijekovima; ili njegu pacijenata koji primaju opasne lijekove. Opasni lijekovi, uključujući citotoksične lijekove, podliježu mjerama Unije kojima se predviđaju minimalni zahtjevi za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnikâ, posebice mjerama predviđenima u Direktivi 98/24/EZ (6). Opasni lijekovi koji sadržavaju tvari koje su također karcinogene ili mutagene, podliježu i Direktivi 2004/37/EZ. Komisija bi trebala procijeniti koji je instrument najprikladniji za osiguravanje sigurnosti na radu radnika koji su izloženi takvim opasnim lijekovima, uključujući citotoksične lijekove. Pritom se ne bi smjelo ugroziti pristup pacijenata najboljim dostupnim oblicima liječenja. |
|
(7) |
Za većinu karcinogenih i mutagenih tvari znanstveno nije moguće utvrditi razine ispod kojih izloženost ne bi imala štetne učinke. Iako se određivanjem graničnih vrijednosti na radnom mjestu u pogledu karcinogenih i mutagenih tvari u skladu tom direktivom rizici za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove izloženosti na radu (preostali rizik) ne otklanjaju u potpunosti, time se, služeći se postupnim pristupom koji se temelji na postavljanju ciljeva u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ipak doprinosi znatnom smanjenju rizika koji proizlaze iz takve izloženosti. Za druge karcinogene i mutagene tvari znanstveno je moguće utvrditi razine ispod kojih se ne očekuju štetni učinci izloženosti. |
|
(8) |
Maksimalne razine izloženosti radnikâ određenim karcinogenim ili mutagenim tvarima utvrđuju se vrijednostima koje se, u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, ne smiju premašiti. |
|
(9) |
Ovom Direktivom povećava se zaštita zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu radnom mjestu. Komisija bi redovito trebala preispitivati Direktivu 2004/37/EZ te, prema potrebi, podnositi zakonodavne prijedloge. Nove granične vrijednosti utvrđene u toj direktivi trebalo bi prema potrebi revidirati s obzirom na dostupne informacije, uključujući nove znanstvene i tehničke podatke te najbolje prakse, tehnike i protokole za mjerenje razina izloženosti na radnom mjestu utemeljene na dokazima. Te bi informacije, ako je to moguće, trebale uključivati podatke o preostalim rizicima za zdravlje radnikâ, preporuke Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti (SCOEL) te mišljenja RAC-a i Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH), kao i monografije IARC-a. Transparentnost informacija u tom je kontekstu alat za prevenciju i trebalo bi je osigurati. Informacije povezane s preostalim rizikom vrijedne su za sve buduće napore u pogledu ograničenja rizika od profesionalne izloženosti karcinogenim i mutagenim tvarima te bi ih trebalo objaviti na razini Unije. Ova je Direktiva u skladu s posebnim preporukama SCOEL-a, RAC-a i ACSH-a, čija je važnost istaknuta u prethodnim izmjenama Direktive 2004/37/EZ. |
|
(10) |
Radi osiguravanja najviše moguće razine zaštite i s obzirom na znanstvene podatke potrebno je uzeti u obzir i druge načine unosa karcinogenih i mutagenih tvari osim udisanjem, uključujući mogućnost apsorpcije kroz kožu te, u takvim slučajevima, navesti za relevantne tvari napomenu o unosu kroz kožu. Izmjene Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ predviđene u ovoj Direktivi još su jedan korak u dugotrajnijem postupku ažuriranja te direktive. |
|
(11) |
Procjena učinaka karcinogenih tvari obuhvaćenih ovom Direktivom na zdravlje temelji se na relevantnom znanstvenom stručnom znanju SCOEL-a i RAC-a. |
|
(12) |
SCOEL, koji je osnovan Odlukom Komisije 2014/113/EU (7), posebno pomaže Komisiji pri utvrđivanju, evaluaciji i analizi najnovijih dostupnih znanstvenih podataka te predlaganju graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti radi zaštite radnikâ od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivama Vijeća 98/24/EZ i 2004/37/EZ. |
|
(13) |
U skladu s Uredbom (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (8) RAC izrađuje mišljenja ECHA-e koja se odnose na rizike kemijskih tvari za zdravlje ljudi i okoliš. U kontekstu ove Direktive RAC je, na zahtjev, pripremio svoje mišljenje u skladu s člankom 77. stavkom 3. točkom (c) te uredbe. |
|
(14) |
Kampanja za razdoblje od 2018. do 2019. „Zdrava radna mjesta upravljaju opasnim tvarima” dobar je primjer toga kako Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) može podupirati provedbu zakonodavstva o sigurnosti i zdravlju na radu na razini Unije. Poželjno je da EU-OSHA blisko surađuje s državama članicama, kako bi se radnicima koji su u kontaktu s određenim tvarima pružile prilagođene informacije te napomenulo koje su politike u razvoju i koji su postojeći zakonodavni okviri. |
|
(15) |
Kadmij i velik broj njegovih anorganskih spojeva ispunjavaju kriterije da budu razvrstani kao karcinogene tvari (1.B kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Stoga je primjereno, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrditi graničnu vrijednost kadmija i njegovih anorganskih spojeva u toj direktivi. Osim toga, kadmij, kadmijev nitrat, kadmijev hidroksid i kadmijev karbonat identificirani su kao posebno zabrinjavajuće tvari u skladu s člankom 57. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 te su uključeni na popis tvari iz članka 59. stavka 1. te uredbe. |
|
(16) |
Što se tiče kadmija, predviđa se da će biti teško postići usklađivanje s graničnom vrijednošću od 0,001 mg/m3 u kratkom roku. Stoga je primjereno uvesti prijelazno razdoblje od osam godina, tijekom kojeg bi se trebala primjenjivati granična vrijednost od 0,004 mg/m3 (frakcija koju je moguće udahnuti). S ciljem zaštite legitimnih očekivanja te radi izbjegavanja potencijalnih ometanja postojećih praksi u državama članicama u kojima se na dan stupanja na snagu ove Direktive primjenjuje sustav biomonitoringa s biološkom graničnom vrijednosti do najviše 0,002 mg Cd / g kreatinina u urinu, granična vrijednost od 0,004 mg/m3 trebala bi se u tim državama članicama u prijelaznom razdoblju mjeriti kao frakcija koju je moguće udahnuti, s obzirom na mišljenje SCOEL-a i ACSH-a o kadmiju i njegovim anorganskim spojevima. |
|
(17) |
Komisija bi najkasnije tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive trebala, na temelju valjanih dostupnih znanstvenih izvora, primjerice onih koje dostavljaju SCOEL, RAC i relevantna nacionalna tijela, ocijeniti mogućnost izmjene Direktive 2004/37/EZ dodavanjem odredaba o kombinaciji granične vrijednosti za profesionalnu izloženost u zraku i biološke granične vrijednosti za kadmij i njegove anorganske spojeve. |
|
(18) |
Određivanjem biološke granične vrijednosti za kadmij i njegove anorganske spojeve radnike bi se zaštitilo od njihove sistemske toksičnosti, koja uglavnom utječe na bubrege i kosti. Biomonitoring može stoga doprinijeti zaštiti radnikâ na radnom mjestu, ali samo kao sredstvo za dopunu praćenja koncentracije kadmija i njegovih anorganskih spojeva u zraku, što znači u zoni disanja radnikâ. Komisija bi trebala izdati praktične smjernice za biomonitoring. |
|
(19) |
Berilij i većina njegovih anorganskih spojeva ispunjavaju kriterije da budu razvrstani kao karcinogene tvari (1.B kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Osim što ima karcinogena svojstva, poznato je da berilij može prouzročiti beriliozu (CBD) i preosjetljivost na berilij (BeS). Stoga je primjereno, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrditi graničnu vrijednost za berilij i njegove anorganske spojeve u toj direktivi te uključiti napomenu o preosjetljivosti kože i dišnih putova. |
|
(20) |
Kad je riječ o beriliju, može se predvidjeti da će biti teško postići usklađivanje s graničnom vrijednošću od 0,0002 mg/m3 u kratkom roku. Stoga je primjereno uvesti prijelazno razdoblje od sedam godina, tijekom kojeg bi se trebala primjenjivati granična vrijednost od 0,0006 mg/m3. |
|
(21) |
Arsenska kiselina i njezine soli te većina anorganskih spojeva arsena ispunjavaju kriterije da budu razvrstani kao karcinogene tvari (1.A kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Stoga je primjereno, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrditi graničnu vrijednost za arsensku kiselinu i njezine soli te za anorganske spojeve arsena u toj direktivi. Osim toga, arsenska kiselina, diarsenov pentaoksid i diarsenov trioksid identificirani su kao posebno zabrinjavajuće tvari u skladu s člankom 57. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 te su uključene u Prilog XIV. toj Uredbi i prije njihove upotrebe potrebna je autorizacija. |
|
(22) |
Kad je riječ o arsenskoj kiselini, može se predvidjeti da će biti teško u sektoru taljenja bakra postići usklađivanje s graničnom vrijednošću od 0,01 mg/m3. Stoga bi trebalo uvesti prijelazno razdoblje od četiri godine. |
|
(23) |
Formaldehid ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (1. B kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Formaldehid je genotoksična karcinogena tvar s lokalnim djelovanjem te o njegovoj karcinogenosti za ljude postoje dostatni znanstveni dokazi. Formaldehid je i kontaktni alergen za kožu (izaziva preosjetljivost kože).Stoga je primjereno, na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, utvrditi dugoročnu i kratkoročnu graničnu vrijednost za formaldehid u toj Direktivi i uključiti napomenu o preosjetljivosti kože. Osim toga, na zahtjev Komisije ECHA prikuplja dostupne informacije za procjenu potencijalne izloženosti formaldehidu i tvarima koje otpuštaju formaldehid na radnom mjestu, među ostalim za industrijsku i profesionalnu upotrebu. |
|
(24) |
Formaldehid se kao fiksator rutinski upotrebljava u centrima za zdravstvenu skrb u Uniji zbog jednostavnosti rukovanja njime, visoke razine preciznosti i izrazite prilagodljivosti. U nekim državama članicama može se predvidjeti da će biti teško u kratkom roku u zdravstvenom sektoru postići usklađivanje s graničnom vrijednosti od 0,37 mg/m3 ili 0,3 ppm. Stoga je primjereno utvrditi za taj sektor prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg bi se trebala primjenjivati granična vrijednost od 0,62 mg/m3 ili 0,5 ppm. U zdravstvenom bi sektoru, unatoč tomu, trebalo minimizirati izloženost formaldehidu te poticati na poštovanje granične vrijednosti od 0,37 mg/m3 ili 0,3 ppm tijekom prijelaznog razdoblja kada je to moguće. |
|
(25) |
U nekim se državama članicama formaldehid rutinski upotrebljava za balzamiranje preminulih osoba u sklopu kulturnih ili vjerskih praksi. Može se predvidjeti da će biti teško u kratkom roku u pogrebnom sektoru postići usklađivanje s graničnom vrijednosti od 0,37 mg/m3 ili 0,3 ppm. Stoga je primjereno utvrditi prijelazno razdoblje od pet godina tijekom kojeg bi se trebala primjenjivati granična vrijednost od 0,62 mg/m3 ili 0,5 ppm. |
|
(26) |
Napomene o izazivanju preosjetljivosti navedene u ovoj Direktivi za berilij i formaldehid unesene su radi veće jasnoće. Pri navođenju takvih napomena tijekom ažuriranja Direktive 2004/37/EZ trebalo bi osigurati dosljednost s relevantnim pravom Unije. To prema potrebi može uključivati dodavanje napomena o izazivanju preosjetljivosti kože za tvari za koje već postoji poseban unos u Prilogu III. toj direktivi. |
|
(27) |
Tvar 4,4′-metilen-bis-(2-kloroanilin) (MOCA) ispunjava kriterije da bude razvrstan kao karcinogena tvar (1.B kategorija) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Ta je tvar razvrstana kao karcinogena za čovjeka zbog svoje karcinogenosti i očitih genotoksičnih značajki. Za MOCA-u je utvrđena mogućnost znatne apsorpcije kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za MOCA-u i navesti napomenu o unosu kroz kožu. Osim toga, identificirana je kao posebno zabrinjavajuća tvar u skladu s člankom 57. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1907/2006 te je uključena u Prilog XIV. toj uredbi i prije njezina stavljanja na tržište ili upotrebe potrebna je autorizacija. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za MOCA-u. |
|
(28) |
Komisija je provela savjetovanje s ACSH-om. Provela je i savjetovanje sa socijalnim partnerima na razini Unije u dvije faze u skladu s člankom 154. Ugovora o funkcioniranju Europske unije. ACSH je donio mišljenja o tvarima na koje se odnosi ova Direktiva i predložio obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost za sve njih te podržao navođenje relevantnih napomena za neke od njih. |
|
(29) |
Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi trebaju se redovito nadzirati i preispitivati radi osiguravanja dosljednosti s Uredbom (EZ) br. 1907/2006, posebno kako bi se uzela u obzir interakcija između graničnih vrijednosti utvrđenih u Direktivi 2004/37/EZ i izvedenih razina izloženosti bez učinka za opasne kemikalije u skladu s tom Uredbom radi učinkovite zaštite radnikâ. |
|
(30) |
S obzirom na to da cilj ove Direktive, odnosno zaštitu radnika od rizika za njihovo zdravlje i sigurnost te sprečavanje takvih rizika, koji se pojavljuju ili bi se mogli pojaviti zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja. |
|
(31) |
Pri provedbi ove Direktive države članice trebale bi izbjegavati uvođenje administrativnih, financijskih ili pravnih ograničenja kojima bi se otežalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća. U tom smislu države članice i relevantna tijela na razini Unije i nacionalnoj razini potiču se da mikropoduzećima te malim i srednjim poduzećima pružaju poticaje, vodstvo i savjetovanje kako bi im se olakšalo usklađivanje s ovom Direktivom. U tom kontekstu iznimno su dobrodošli sporazumi socijalnih partnera, vodstvo te druge zajedničke akcije za utvrđivanje i razvoj najbolje prakse. |
|
(32) |
Budući da se ova Direktiva odnosi na zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na njihovu radnom mjestu, trebala bi biti prenesena u roku od dvije godine od datuma njezina stupanja na snagu. |
|
(33) |
Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:
Članak 1.
Direktiva 2004/37/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u članku 18.a dodaje se sljedeći podstavak: „Najkasnije 11. srpnja 2022. Komisija procjenjuje mogućnost izmjene ove Direktive kako bi se u nju dodale odredbe koje se odnose na kombinaciju granične vrijednosti za profesionalnu izloženost u zraku i biološke granične vrijednosti za kadmij i njegove anorganske spojeve. Komisija će najkasnije do 30. lipnja 2020., uzimajući u obzir najnovija znanstvena saznanja te nakon primjerenog savjetovanja s relevantnim dionicima, osobito zdravstvenim djelatnicima i medicinskim stručnjacima, procijeniti mogućnost izmjene ove Direktive kako bi se njome obuhvatili opasni lijekovi, uključujući citotoksične lijekove, ili kako bi se predložio prikladniji instrument za potrebe osiguravanja zaštite na radu radnika koji su izloženi tim lijekovima. Na temelju toga Komisija, prema potrebi te nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima, predstavlja zakonodavni prijedlog.”; |
|
2. |
Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Direktivi. |
Članak 2.
1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 11. srpnja 2021. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 5. lipnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 440, 6.12.2018., str. 145.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 27. ožujka 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 21. svibnja 2019.
(3) SL C 428, 13.12.2017., str. 10.
(4) Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).
(5) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).
(6) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11.).
(7) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).
(8) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.).
PRILOG
U točki A. Priloga III. Direktivi 2004/37/EZ dodaju se sljedeći redci:
|
Ime tvari |
EZ br. (1) |
CAS br. (2) |
Granične vrijednosti |
Napomena |
Prijelazne mjere |
|||||
|
8 sati (3) |
Kratkotrajno (4) |
|||||||||
|
mg/m3 (5) |
ppm (6) |
f/ml (7) |
mg/m3 (5) |
Ppm (6) |
f/ml (7) |
|||||
|
„Kadmij i njegovi anorganski spojevi |
— |
— |
0,001 (11) |
— |
— |
— |
— |
— |
|
Granična vrijednost 0,004 mg/m3 (12) do 11. srpnja 2027. |
|
Berilij i njegovi anorganski spojevi |
— |
— |
0,0002 (11) |
— |
— |
— |
— |
— |
preosjetljivost kože i preosjetljivost dišnih putova (13) |
Granična vrijednost 0,0006 mg/m3 do 11. srpnja 2026. |
|
Arsenska kiselina i njezine soli, kao i anorganski spojevi arsena |
— |
— |
0,01 (11) |
— |
— |
— |
— |
— |
— |
Za sektor taljenja bakra granična vrijednost primjenjuje se od 11. srpnja 2023. |
|
Formaldehid |
200-001-8 |
50-00-0 |
0,37 |
0,3 |
— |
0,74 |
0,6 |
— |
preosjetljivost kože (14) |
Granična vrijednost 0,62 mg/m3 ili 0,5 ppm (3) za zdravstveni i pogrebni sektor te sektor balzamiranje do 11. srpnja 2024. |
|
4,4′-metilen-bis-(2-kloroanilin) |
202-918-9 |
101-14-4 |
0,01 |
— |
— |
— |
— |
— |
koža (10) |
|
(11) Frakcija koju je moguće udahnuti.
(12) Frakcija koju je moguće udahnuti. Frakcija koju je moguće udahnuti u onim državama članicama u kojima se na dan stupanja na snagu ove Direktive primjenjuje sustav biomonitoringa s biološkom graničnom vrijednosti do najviše 0,002 mg Cd/g kreatinina u urinu.
(13) Tvar može prouzročiti preosjetljivost kože i preosjetljivost dišnih putova.
(14) Tvar može prouzročiti preosjetljivost kože. ”.
ODLUKE
|
20.6.2019 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 164/30 |
ODLUKA (EU) 2019/984 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 5. lipnja 2019.
o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ u pogledu roka za provedbu posebnih pravila o najvećoj dopuštenoj duljini za kabine s poboljšanim aerodinamičkim radnim značajkama, boljom energetskom učinkovitošću i poboljšanim sigurnosnim značajkama
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),
nakon savjetovanja s Odborom regija,
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),
budući da:
|
(1) |
Direktiva Vijeća 96/53/EZ. (3) izmijenjena je Direktivom (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća (4) radi smanjenja potrošnje energije i emisija stakleničkih plinova, prilagodbe zakonodavstva tehnološkom razvoju i promjenjivim potrebama tržišta te olakšavanja intermodalnog prijevoza. |
|
(2) |
Poboljšanom aerodinamikom kabina motornih vozila omogućila bi se znatna poboljšanja energetskih svojstava vozila. Međutim, zbog ograničenjâ najvećih duljina utvrđenih Direktivom 96/53/EZ to poboljšanje nije bilo moguće bez smanjenja nosivosti vozila. Stoga je Direktivom (EU) 2015/719 uvedeno odstupanje od ograničenjâ najvećih duljina. |
|
(3) |
Odstupanje od ograničenjâ najvećih duljina uvedeno Direktivom (EU) 2015/719 treba se primjenjivati od datuma koji je tri godine nakon datuma prenošenja ili primjene potrebnih izmjena u pogledu tehničkih zahtjeva u vezi s homologacijom. |
|
(4) |
Kako bi se koristi od aerodinamičnih kabina u pogledu energetskih svojstava teških vozila, ali i bolje vidljivosti za vozače, sigurnosti drugih sudionika u cestovnom prometu te sigurnosti i udobnosti za vozače što prije ostvarile, potrebno je osigurati da se takve aerodinamične kabine mogu uvesti bez nepotrebne odgode, čim budu doneseni potrebni zahtjevi u vezi s homologacijom. |
|
(5) |
Prometnom sektoru i proizvođačima opreme potrebno je dovoljno vremena za razvoj novih usluga i proizvoda. Kako bi se iskoristile prednosti fleksibilnijih pravila za oblikovanje kabina, važno je da Komisija poduzme mjere kako bi osigurala da se potrebne tehničke odredbe mogu donijeti što prije, u svrhu omogućivanja neometanog i brzog ulaska nove generacije kabina na tržišta. Nadalje, Komisija i države članice trebale bi u okviru svojih uloga u Tehničkom odboru za motorna vozila, osnovanom Direktivom 2007/46/EZ (5) Europskog parlamenta i Vijeća, poduzeti sve što je u njihovoj moći kako bi se osiguralo brzo davanje mišljenja. Ako mjere koje namjerava uvesti Komisija nisu usklađene s mišljenjem tog odbora, ili ako mišljenje ne bude dano, Komisija će djelovati bez odgode u skladu s člankom 5.a stavkom 4. Odluke Vijeća 1999/468/EZ (6). |
|
(6) |
Direktivu 96/53/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU ODLUKU:
Članak 1.
Članak 9.a Direktive 96/53/EZ mijenja se kako slijedi:
|
1. |
u stavku 2., drugi podstavak, iza točke (d), zamjenjuje se sljedećim: „U tu svrhu Komisija do 1. studenoga 2019. u okviru Direktive 2007/46/EZ poduzima mjere potrebne za homologaciju vozila ili skupova vozila iz stavka 1. ovog članka.”; |
|
2. |
stavak 3. zamjenjuje se sljedećim: „3. Stavak 1. primjenjuje se od 1. rujna 2020.”. |
Članak 2.
Ova Odluka stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Sastavljeno u Bruxellesu 5. lipnja 2019.
Za Europski parlament
Predsjednik
A. TAJANI
Za Vijeće
Predsjednik
G. CIAMBA
(1) SL C 62, 15.2.2019., str. 286.
(2) Stajalište Europskog parlamenta od 26. ožujka 2019. (još nije objavljeno u Službenom listu) i Odluka Vijeća od 22. svibnja 2019.
(3) Direktiva Vijeća 96/53/EZ od 25. srpnja 1996. o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice (SL L 235, 17.9.1996., str. 59).
(4) Direktiva (EU) 2015/719 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o izmjeni Direktive Vijeća 96/53/EZ o utvrđivanju najvećih dopuštenih dimenzija u unutarnjem i međunarodnom prometu te najveće dopuštene mase u međunarodnom prometu za određena cestovna vozila koja prometuju unutar Zajednice (SL L 115, 6.5.2015., str. 1.).
(5) Direktiva 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. rujna 2007. o uspostavi okvira za homologaciju motornih vozila i njihovih prikolica te sustava, sastavnih dijelova i zasebnih tehničkih jedinica namijenjenih za takva vozila (SL L 263, 9.10.2007., str. 1.).
(6) Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (SL L 184, 17.7.1999., str. 23.).
