(1)

Ujedinjena Kraljevina dostavila je 29. ožujka 2017. obavijest o namjeri povlačenja iz Unije na temelju članka 50. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). Ugovori će se prestati primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu od dana stupanja na snagu sporazuma o povlačenju ili, ako do toga ne dođe, dvije godine od te obavijesti odnosno od 30. ožujka 2019., osim ako Europsko vijeće, u dogovoru s Ujedinjenom Kraljevinom, jednoglasno odluči produljiti to razdoblje. Europsko vijeće dvaput je produljilo to razdoblje, posljednji put svojom Odlukom (EU) 2019/584 (2), kojom je ono produljeno do 31. listopada 2019. Ako ne dođe do sporazuma o povlačenju s Ujedinjenom Kraljevinom i ako se razdoblje iz članka 50. stavka 3. UEU-a dodatno ne produlji, potrebno je u okviru budućeg međunarodnog sporazuma između Unije i Ujedinjene Kraljevine postići dogovor o financijskom uređenju u vezi s financijskim obvezama koje proizlaze iz članstva Ujedinjene Kraljevine u Uniji.

(2)

Ovom se Uredbom ne dovode u pitanje obveze Unije i obveze Ujedinjene Kraljevine koje proizlaze iz cijelog razdoblja članstva Ujedinjene Kraljevine u Uniji.

(3)

Uredbom Vijeća (EU, Euratom) 2019/1197 (3) utvrđena su pravila o odnosima između Unije, s jedne strane, te Ujedinjene Kraljevine i njezinih korisnika, s druge strane, s obzirom na financiranje i izvršenje općeg proračuna Unije („proračun”) u 2019. Potrebno je utvrditi i pravila o odnosima između Unije, s jedne strane, te Ujedinjene Kraljevine i njezinih korisnika, s druge strane, s obzirom na financiranje i izvršenje proračuna u 2020.

(4)

Jedine ovlasti predviđene u Ugovorima za donošenje mjera koje se odnose na izvršenje i financiranje proračuna u 2020. u vezi s povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije bez sporazuma u povlačenju jesu one predviđene u članku 352. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije (UFEU) i članku 203. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

(5)

Ujedinjena Kraljevina te osobe i subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini sudjeluju u nizu programa ili djelovanja Unije na temelju članstva Ujedinjene Kraljevine u Uniji. To sudjelovanje odvija se na temelju sporazumâ s Ujedinjenom Kraljevinom ili osobama ili subjektima s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini ili odluka u korist Ujedinjene Kraljevine ili osoba ili subjekata s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini, koji čine pravne obveze.

(6)

Za mnoge od tih sporazuma i odluka pravila kojima se uređuje prihvatljivost nalažu da korisnik mora biti država članica ili osoba ili subjekt s poslovnim nastanom u državi članici. U takvim slučajevima prihvatljivost Ujedinjene Kraljevine ili osoba ili subjekata s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini povezana je sa statusom Ujedinjene Kraljevine kao države članice. Stoga povlačenjem Ujedinjene Kraljevine iz Unije bez sporazuma o povlačenju takvi primatelji gube prihvatljivost za financiranje sredstvima Unije na temelju takvih sporazuma i odluka. Međutim, to se ne odnosi na slučajeve u kojima bi osobe ili subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini sudjelovali u pojedinom djelovanju na temelju odgovarajućih pravila Unije za osobe i subjekte s poslovnim nastanom u trećoj zemlji i podložno uvjetima koji se primjenjuju na temelju tih pravila.

(7)

U slučaju povlačenja bez sporazuma o povlačenju bilo bi korisno za Uniju i njezine države članice, kao i za Ujedinjenu Kraljevinu te osobe i subjekte s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini, da se u 2020. osigura prihvatljivost Ujedinjene Kraljevine i korisnika s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini za primanje financijskih sredstava Unije te sudjelovanje Ujedinjene Kraljevine u financiranju proračuna za 2020. Isto tako bi bilo korisno ako bi se pravne obveze potpisane i prihvaćene prije datuma povlačenja, ili u 2019. u okviru primjene članka 4. Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197, mogle nastaviti izvršavati tijekom cijele 2020.

(8)

Stoga je primjereno utvrditi uvjete pod kojima bi Ujedinjena Kraljevina te osobe i subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini mogli i dalje biti prihvatljivi u 2020. u pogledu sporazuma koji su s njima potpisani i odluka koje su u vezi s njima donesene do datuma na koji se Ugovori prestaju primjenjivati na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini („datum povlačenja”) ili, ako je to primjenjivo, u 2019. u okviru primjene članka 4. Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197. Za primjenu ove Uredbe potrebno je ispuniti sljedeće uvjete: i. Ujedinjena Kraljevina je u pisanom obliku Komisiji potvrdila svoju obvezu da će nastaviti plaćati doprinos, izračunan na temelju procijenjenih vlastitih sredstava Ujedinjene Kraljevine kako su navedena u nacrtu proračuna za 2020., kako je predložen 5. srpnja 2019., i prilagođen kako bi se u obzir uzeo ukupan iznos odobrenih sredstava za plaćanje naveden u donesenom proračunu za 2020.; ii. Ujedinjena Kraljevina je platila prvi obrok; iii. Ujedinjena Kraljevina je u pisanom obliku Komisiji potvrdila obvezu dopuštanja cjelovitih revizija i kontrola od strane Unije u skladu s primjenjivim pravilima; i iv. Komisija je donijela odluku na temelju članka 2. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197 i nije donijela odluku na temelju članka 3. stavka 2. te uredbe. Zadnji uvjet primjenjuje se samo ako se Uredba (EU, Euratom) 2019/1197 počela primjenjivati prije kraja financijske godine 2019. S obzirom na potrebu za sigurnošću primjereno je ograničiti vrijeme za ispunjenje uvjeta. Komisija bi trebala donijeti odluku o ispunjenju tih uvjeta.

(9)

Uvjet u pogledu doprinosa Ujedinjene Kraljevine trebao bi se temeljiti na nacrtu proračuna za 2020., kako je predložen za 28 država članica, i trebao bi se prilagoditi kako bi se u obzir uzeo ukupan iznos odobrenih sredstava za plaćanje u donesenom proračunu. Razumno je da nakon donošenja ove Uredbe nijedna država članica ne bi trebala biti u nepovoljnijem položaju u pogledu svojeg relativnog doprinosa od onog utvrđenog u proračunu za 2020. kako je predložen. Stoga je, kako bi se osigurao koristan učinak ove Uredbe za sve države članice, primjereno oduzeti konkretni iznos od iznosa doprinosa Ujedinjene Kraljevine koji se treba unijeti u proračun. Takav konkretni iznos trebao bi koristiti državama članicama koje bi u suprotnome bile u nepovoljnom položaju nakon donošenja ove Uredbe, kako je dodatno utvrđeno u namjenskim praktičnim aranžmanima kojima se određuje raspodjela dospjelih plaćanja i Komisiji povjerava isplata konkretnog iznosa.

(10)

Sve dok su ispunjeni uvjeti za prihvatljivost Ujedinjene Kraljevine te osoba i subjekata s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini na temelju ove Uredbe, primjereno je osigurati i njihovu prihvatljivost u 2020. za potrebe uvjeta navedenih u pozivima, nadmetanjima, natječajima ili bilo kojem drugom postupku koji može dovesti do financiranja iz proračuna Unije, uz iznimku posebnih slučajeva koji se odnose na sigurnost i na gubitak članstva Ujedinjene Kraljevine u Europskoj investicijskoj banci, te im omogućiti financiranje iz sredstava Unije. Takvo financiranje iz sredstava Unije trebalo bi biti ograničeno na prihvatljive rashode nastale u 2020., osim za ugovore o javnoj nabavi potpisane prije kraja 2020. u okviru primjene glave VII. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (4) („Financijska uredba”), koji se i dalje provode u skladu s uvjetima tih ugovora, i osim za program Ujedinjene Kraljevine za izravna plaćanja u poljoprivredi za godinu zahtjeva 2020., koji bi trebalo isključiti iz prihvatljivosti. Također je primjereno Ujedinjenu Kraljevinu ili osobe ili subjekte s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini isključiti iz prihvatljivosti na temelju Uredbe (EU) br. 1309/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (5), kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2019/1796 (6) Europskog parlamenta i Vijeća, za djelovanja kojima su obuhvaćeni radnici koji su proglašeni viškom i samozaposlene osobe koje su prestale sa svojom djelatnošću zbog povlačenja bez sporazuma te na temelju Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 (7), kako je izmijenjena, za djelovanja koja obuhvaćaju veliko financijsko opterećenje za države članice koje se izravno pripisuje povlačenju bez sporazuma o povlačenju. U skladu s Financijskom uredbom, u pozivima, nadmetanjima, natječajima ili drugim postupcima te u svim sporazumima koji proizlaze iz njih, s Ujedinjenom Kraljevinom ili osobama ili subjektima s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini, ili u odlukama u korist Ujedinjene Kraljevine ili osoba ili subjekata s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini, treba utvrditi uvjete za prihvatljivost i nastavak prihvatljivosti upućivanjem na ovu Uredbu.

(11)

Također je primjereno predvidjeti nastavak prihvatljivosti Ujedinjene Kraljevine te osoba i subjekata s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini pod uvjetima da Ujedinjena Kraljevina nastavi plaćati doprinos za 2020. i, ako je to primjenjivo, za 2019. na temelju Uredbe (EU, Euratom) 2019/1197, i da se kontrole i revizije mogu provesti učinkovito. Ako navedeni uvjeti više nisu ispunjeni, Komisija bi trebala donijeti odluku kojom se utvrđuje neispunjavanje uvjeta. U tom slučaju Ujedinjena Kraljevina te osobe i subjekti s poslovnim nastanom u Ujedinjenoj Kraljevini trebali bi prestati biti prihvatljivi za financiranje sredstvima Unije.

(12)

Također je primjereno u 2020. predvidjeti nastavak prihvatljivosti djelovanja u kojima države članice ili osobe ili subjekti s poslovnim nastanom u državama članicama primaju financijska sredstva Unije i koja su povezana s Ujedinjenom Kraljevinom. Međutim, u slučaju da Ujedinjena Kraljevina ne prihvati kontrole i revizije, to bi trebao biti element koji treba uzeti u obzir za potrebe dobrog financijskog upravljanja pri procjeni provedbe takvih djelovanja.

(13)

Djelovanja bi se trebala nastaviti provoditi u skladu s relevantnim pravilima kojima se uređuju takva djelovanja, uključujući Financijsku uredbu. Stoga je za potrebe primjene takvih pravila potrebno s Ujedinjenom Kraljevinom postupati kao s državom članicom.

(14)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog toga što se odnose na proračun Unije i programe i djelovanja koje provodi Unija oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti navedenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(15)

Kako bi se omogućila ograničena fleksibilnost, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u pogledu mogućeg produljenja rokova navedenih u članku 2. stavku 1. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) te izmjena rasporeda plaćanja. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (8) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. Ako u slučaju rizika od ozbiljnog poremećaja u izvršenju i financiranju proračuna Unije za 2020. to zahtijevaju krajnje hitni razlozi, delegirani akt trebao bi stupiti na snagu bez odgode i trebao bi se primjenjivati sve dok Europski parlament ili Vijeće ne podnesu prigovor.

(16)

Kako bi se izbjegli najznačajniji poremećaji za korisnike Unijinih programa potrošnje i drugih djelovanja na datum povlačenja Ujedinjene Kraljevine iz Unije, ova bi Uredba trebala hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije i trebala bi se primjenjivati od dana koji slijedi nakon dana prestanka primjene Ugovorâ na Ujedinjenu Kraljevinu i u Ujedinjenoj Kraljevini, osim ako do tog datuma stupi na snagu sporazum o povlačenju sklopljen s Ujedinjenom Kraljevinom. S obzirom na to da se ovom Uredbom utvrđuju mjere koje se odnose na izvršenje i financiranje proračuna Unije za 2020., trebala bi se primjenjivati samo za prihvatljivost za 2020.,

(1)

Direktivom Vijeća 2006/112/EZ (3) pod određenim je uvjetima predviđeno izuzeće od poreza na dodanu vrijednost (PDV) za robu i usluge koje se isporučuju oružanim snagama bilo koje države stranke Sjevernoatlantskog ugovora te za robu koju uvoze oružane snage bilo koje države stranke Sjevernoatlantskog ugovora, kada takve snage sudjeluju u zajedničkim obrambenim naporima izvan svoje države.

(2)

Direktivom Vijeća 2008/118/EZ (4) predviđeno je izuzeće od plaćanja trošarina za trošarinsku robu kada joj je namjena za uporabu od strane oružanih snaga bilo koje države stranke Sjevernoatlantskog ugovora koja nije država članica u kojoj je nastala obveza obračuna trošarine, za potrebe tih snaga, civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, podložno uvjetima i ograničenjima koje utvrđuje država članica domaćin.

(3)

Takva izuzeća nisu dostupna ako oružane snage države članice sudjeluju u aktivnostima u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), kako je navedeno u glavi V. poglavlju 2. odjeljku 2. Ugovora o Europskoj uniji. Trebalo bi dati prednost unaprjeđivanju europskih sposobnosti u području obrane i upravljanja krizama te jačanju sigurnosti i obrane Unije. U svojoj Zajedničkoj komunikaciji od 28. ožujka 2018. o Akcijskom planu za vojnu mobilnost, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i Komisija prepoznali su opću potrebu za usklađivanjem primjene PDV-a u pogledu obrambenih napora koji se poduzimaju u okviru Unije i u okviru Organizacije sjevernoatlantskog ugovora (NATO).

(4)

Obrambeni napori koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a obuhvaćaju vojne misije i operacije, aktivnosti borbenih skupina, uzajamnu pomoć, projekte stalne strukturirane suradnje (PESCO) te aktivnosti Europske obrambene agencije (EDA). Međutim, njima se ne bi smjelo obuhvatiti aktivnosti na temelju klauzule o solidarnosti utvrđene u članku 222. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ni bilo koje druge bilateralne ili multilateralne aktivnosti među državama članicama koje se ne odnose na obrambene napore koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a.

(5)

Stoga bi trebalo uvesti izuzeće od PDV-a kako bi se obuhvatile isporuke robe ili usluga koje su namijenjene za potrebe oružanih snaga države članice ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, ako takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a izvan svoje države članice. Isporuke robe i usluga za oružane snage države članice u kojoj se ta roba ili usluge isporučuju trebale bi biti isključene iz izuzeća od PDV-a.

(6)

Ujedno je potrebno uvesti izuzeće od PDV-a ako je roba koju uvoze oružane snage države članice namijenjena za potrebe tih snaga ili civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, kada takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a izvan svoje države članice.

(7)

Trebalo bi uvesti i izuzeće od trošarina kako bi se obuhvatila trošarinska roba koja se isporučuje za potrebe oružanih snaga bilo koje države članice koja nije država članica u kojoj je nastala obveza obračuna trošarine, kada takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a izvan svoje države članice.

(8)

Kao kod izuzeća od PDV-a i trošarina za obrambene napore NATO-a, opseg izuzeća za obrambene napore koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru ZSOP-a trebao bi biti ograničen. Ta bi se izuzeća trebala primjenjivati samo na situacije u kojima oružane snage obavljaju zadaće izravno povezane s obrambenim naporima u okviru ZSOP-a i njima ne bi trebale biti obuhvaćene civilne misije u okviru ZSOP-a. Stoga bi roba ili usluge koje se isporučuju za potrebe civilnog osoblja mogle biti obuhvaćene izuzećima samo ako je civilno osoblje u pratnji oružanih snaga koje obavljaju zadaće izravno povezane s obrambenim naporima u okviru ZSOP-a izvan svoje države članice. Zadaće koje obavlja isključivo civilno osoblje ili koje se obavljaju isključivo upotrebom civilnih sposobnosti ne bi trebalo smatrati obrambenim naporima. Jednako tako izuzećima ne bi u bilo kakvim okolnostima trebale biti obuhvaćene roba ili usluge koje oružane snage stječu za potrebe snaga ili pratećeg civilnog osoblja u svojoj državi članici.

(9)

S obzirom na to da cilj ove Direktive, to jest usklađivanje primjene PDV-a i trošarina na obrambene napore u okviru Unije i u okviru NATO-a, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(10)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (5), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(11)

Direktive 2006/112/EZ i 2008/118/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

(1)

u članku 22. prije prvog stavka umeće se sljedeći stavak:

„Upotreba od strane oružanih snaga države članice koja sudjeluje u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike, za vlastite potrebe ili za potrebe njihovog civilnog osoblja, robe koju nisu kupili podložno općim pravilima kojima se uređuje oporezivanje na domaćem tržištu države članice smatra se stjecanjem robe unutar Zajednice uz naknadu, ako uvoz navedene robe ne bi bio prihvatljiv za izuzeće iz članka 143. stavka 1. točke (ga).”;

(2)

u članku 143. stavku 1. umeće se sljedeća točka:

(3)

u članku 151. stavku 1. umeću se sljedeće točke:

„(ba)

od strane oružanih snaga bilo koje države članice koja nije država članica u kojoj je nastala obveza obračuna trošarine, za potrebe tih snaga, civilnog osoblja koje ih prati ili za opskrbu njihovih menzi ili kantina, kada takve snage sudjeluju u obrambenim naporima koji se poduzimaju radi provedbe aktivnosti Unije u okviru zajedničke sigurnosne i obrambene politike;”.

(1)

Člankom 43. stavkom 3. Ugovora predviđeno je da Vijeće, na prijedlog Komisije, usvaja mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti.

(2)

Uredbom (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (1) zahtijeva se donošenje mjera očuvanja uzimajući u obzir raspoložive znanstvene, tehničke i gospodarske savjete, uključujući, ako je to relevantno, izvješća koja je sastavio Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo.

(3)

Zadaća je Vijeća usvojiti mjere o utvrđivanju i raspodjeli ribolovnih mogućnosti, uključujući, prema potrebi određene s time funkcionalno povezane uvjete. U skladu s člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 ribolovne mogućnosti treba utvrditi u skladu s ciljevima zajedničke ribarstvene politike (ZRP) utvrđenima u članku 2. stavku 2. te uredbe. Člankom 16. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je da se ribolovne mogućnosti dodjeljuju državama članicama na način kojim se osigurava relativna stabilnost ribolovnih aktivnosti svake države članice za svaki riblji stok ili svaku vrstu ribolova.

(4)

Člankom 16. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je da bi ribolovne mogućnosti za stokove koji podliježu posebnim višegodišnjim planovima trebalo utvrditi u skladu s pravilima utvrđenima u tim planovima.

(5)

Višegodišnji plan za ribarstvo koje iskorištava pridnene stokove u zapadnom Sredozemnome moru uspostavljen je Uredbom (EU) 2019/1022 Europskog parlamenta i Vijeća (2) i stupio je na snagu 16. srpnja 2019. U skladu s člankom 4. stavkom 1. te uredbe ribolovne mogućnosti za stokove navedene u članku 1. te uredbe trebalo bi utvrditi tako da se progresivno i postupno, ako je to moguće do 2020., a najkasnije do 1. siječnja 2025., postigne ribolovna smrtnost na razini najvišeg održivog prinosa. Ribolovne mogućnosti trebalo bi izraziti kao najveći dopušteni ribolovni napor i utvrditi u skladu s režimom ribolovnog napora utvrđenim u članku 7. te uredbe. Najveći dopušteni ribolovni napor za 2020. trebalo bi stoga smanjiti za 10 % u odnosu na osnovne vrijednosti izračunane u skladu s člankom 7. stavkom 4. te uredbe.

(6)

Na svojem 42. godišnjem sastanku 2018. Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM) donijela je Preporuku GFCM/42/2018/1 o višegodišnjem planu upravljanja za jegulju u Sredozemnome moru kojom su utvrđene mjere upravljanja za jegulju (Anguilla anguilla) u Sredozemnome moru (geografska potpodručja GFCM-a od 1 do 27). Te mjere uključuju godišnje razdoblje zabrane ribolova od tri uzastopna mjeseca, koje svaka država članica treba utvrditi u skladu s ciljevima očuvanja iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1100/2007 (3), nacionalnim planom ili nacionalnim planovima upravljanja za jegulju i vremenskim obrascima migracija jegulje u državi članici. U skladu s navedenom preporukom zabrana ribolova primjenjuje se na sve morske vode Sredozemnog mora i na bočate vode kao što su estuariji, obalne lagune i prijelazne vode. Tu bi mjeru trebalo provesti u pravu Unije.

(7)

Na svojem 42. godišnjem sastanku 2018. GFCM je donio i preporuku GFCM/42/2018/8 o daljnjim hitnim mjerama u razdoblju 2019. – 2021. za male pelagične stokove u Jadranskome moru (geografska potpodručja 17 i 18), kojom su utvrđena ograničenja ulova i napora za male pelagične stokove za 2019., 2020. i 2021. na geografskim potpodručjima GFCM-a 17 i 18 (Jadransko more). Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije. Maksimalna ograničenja ulova utvrđuju se isključivo za godinu dana i njima se ne dovode u pitanje bilo koje druge mjere koje će se donijeti u budućnosti ni bilo koji drugi mogući sustavi raspodjele među državama članicama.

(8)

Na svojem 43. godišnjem sastanku 2019. GFCM je donio Preporuku GFCM/43/2019/5 o višegodišnjem planu upravljanja za održivi ribolov pridnenih vrsta u Jadranskome moru (geografska potpodručja 17 i 18), kojom je uveden režim ribolovnih napora za određene pridnene stokove. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(9)

Uzimajući u obzir posebnosti slovenske flote i njezin zanemariv utjecaj na stokove malih pelagičnih vrsta i stokove pridnenih vrsta, primjereno je očuvati postojeće obrasce ribolova i slovenskoj floti osigurati pristup minimalnoj količini malih pelagičnih vrsta i minimalnom ribolovnom naporu za stokove pridnenih vrsta.

(10)

Na svojem 43. godišnjem sastanku 2019. GFCM je donio Preporuku GFCM/43/2019/3 o izmjeni Preporuke GFCM/41/2017/4 o višegodišnjem planu upravljanja ribolovom romba u Crnome moru (geografsko potpodručje GFCM-a 29). Tom su preporukom uvedeni ažurirani regionalni sustav utvrđivanja ukupnog dopuštenog ulova i sustav dodjele kvota za romba te dodatne mjere očuvanja za taj stok, a posebno dvomjesečna zabrana ribolova i ograničenje ribolovnih dana na 180 dana godišnje. Te bi mjere trebalo provesti u pravu Unije.

(11)

U skladu sa znanstvenim savjetom GFCM-a, za osiguravanje održivosti stoka papaline u Crnome moru potrebno je ribolovnu smrtnost tog stoka zadržati na trenutačnim razinama. Stoga je primjereno nastaviti utvrđivati autonomnu kvotu za taj stok.

(12)

Ribolovne mogućnosti trebalo bi utvrditi na temelju raspoloživih znanstvenih savjeta, uzimajući u obzir biološke i društveno-gospodarske aspekte uz istodobno osiguravanje pravednog postupanja među različitim sektorima ribarstva, kao i s obzirom na mišljenja iznesena tijekom savjetovanja s dionicima.

(13)

Uredbom Vijeća (EZ) br. 847/96 (4) uvedeni su dodatni uvjeti za upravljanje TAC-ovima iz godine u godinu, uključujući odredbe o fleksibilnosti za zaštitni i za analitički TAC iz članaka 3. i 4. te uredbe. U skladu s člankom 2. te uredbe Vijeće pri određivanju TAC-ova treba odlučiti na koje se stokove ne primjenjuje članak 3. ili članak 4. te uredbe, posebno na temelju biološkog statusa stokova. Nedavno je člankom 15. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 uveden mehanizam fleksibilnosti iz godine u godinu za sve stokove koji podliježu obvezi iskrcavanja. Stoga bi, radi izbjegavanja prekomjerne fleksibilnosti kojom bi se dovelo u pitanje načelo racionalnog i odgovornog iskorištavanja morskih bioloških resursa, omelo ostvarivanje ciljeva ZRP-a i uzrokovalo pogoršanje biološkog statusa stokova, trebalo utvrditi da se članci 3. i 4. Uredbe (EZ) br. 847/96 primjenjuju na analitičke TAC-ove samo ako se ne upotrebljava fleksibilnost iz godine u godinu predviđena u članku 15. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(14)

Korištenje ribolovnih mogućnosti dostupnih ribarskim plovilima Unije koje su utvrđene u ovoj Uredbi podliježe Uredbi Vijeća (EZ) br. 1224/2009 (5), a posebno člancima 33. i 34. te uredbe, koji se odnose na evidentiranje ulova i ribolovnog napora te dostavu podataka o iscrpljenju ribolovnih mogućnosti. Stoga je potrebno utvrditi oznake koje države članice trebaju upotrebljavati kada Komisiji dostavljaju podatke o iskrcanim ulovima stokova koji podliježu ovoj Uredbi.

(15)

Kako bi se izbjegao prekid ribolovnih aktivnosti i ribarima iz Unije osigurao izvor zarade, ova bi se Uredba trebala primjenjivati od 1. siječnja 2020. Zbog hitnosti ova bi Uredba trebala stupiti na snagu odmah nakon objave.

(16)

Ribolovne mogućnosti trebalo bi koristiti u potpunosti u skladu s pravom Unije,

(1)

Jedan od ciljeva Uredbe (EU) br. 1380/2013 postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim vrstama ribolova Unije uvođenjem obveze iskrcavanja za ulove vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je donošenje višegodišnjih planova koji sadržavaju mjere očuvanja za ribolov kojim se iskorištavaju određeni stokovi na relevantnom geografskom području.

(3)

Takvim višegodišnjim planovima utvrđuju se pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja te se njima Komisija može ovlastiti za pobliže utvrđivanje relevantnih pojedinosti na temelju zajedničkih preporuka država članica.

(4)

Europski parlament i Vijeće donijeli su 19. ožujka 2019. Uredbu (EU) 2019/472 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove ulovljene u zapadnim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove. Člankom 13. te uredbe Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi dopune te uredbe utvrđivanjem pojedinosti o obvezi iskrcavanja za sve stokove vrsta u zapadnim vodama na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kako je predviđeno u članku 15. stavku 5. točkama od (a) do (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013, a na temelju zajedničkih preporuka koje izrađuju države članice.

(5)

Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal imaju izravan upravljački interes u ribolovu u jugozapadnim vodama. Delegiranom uredbom (EU) 2016/2374 (3) Komisija je uspostavila plan za odbačeni ulov u ribolovu određenih pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama; ta je uredba zatim stavljena izvan snage i zamijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/2033 (4) na temelju zajedničke preporuke koju su 2018. dostavile Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal.

(6)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za jugozapadne vode i Savjetodavnim vijećem za ribolov pelagijskih vrsta Belgija, Španjolska, Francuska, Nizozemska i Portugal Komisiji su 31. svibnja 2019. dostavile novu zajedničku preporuku, koja je izmijenjena 9. kolovoza 2019. Znanstveni doprinos dala su relevantna znanstvena tijela, a pregledao ga je Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) (5). Komisija se o predmetnim mjerama u pisanom obliku savjetovala sa stručnom skupinom koju čine predstavnici 28 država članica te Europskog parlamenta u svojstvu promatrača.

(7)

Delegirana uredba (EU) 2018/2033 sadržavala je izuzeće od obveze iskrcavanja za škampa ulovljenog pridnenim povlačnim mrežama (koćama) na potpodručjima Međunarodnog vijeća za istraživanje mora (ICES) 8 i 9 te za rumenca okana ulovljenog artizanalnim alatom voracera u zoni ICES-a 9a jer su dostupni znanstveni dokazi upućivali na moguće visoke stope preživljavanja, uzimajući u obzir karakteristike alata kojima se ciljano love te vrste, ribolovne prakse i ekosustav. STECF je u svojoj ocjeni (6) zaključio da najnovija ispitivanja i studije dovršeni u razdoblju 2016.–2018. upućuju na stope preživljavanja škampa slične onima opaženima u prijašnjim istraživanjima. Dokaze o stopama preživljavanja odbačenog ulova rumenca okana države članice dostavile su STECF-u, koji je zaključio (7) da je izuzeće utemeljeno. Stoga, budući da se okolnosti nisu promijenile, ta izuzeća na temelju stope preživljavanja trebalo bi zadržati i u okviru plana za odbačeni ulov pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama za razdoblje 2020.–2021.

(8)

Delegiranom uredbom (EU) 2018/2033 odobreno je izuzeće na temelju stope preživljavanja za voline i raže ulovljene svim alatima na potpodručjima ICES-a 8 i 9 dok se ne dostave detaljni znanstveni dokazi o stopama preživljavanja za sve segmente flote i kombinacije alata, područja i vrsta. STECF smatra da su države članice prikupile informacije o vitalnosti koji su u određenoj mjeri i pokazatelji stope preživljavanja (8), ali i da su potrebne dodatne pojedinosti. Da bi se prikupili relevantni podaci, potrebno je nastaviti obavljati ribolovne aktivnosti. Izuzeće se stoga može odobriti, ali bi države članice trebale biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Države članice koje imaju izravan upravljački interes trebale bi do 1. svibnja svake godine dostaviti sljedeće: (a) plan izrađen u cilju povećanja stope preživljavanja i uklanjanja nedostataka u podacima koje je utvrdio STECF, a koji STECF treba svake godine ocijeniti, (b) godišnja izvješća o napretku i svim izmjenama ili prilagodbama programâ za povećanje stope preživljavanja.

(9)

Pri razmatranju stopa preživljavanja volina i raža utvrđeno je da mala raža (Leucoraja naevus) ima znatno nižu stopu preživljavanja u odnosu na druge vrste. Osim toga, čini se da su znanstvene spoznaje o obrascu preživljavanja te vrste manje pouzdane. Države članice dostavile su dokaze o vitalnosti i o stopama preživljavanja odbačenog ulova male raže. STECF je te dokaze pregledao i zaključio (9) da podaci upućuju na promjenjivu vitalnost male raže, no da nisu reprezentativni za uvjete gospodarskog ribolova te ne isključuju mogućnost da je stopa preživljavanja male raže blizu nule. Stoga bi se to izuzeće trebalo odobriti samo na dvije godine za malu ražu ulovljenu trostrukim mrežama stajaćicama na potpodručjima ICES-a 8 i 9 te na jednu godinu za malu ražu ulovljenu povlačnim mrežama (koćama) na potpodručju ICES-a 8. Trebalo bi hitno izraditi rezultate tekućih studija i poboljšane mjere za povećanje stope preživljavanja te ih dostaviti STECF-u na ocjenu u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020. za malu ražu ulovljenu povlačnim mrežama (koćama) na potpodručju ICES-a 8 odnosno do 1. svibnja svake godine za malu ražu ulovljenu trostrukim mrežama stajaćicama na potpodručjima ICES-a 8 i 9.

(10)

Delegirana uredba (EU) 2018/2033 sadržavala je izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 5. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za lista ulovljenog povlačnim mrežama (koćama) s gredom i pridnenim povlačnim mrežama (koćama) u zonama ICES-a 8a i 8b te za lista ulovljenog trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama u zonama ICES-a 8a i 8b. STECF je pregledao (10) dokaze koje su države članice dostavile za ta izuzeća. STECF je zaključio da zajednička preporuka sadržava obrazložene argumente kojima se dokazuje da postoje poteškoće u pogledu povećanja selektivnosti i nerazmjerni troškovi rukovanja neželjenim ulovima. Stoga, budući da se okolnosti nisu promijenile, izuzeća de minimis trebalo bi zadržati i u okviru plana za odbačeni ulov pridnenih vrsta u jugozapadnim vodama za razdoblje 2020.–2021.

(11)

Delegirana uredba (EU) 2018/2033 sadržavala je privremeno izuzeće de minimis od obveze iskrcavanja u skladu s člankom 15. stavkom 5. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za oslića ulovljenog povlačnim mrežama (koćama) i potegačama na potpodručjima ICES-a 8 i 9. STECF je pregledao dokaze koje su države članice navele za to izuzeće u novoj zajedničkoj preporuci i zaključio (11) da u ispitivanjima selektivnosti nije utvrđeno da su u ovoj fazi dostupni dodatni selektivni uređaji. STECF je napomenuo da je iz dostupnih informacija vidljivo znatno povećanje troškova rukovanja neželjenim ulovima. Države članice provode dodatnu studiju o nerazmjernim troškovima, među ostalim i za ulove oslića. Da bi se prikupili relevantni podaci, potrebno je nastaviti obavljati ribolovne aktivnosti. Izuzeće se stoga može odobriti, ali bi države članice trebale biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja svake godine, dostaviti informacije STECF-u na ocjenu.

(12)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se da se postojeće izuzeće na temelju stope preživljavanja za rumenca okana na potpodručju ICES-a 10 proširi i na rumenca okana ulovljenog udičarskim ribolovnim alatom na potpodručju ICES-a 8 i u zoni ICES-a 9a. Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja ulova rumenca okana u toj vrsti ribolova na potpodručju ICES-a 8 i u zoni ICES-a 9a. Dodatni dokazi o stopama preživljavanja na potpodručju ICES-a 8 i u zoni ICES-a 9a dostavljeni su STECF-u, koji je zaključio (12) da postoje određena ograničenja primijenjene metode, primjerice kratkoća razdoblja praćenja, koja lako mogu dovesti do precjenjivanja stopa preživljavanja. Potrebne su dodatne studije kako bi se dobile pouzdane procjene stopa preživljavanja. Izuzeće se stoga može odobriti, ali bi države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Države članice koje imaju izravan upravljački interes trebale bi do 1. svibnja svake godine dostaviti sljedeće: (a) godišnja izvješća o napretku i svim izmjenama ili prilagodbama programâ za povećanje stope preživljavanja koja STECF treba svake godine ocijeniti.

(13)

Delegirana uredba (EU) 2018/2033 sadržavala je izuzeće de minimis za sluzoglavke ulovljene udičarskim ribolovnim alatom na potpodručju ICES-a 10. STECF je pregledao dokaze koje su dostavile države članice i zaključio (13) da dostavljene informacije sadržavaju obrazložene argumente kojima se dokazuje da je veću selektivnost teško postići ili da ona podrazumijeva nerazmjerne troškove rukovanja neželjenim ulovima. Budući da se okolnosti nisu promijenile, primjereno je obuhvatiti ta izuzeća de minimis novim planom za odbačeni ulov za razdoblje 2020.–2021.

(14)

Nova zajednička preporuka sadržava izuzeća de minimis za:

(15)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novim izuzećima de minimis za šaruna i skušu ulovljene povlačnim mrežama (koćama) i potegačama na potpodručjima ICES-a 8 i 9 te zaključio (14) da relevantna ispitivanja nisu pokazala da bi se usputni ulovi mogli smanjiti. STECF je primio na znanje da države članice planiraju provesti dodatne aktivnosti kako bi poduprle izuzeća na temelju nerazmjernih troškova rukovanja ulovima. S obzirom na to da je selektivnost teško postići, izuzeće za tu vrstu ribolova može se odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(16)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novim izuzećima de minimis za pataraču, iverka zlatopjega, grdobinu, pišmolja i kolju ulovljene povlačnim mrežama (koćama) i potegačama na potpodručjima ICES-a 8 i 9 te zaključio (15) da se završetkom španjolske studije o nerazmjernim troškovima rukovanja ulovima mogu dobiti dodatni dokazi u prilog izuzeću za grdobinu i pataraču. STECF je napomenuo da bi se države članice trebale obvezati poduzeti dodatne aktivnosti kako bi opravdale izuzeća za pišmolja i kolju. S obzirom na to da je selektivnost teško postići, izuzeće se može odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(17)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novim izuzećima de minimis za šaruna i skušu ulovljene jednostrukim mrežama stajaćicama na potpodručjima ICES-a 8 i 9 i na područjima CECAF-a 34.1.1, 34.1.2, 34.2.0 te zaključio (16) da su informacije o poteškoćama u pogledu povećanja selektivnosti vjerodostojne s obzirom na prirodu ribolova. STECF je napomenuo da je studija o nerazmjernim troškovima ribolova jednostrukim mrežama stajaćicama u Španjolskoj u tijeku te da će se ocjena te studije provesti nakon njezina završetka. S obzirom na to da je selektivnost teško postići, izuzeća za tu vrstu ribolova mogu se odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(18)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novim izuzećima de minimis za pataraču, iverka zlatopjega, grdobinu, pišmolja i kolju ulovljene jednostrukim mrežama stajaćicama na potpodručjima ICES-a 8 i 9 te zaključio (17) da mogući opseg gubitaka utrživog ulova do kojih dolazi zbog povećanja selektivnosti u tim vrstama ribolova nije kvantificiran te da nije jasno kako bi se taj mogući opseg gubitaka razlikovao s obzirom na vrstu ribolova jednostrukim mrežama stajaćicama. STECF je napomenuo da bi države članice trebale dostaviti posebne informacije za svaku vrstu ribolova jednostrukim mrežama stajaćicama. S obzirom na to da je selektivnost teško postići, ta se izuzeća mogu odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(19)

Kako bi se osigurala pouzdana procjena količina odbačenog ulova za potrebe utvrđivanja ukupnog dopuštenog ulova (TAC), države članice trebale bi, u slučajevima u kojima se izuzeće de minimis temelji na ekstrapolaciji situacija za koje su na raspolaganju ograničeni podaci i djelomičnim informacijama o floti, pružiti točne i provjerljive podatke za cijelu flotu na koju se to izuzeće primjenjuje.

(20)

Mjere predložene u novoj zajedničkoj preporuci u skladu su s člankom 15. stavkom 4., člankom 15. stavkom 5. točkom (c) i člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te se mogu uvrstiti u ovu Uredbu.

(21)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je razmotrila ocjenu STECF-a i potrebu za tim da države članice osiguraju potpunu provedbu obveze iskrcavanja. U nekoliko je slučajeva nužno nastaviti obavljati ribolovne aktivnosti i prikupljati podatke kako bi se odgovorilo na primjedbe STECF-a. U tim je slučajevima primjereno primijeniti pragmatičan i razborit pristup upravljanju ribarstvom te izuzeća odobriti na privremenoj osnovi. Neodobravanjem izuzeća onemogućilo bi se potrebno prikupljanje podataka neophodnih za pravilno i informirano upravljanje odbačenim ulovima u cilju pune provedbe obveze iskrcavanja.

(22)

Delegiranu uredbu (EU) 2018/2033 stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(23)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na gospodarske aktivnosti povezane s ribolovnom sezonom plovila Unije i na njezino planiranje, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020.,

(1)

Jedan od ciljeva Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) postupno je napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim vrstama ribolova Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova za vrste koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je donošenje višegodišnjih planova koji sadržavaju mjere očuvanja za ribolov kojim se iskorištavaju određeni stokovi na relevantnom geografskom području.

(3)

Takvim višegodišnjim planovima utvrđuju se pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja te se njima Komisija može ovlastiti za pobliže utvrđivanje relevantnih pojedinosti na temelju zajedničkih preporuka država članica.

(4)

Europski parlament i Vijeće donijeli su 4. srpnja 2018. Uredbu (EU) 2018/973 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za pridnene stokove u Sjevernome moru i za ribarstvo kojim se iskorištavaju ti stokovi (4). Člankom 11. te uredbe Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi dopune te uredbe utvrđivanjem pojedinosti o obvezi iskrcavanja za sve stokove vrsta u Sjevernome moru na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kako je predviđeno u članku 15. stavku 5. točkama od (a) do (e) potonje Uredbe, a na temelju zajedničkih preporuka koje izrađuju države članice.

(5)

Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/2035 (5) utvrđuju se pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja za ribolov određenih pridnenih vrsta u Sjevernome moru za razdoblje 2019.–2021., slijedom zajedničke preporuke koju su dostavile Belgija, Danska, Francuska, Nizozemska, Njemačka, Švedska i Ujedinjena Kraljevina, koje imaju izravan upravljački interes u ribolovu u Sjevernome moru.

(6)

Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za Sjeverno more i Savjetodavnim vijećem za ribolov pelagijskih vrsta te su države članice 29. svibnja 2019. Komisiji dostavile novu zajedničku preporuku koja se odnosi na pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja u ribolovu pridnenih vrsta u Sjevernome moru. Zajednička preporuka izmijenjena je 7. kolovoza 2019.

(7)

U novoj zajedničkoj preporuci koju su dostavile države članice predlaže se da se nastave primjenjivati dodatne tehničke mjere koje su Unija i Norveška dogovorile 2011. (6) i 2012. (7) te da se odobri upotreba selektivnog uređaja SepNep. Cilj je tih mjera povećanje selektivnosti i smanjenje neželjenih ulova kod ribolova ili vrsta obuhvaćenih obvezom iskrcavanja, a uvedene su Delegiranom uredbom (EU) 2018/2035 na temelju članka 15. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za razdoblje 2019.–2021.

(8)

Nova Uredba (EU) 2019/1241 o mjerama očuvanja ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera stupila je na snagu 14. kolovoza 2019. U Prilogu V. te uredbe utvrđene su posebne odredbe o tehničkim mjerama uvedenima na regionalnoj razini za Sjeverno more, koje obuhvaćaju i pravila o veličinama oka mrežnog tega, povezanim uvjetima i usputnim ulovima. Na temelju članka 15. te uredbe Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata radi izmjena, dopuna, stavljanja izvan snage ili odstupanja od tehničkih mjera utvrđenih u prilozima Uredbi (EU) 2019/1241, među ostalim pri provedbi obveze iskrcavanja.

(9)

Uredbom (EU) 2019/1241 nisu predviđene prijelazne mjere. Stoga je, kako bi se osigurala usklađenost između ove Delegirane uredbe i Uredbe (EU) 2019/1241, potrebno primijeniti uvjete utvrđene u Uredbi (EU) 2019/1241, istodobno uzimajući u obzir postojeće iznimne okolnosti. Na temelju informacija koje su dostavile države članice Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) pozitivno je ocijenio (8) informacije koje je regionalna skupina dostavila u prilog tehničkim mjerama navedenima u zajedničkoj preporuci. Tu su zajedničku preporuku države članice izradile i dostavile, a STECF ocijenio, prije donošenja novih tehničkih mjera odnosno prije stupanja na snagu Uredbe (EU) 2019/1241 te se ona stoga nije odnosila na tu uredbu. Međutim, s obzirom na iznimne okolnosti, Komisija smatra da, na temelju informacija koje su joj u ovoj fazi dostupne iz zajedničke preporuke i ocjene STECF-a, ne postoje elementi koji bi upućivali na to da predložene dodatne tehničke mjere ne ispunjavaju zahtjeve za tehničke mjere utvrđene u članku 15. Uredbe (EU) 2019/1241.

(10)

Kako bi se povećala selektivnost alata i smanjili neželjeni ulovi u Skagerraku, primjereno je uzeti u obzir tehničke mjere koje su predložile države članice. Te bi mjere trebalo primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(11)

Kako je navedeno u Uredbi (EU) 2018/973, Sjeverno more obuhvaća zone ICES-a (9) 2a i 3a te potpodručje ICES-a 4.

(12)

Znanstveni doprinos dala su relevantna znanstvena tijela, a pregledao ga je STECF (10). Komisija se o predmetnim mjerama u pisanom obliku savjetovala sa stručnom skupinom koju čine predstavnici 28 država članica te Europskog parlamenta u svojstvu promatrača.

(13)

STECF je utvrdio da stope preživljavanja jedinki za neke stokove, kao što je iverak zlatopjeg, možda nisu tako pouzdane kao za druge vrste. Međutim, Komisija je uzela u obzir relativan učinak tog izuzeća na cjelokupni stok, a ne na jedinke, i potrebu da se nastavi ribolovna aktivnost radi prikupljanja podataka kako bi se odgovorilo na primjedbe STECF-a. Komisija smatra da bi bilo pragmatično i razborito upravljanju ribarstvom pristupiti tako da se u slučajevima u kojima je relativna količina odbačenog uginulog ulova relativno niska privremeno odobre izuzeća pod pretpostavkom da bi se u suprotnom onemogućilo potrebno prikupljanje podataka neophodnih za pravilno i informirano upravljanje odbačenim ulovima s obzirom na potpuno stupanje na snagu obveze iskrcavanja.

(14)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeća na temelju stope preživljavanja za ulove lista veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ostvarene povlačnim mrežama (koćama) u zoni ICES-a 4c, i to na temelju znanstvenih dokaza o visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova. Ti su dokazi ispitani prethodnih godina i STECF je zaključio (11) da su dostatni. STECF je istaknuo da nisu dostavljene nove informacije o lokacijama rastilišta (12). Budući da trenutačno nema potvrđenih rastilišta, izuzeće se može obuhvatiti ovom Uredbom, ali bi države članice trebale dostaviti relevantne informacije čim se takva područja utvrde. S obzirom na to da se okolnosti nisu promijenile, to bi izuzeće trebalo nastaviti primjenjivati na temelju ove Uredbe.

(15)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja, kako je predviđeno člankom 15. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013, za ulove škampa ostvarene vršama u zonama ICES-a 2a i 3a te na potpodručju ICES-a 4, i to na temelju znanstvenih dokaza o visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova. Ti su dokazi ispitani prethodnih godina i STECF je zaključio (13) da su dostatni. S obzirom na to da se okolnosti nisu promijenile, to bi izuzeće trebalo nastaviti primjenjivati na temelju ove Uredbe.

(16)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za ulove škampa ostvarene na potpodručju ICES-a 4 i u zonama ICES-a 2a i 3a određenim alatima, pod uvjetom da se upotrebljava selektivni uređaj Netgrid. To je izuzeće odobreno pod uvjetom da države članice dostave podatke o ribolovu na zapadnoj obali Sjevernog mora. STECF-u nisu dostavljeni novi dokazi o visokoj stopi preživljavanja. Države članice navele su da nisu potrebni dodatni podaci jer je STECF 2018. utvrdio da su popratne znanstvene informacije pouzdane (14) kad je riječ o procjenama stopa preživljavanja za zapadnu obalu Sjevernog mora. Međutim, STECF izražava zabrinutost (15) u pogledu ribolova škampa i kozica uz istočnu obalu jer o njemu nedostaju informacije te se ne može procijeniti stopa preživljavanja škampa u toj vrsti ribolova. U tim se okolnostima izuzeće može primjenjivati do 31. prosinca 2020., a države članice koje imaju izravan upravljački interes trebale bi u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti STECF-u na ocjenu podatke o ribolovu na istočnoj obali Sjevernog mora.

(17)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za usputni ulov vrsta koje podliježu ograničenjima ulova u ribolovu vršama i stajaćim kogolima, i to na temelju znanstvenih dokaza o visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova. Ti su dokazi ispitani prethodnih godina i STECF je zaključio (16) da dostupni podaci upućuju na to je smrtnost odbačene ribe vjerojatno niska, međutim stvarni su ulovi u toj vrsti ribolova zanemarivi. S obzirom na neznatnost ulova i činjenicu da se okolnosti nisu promijenile to bi izuzeće trebalo nastaviti primjenjivati na temelju ove Uredbe.

(18)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za iverka zlatopjega u ribolovu jednostrukim i trostrukim mrežama stajaćicama u zoni ICES-a 3a i na potpodručju ICES-a 4. Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (17) da su dostavljene razumne informacije koje dokazuju prilično visoku stopu preživljavanja. Stoga bi se to izuzeće trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.

(19)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za iverka zlatopjega u ribolovu danskim potegačama u zoni ICES-a 3a i na potpodručju ICES-a 4. Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (18) da su podaci iz studije o stopama preživljavanja pouzdani, iako bi se mogle primijeniti dodatne mjere za povećavanje stopa preživljavanja s obzirom na to da se one znatno smanjuju ako je vrijeme sortiranja iverka zlatopjega dulje od 30 minuta. Stoga bi se to izuzeće trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.

(20)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za ulov i usputni ulov iverka zlatopjega u ciljanom ribolovu plosnatica ili oblih riba ostvaren povlačnim mrežama (koćama) u zoni ICES-a 3a i na potpodručju ICES-a 4 u zimskim mjesecima. Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (19) da se stope preživljavanja navedene u popratnoj studiji smanjuju ako je vrijeme sortiranja dulje od 60 minuta u ljetnim mjesecima, pa je stoga zbog niske stope preživljavanja iverka zlatopjega ljeti opravdano ograničavanje izuzeća na zimske mjesece. Stoga bi se to izuzeće trebalo obuhvatiti ovom Uredbom.

(21)

Delegiranom uredbom (EU) 2018/2035 odobreno je izuzeće na temelju stope preživljavanja za voline i raže ulovljene svim alatima u zonama ICES-a 2a i 3a i na potpodručju ICES-a 4 unatoč tome što nisu bili dostupni detaljni znanstveni dokazi o stopama preživljavanja za sve segmente flote i kombinacije alata, područja i vrsta. Međutim, STECF smatra da su stope preživljavanja, uz nekoliko iznimaka, uglavnom pouzdane (20), iako su potrebni detaljniji podaci. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, to bi izuzeće trebalo odobriti, a od država članica zahtijevati da dostave relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Države članice koje imaju izravan upravljački interes trebale bi do 1. svibnja svake godine dostaviti sljedeće: (a) plan izrađen u cilju povećanja stope preživljavanja i uklanjanja nedostataka u podacima koje je utvrdio STECF, a koji STECF treba svake godine ocijeniti, (b) godišnja izvješća o napretku i svim izmjenama ili prilagodbama programâ za povećanje stope preživljavanja.

(22)

Pri razmatranju stopa preživljavanja volina i raža utvrđeno je da mala raža (Leucoraja naevus) ima znatno nižu stopu preživljavanja u odnosu na druge vrste. Osim toga, čini se da su znanstvene spoznaje o obrascu preživljavanja te vrste manje pouzdane. Međutim, isključivanjem te vrste iz izuzeća spriječio bi se njezin ribolov, a time i kontinuirano prikupljanje preciznih podataka. Relevantni dokazi dostavljeni su STECF-u koji je zaključio (21) da su započete dvije nove studije u okviru kojih se ispituje preživljavanje male raže, no da će biti potrebna dodatna promatranja kako bi se za jednu ili dvije godine mogla donijeti konačna prosudba o stopama preživljavanja. Stoga bi to izuzeće trebalo odobriti na dvije godine te bi trebalo hitno provesti nove studije, izraditi poboljšane mjere za povećanje stope preživljavanja i dostaviti ih STECF-u na ocjenu u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja.

(23)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se izuzeće na temelju stope preživljavanja za ulove iverka zlatopjega veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ostvarene povlačnim mrežama (koćama) s gredom (BT2) veličine oka mrežnog tega 80–119 mm u zoni ICES-a 2a i na potpodručju ICES-a 4 u razdoblju 2020.–2021.:

(24)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se izuzeće na temelju stope preživljavanja za oblića ulovljenog na potpodručju ICES-a 4 povlačnim mrežama (koćama) s gredom (TBB) kod kojih veličina oka mrežnog tega vreće (sake) iznosi više od 80 mm. Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja odbačenog ulova oblića u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (23) da nisu predočeni novi dokazi o preživljavanju te da su se prethodno dostavljene studije temeljile na drugim alatima, a ne na povlačnim mrežama (koćama) s gredom, te da stoga nisu reprezentativne. Međutim, države članice obvezale su se provesti dodatna istraživanja radi ispitivanja preživljavanja odbačenog oblića ulovljenog povlačnim mrežama (koćama) s gredom te dobivanja detaljnijih informacija o stopama preživljavanja u novom projektu koji se planira provesti do 2021. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, to bi izuzeće trebalo odobriti, a od država članica zahtijevati da u navedenom roku dostave relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. To bi se izuzeće trebalo primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(25)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se da se primjena izuzeća na temelju stope preživljavanja za iverka zlatopjega ulovljenog u ciljanom ribolovu plosnatica ili oblih riba povlačnim mrežama (koćama) veličine oka mrežnog tega od najmanje 120 mm u zoni ICES-a 3a i na potpodručju ICES-a 4 proširi i na ljetne mjesece. Delegiranom uredbom (EU) 2018/2035 isto je izuzeće odobreno samo za zimske mjesece (od 1. studenoga do 30. travnja). U novoj zajedničkoj preporuci predlažu se izuzeća na temelju stope preživljavanja i za sljedeće:

(26)

Države članice dostavile su znanstvene dokaze kako bi dokazale visoke stope preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. STECF je utvrdio (24) da se metode procjene preživljavanja razlikuju od studije do studije te je primijetio da je studije upućuju na to da manje jedinke iverka zlatopjega, koje se češće ulove alatom manjih veličina oka mrežnog tega vreće (sake), imaju niže stope preživljavanja. Međutim, da bi se mogla izvršiti reprezentativna procjena stope preživljavanja iverka zlatopjega u ljetnim mjesecima, potrebno je cjelovito znanstveno izvješće koje će obuhvaćati čitavo područje. Komisija stoga smatra da bi to izuzeće trebalo odobriti samo na godinu dana te da bi trebalo hitno provesti nove studije te izraditi poboljšane mjere za povećanje stope preživljavanja i dostaviti ih STECF-u na ocjenu u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020.

(27)

Delegirana uredba (EU) 2018/2035 sadržavala je izuzeća de minimis za sljedeće:

(28)

Države članice dostavile su dokaze u prilog tim izuzećima de minimis. STECF (25) je te dokaze pregledao i zaključio (26) da dokumenti koje su dostavile države članice sadržavaju obrazložene argumente u prilog tome da je veću selektivnost teško postići ili da ona podrazumijeva nerazmjerne troškove rukovanja neželjenim ulovima. S obzirom na to da se okolnosti nisu promijenile, primjereno je nastaviti primjenjivati izuzeće de minimis u skladu s postotcima i potrebnim izmjenama predloženima u novoj zajedničkoj preporuci na temelju članka 15. stavka 5. točke (c) Uredbe (EU) br. 1380/2013.

(29)

U novoj zajedničkoj preporuci navedeni su dodatni znanstveni dokazi za proširenje izuzeća de minimis na sljedeće:

(30)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se izuzeće de minimis za sljedeće:

(31)

Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog postojećim i novim izuzećima de minimis na temelju poteškoća povezanih s poboljšavanjem selektivnosti i nerazmjernih troškova rukovanja ulovima. STECF je te dokaze pregledao na plenarnom sastanku održanom 1.–5. srpnja 2019. (27)

(32)

STECF je pregledao dodatne dokaze koje su države članice dostavile o izuzećima de minimis u pogledu šaruna i skuše ulovljenih plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) i povlačnim mrežama (koćama) s gredom te zaključio da je za većinu država članica potrebno pribaviti dodatne informacije. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka radi dobivanja tih informacija, pojedinačna izuzeća za svaku vrstu trebala biti ograničena na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi poduzeti radnje koje su potrebne za prikupljanje i obradu traženih podataka ili provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(33)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o izuzeću de minimis za kombiniranu količinu papaline, hujice, norveške ugotice i ugotice pučinke ulovljenu u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta plovilima koja se koriste povlačnim mrežama (koćama) te zaključio da ne postoje kvantitativni dokazi koji bi upućivali na to da je riječ o malim odbačenim količinama i da su mogućnosti poboljšanja selektivnosti iscrpljene. STECF je naveo da bi u tom ribolovu bilo teško postići veću selektivnost te da je izuzeće de minimis potrebno kako bi se obuhvatili ostaci neželjenih ulova. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka radi dobivanja tih informacija, izuzeće de minimis za kombiniranu količinu trebalo bi biti ograničeno na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(34)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o izuzeću de minimis za pišmolja veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljenog povlačnim mrežama (koćama) s gredom te zaključio da dokazi o tome da iskrcavanje neželjenih ulova izaziva trošak nisu sami po sebi dovoljni za dokazivanje nerazmjernosti tog troška. STECF je istaknuo da bi povećanje selektivnosti u relevantnom ribolovu trebalo biti prioritet jer će se time smanjiti troškovi rukovanja neželjenim ulovima. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka radi dobivanja tih informacija, izuzeće de minimis trebalo bi biti ograničeno na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Osim toga, od država članica očekuje se da podnesu izvješće o uvođenju dodatnih mjera u pogledu selektivnosti. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti sve relevantne informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se to izuzeće trebalo primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(35)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o izuzeću de minimis za pišmolja i bakalara veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljene pridnenim povlačnim mrežama (koćama) te zaključio da se ne može ocijeniti jesu li procjene o nerazmjernim troškovima točne. STECF je istaknuo da bi povećanje selektivnosti u relevantnom ribolovu trebalo biti prioritet jer će se time smanjiti troškovi rukovanja neželjenim ulovima. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovnih aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka radi dobivanja tih informacija, izuzeće de minimis trebalo bi biti ograničeno na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Osim toga, od država članica očekuje se da podnesu izvješće o uvođenju dodatnih mjera u pogledu selektivnosti. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se to izuzeće trebalo primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(36)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o izuzeću de minimis za manjića veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljenog parangalom te zaključio da bi u tom ribolovu bilo teško postići veću selektivnost. Osim toga, STECF je napomenuo da s obzirom na to da će količina de minimis vjerojatno biti mala, izuzeće neće utjecati na ukupnu ribolovnu smrtnost, pod uvjetom da se odbačeni ulovi evidentiraju. S obzirom na to da je selektivnost teško postići, izuzeće za tu vrstu ribolova trebalo bi ograničiti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(37)

Kako bi se osigurala pouzdana procjena količina odbačenog ulova za potrebe utvrđivanja ukupnih dopuštenih ulova, države članice trebale bi, u slučajevima u kojima se izuzeće de minimis temelji na ekstrapolaciji situacija za koje su na raspolaganju ograničeni podaci i djelomičnim informacijama o floti, osigurati pružanje točnih i provjerljivih podataka za cijelu flotu na koju se primjenjuje to izuzeće.

(38)

Mjere predložene u novoj zajedničkoj preporuci u skladu su s člankom 15. stavkom 4., člankom 15. stavkom 5. točkom (c) i člankom 18. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1380/2013 te s Uredbom (EU) 2018/973, posebno njezinim člankom 11., te se stoga mogu uvrstiti u ovu Uredbu.

(39)

U skladu s člankom 16. stavkom 2. Uredbe (EU) 2018/973 ovlast za donošenje delegiranih akata u pogledu obveze iskrcavanja dodijeljena je Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 5. kolovoza 2018. Stoga je primjereno u drugoj godini primjene ove Uredbe preispitati učinak izuzeća od obveze iskrcavanja na temelju stope preživljavanja i izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja.

(40)

Delegiranu uredbu (EU) 2018/2035 stoga bi trebalo staviti izvan snage i zamijeniti novom Uredbom.

(41)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na planiranje ribolovne sezone plovila Unije i na povezane gospodarske aktivnosti, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020.,

(1)

„ploha Seltra” znači selektivni uređaj:

(2)

„selektivni uređaj Netgrid” znači selektivni uređaj koji se sastoji od dijela s četiri plohe umetnutog u povlačnu mrežu s dvije plohe s nagnutom površinom koju čini mreža romboidnog oka mrežnog tega veličine od najmanje 200 mm, a vodi do izlaznog otvora na vrhu povlačne mreže;

(3)

„flamanska ploha” znači posljednji stožasti mrežasti dio povlačne mreže (koće) s gredom, koji ima sljedeća obilježja:

(4)

„ploha za otpuštanje pridnenog materijala” znači mrežna ploha većeg ili kvadratnog oka mrežnog tega ugrađena u donju plohu povlačne mreže, obično povlačne mreže (koće) s gredom, kojoj je svrha otpuštanje pridnenog materijala i otpada s morskog dna prije prelaska u saku;

(5)

„SepNep” znači povlačna mreža (koća) sa širilicama:

(a)

u ribolovu lista plovilima koja se koriste trostrukim i jednostrukim mrežama stajaćicama (GN, GNS, GND, GNC, GTN, GTR, GEN, GNF) u vodama Unije u zonama ICES-a 2a i 3a i na potpodručju ICES-a 4:

količina lista ispod i iznad minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 3 % ukupnih godišnjih ulova te vrste;

(b)

u ribolovu lista plovilima koja se koriste povlačnom mrežom (koćom) s gredom (TBB) veličine oka mrežnog tega 80–119 mm opremljenom flamanskom plohom, u vodama Unije na potpodručju ICES-a 4:

količina lista veličine manje od minimalnih referentnih veličina za očuvanje koja ne premašuje 5 % ukupnog godišnjeg ulova te vrste;

(c)

u ribolovu škampa plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT, TBN) veličine oka mrežnog tega od najmanje 70 mm opremljenima rešetkom za sortiranje vrsta s razmakom između prečki rešetke od najviše 35 mm, u vodama Unije u zoni ICES-a 3a:

kombinirana količina lista, koljaka, pišmolja, bakalara, ugljenara i oslića veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 4 % ukupnih godišnjih ulova škampa, lista, koljaka, pišmolja i sjeverne kozice, bakalara, ugljenara i oslića;

(d)

u ribolovu sjeverne kozice plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT) veličine oka mrežnog tega od najmanje 35 mm opremljenima rešetkom za sortiranje vrsta s razmakom između prečki rešetke od najviše 19 mm, sa slobodnim otvorom za ribe, u vodama Unije u zoni ICES-a 3a:

kombinirana količina lista, koljaka, pišmolja, bakalara, iverka zlatopjega, ugljenara, haringe, norveške ugotice, velikog srebrnjaka i ugotice pučinke veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 5 % ukupnih godišnjih ulova škampa, lista, koljaka, pišmolja, bakalara, ugljenara, iverka zlatopjega, sjeverne kozice, oslića, norveške ugotice, velikog srebrnjaka, haringe i ugotice pučinke;

(e)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama (OTB, OTT, SDN, SSC) veličine oka mrežnog tega 70–99 mm (TR2) u vodama Unije u zoni ICES-a 4c:

kombinirana količina pišmolja i bakalara (Gadus morhua) veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja u 2020. i 2021. ne premašuje 5 % ukupnih godišnjih ulova pišmolja i bakalara; najveća količina bakalara koja se smije odbaciti ograničena je na 2 % tih ukupnih godišnjih ulova;

(f)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama (OTB, OTT, SDN, SSC) veličine oka mrežnog tega 70–99 mm (TR2) u vodama Unije u zonama ICES-a 4a i 4b:

kombinirana količina pišmolja i bakalara (Gadus morhua) veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja u 2020. ne premašuje 6 % ukupnih godišnjih ulova pišmolja i bakalara; najveća količina bakalara koja se smije odbaciti ograničena je na 2 % tih ukupnih godišnjih ulova;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. STECF ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.;

(g)

u ribolovu plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT, TBN, PTB) veličine oka mrežnog tega 90–119 mm, opremljenima plohom Seltra, ili pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT, TBN, PTB) veličine oka mrežnog tega od najmanje 120 mm, u vodama Unije u zoni ICES-a 3a:

količina pišmolja veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 2 % ukupnih godišnjih ulova škampa, bakalara, koljaka, pišmolja, ugljenara, lista, iverka zlatopjega i oslića;

(h)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta plovilima koja se koriste povlačnim mrežama (koćama) s gredom veličine oka mrežnog tega 80–119 mm u vodama Unije na potpodručju ICES-a 4:

količina pišmolja veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 2 % ukupnih godišnjih ulova iverka zlatopjega i lista;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. STECF ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.;

(i)

u ribolovu škampa plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) veličine oka mrežnog tega 80–99 mm, opremljenima mrežom SepNep, u vodama Unije na potpodručju ICES-a 4:

količina iverka zlatopjega veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 3 % ukupnih godišnjih ulova ugljenara, iverka zlatopjega, koljaka, pišmolja, bakalara, sjeverne kozice, lista i škampa;

(j)

u ribolovu kozice pjeskulje plovilima koja se koriste povlačnim mrežama (koćama) s gredom u vodama Unije u zonama ICES-a 4b i 4c:

količina svih vrsta koje podliježu ograničenjima ulova koja u 2020. ne premašuje 7 %, a u 2021. 6 % ukupnih godišnjih ulova svih vrsta koje podliježu ograničenjima ulova ostvarenih u tom ribolovu;

(k)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT, PTB, TBB) veličine oka mrežnog tega 80–99 mm (TR2, BT2) na potpodručju ICES-a 4:

količina šaruna (Trachurus spp.) koja u 2020. ne premašuje 7 %, a u 2021. 6 % ukupnih godišnjih ulova šaruna ostvarenih u tom ribolovu;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.;

(l)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta pridnenim povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTT, PTB, TBB) veličine oka mrežnog tega 80–99 mm na potpodručju ICES-a 4:

količina skuše (Scomber scombrus) koja u 2020. ne premašuje 7 %, a u 2021. 6 % ukupnih godišnjih ulova skuše ostvarenih u tom ribolovu;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. STECF ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.;

(m)

u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta povlačnim mrežama (koćama) (OTB, OTM, OTT, PTB, PTM, SDN, SPR, SSC, TB, TBN) veličine oka mrežnog tega veće od 80 mm u zoni ICES-a 3a i na potpodručju ICES-a 4 te u ribolovu sjeverne kozice s pomoću alata opremljenog rešetkom za sortiranje vrsta s razmakom između prečki rešetke od najviše 19 mm ili li ekvivalentnim selektivnim uređajem i uređajem za zadržavanje riba veličine oka mrežnog tega veće od 35 mm u zoni ICES-a 3a ili veće od 32 mm u zoni ICES-a 4:

kombinirana količina papaline, hujice, norveške ugotice i ugotice pučinke koja ne premašuje 1 % ukupnih godišnjih ulova ostvarenih u mješovitom ribolovu pridnenih vrsta i u ribolovu sjeverne kozice;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. STECF ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.

(n)

u pridnenom ribolovu oslića plovilima koja se koriste parangalima (LLS) na potpodručju ICES-a 4:

količina manjića (Molva molva) veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje koja ne premašuje 3 % ukupnih godišnjih ulova manjića ostvarenih u toj vrsti ribolova;

izuzeće de minimis utvrđeno u ovoj točki primjenjuje se privremeno, do 31. prosinca 2020. Države članice koje imaju izravan upravljački interes u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostavljaju dodatne znanstvene informacije u prilog tom izuzeću. STECF ocjenjuje dostavljene znanstvene informacije do 31. srpnja 2020.

(1)

Cilj je Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (3) postupno napuštanje prakse odbacivanja ulova u svim vrstama ribolova Unije uvođenjem obveze iskrcavanja ulova vrsta koje podliježu ograničenjima ulova.

(2)

Člankom 9. Uredbe (EU) br. 1380/2013 predviđeno je donošenje višegodišnjih planova koji sadržavaju mjere očuvanja za ribolov kojim se iskorištavaju određeni stokovi na relevantnom geografskom području.

(3)

Takvim višegodišnjim planovima utvrđuju se pojedinosti o provedbi obveze iskrcavanja te se njima Komisija može ovlastiti za pobliže utvrđivanje relevantnih pojedinosti na temelju zajedničkih preporuka država članica.

(4)

Na temelju zajedničke preporuke koju su dostavile Belgija, Španjolska, Francuska, Irska, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2018/2034 (4) uspostavljen je Plan za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama za razdoblje 2019.–2021.

(5)

Europski parlament i Vijeće donijeli su 19. ožujka 2019. Uredbu (EU) 2019/472 o utvrđivanju višegodišnjeg plana za stokove ulovljene u zapadnim vodama i za ribarstvo koje iskorištava te stokove. Člankom 13. te uredbe Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi dopune te uredbe utvrđivanjem pojedinosti o obvezi iskrcavanja za sve stokove vrsta u zapadnim vodama na koje se primjenjuje obveza iskrcavanja na temelju članka 15. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1380/2013, kako je predviđeno u članku 15. stavku 5. točkama od (a) do (e) Uredbe (EU) br. 1380/2013, a na temelju zajedničkih preporuka koje izrađuju države članice. Belgija, Španjolska, Francuska, Irska, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina imaju izravan upravljački interes u ribolovu u sjeverozapadnim vodama. Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim vijećem za sjeverozapadne vode i Savjetodavnim vijećem za ribolov pelagijskih vrsta te su države članice 6. lipnja 2019. Komisiji dostavile novu zajedničku preporuku o planu za odbačeni ulov za ribolov određenih pridnenih vrsta u sjeverozapadnim vodama za razdoblje 2020.–2021. Zajednička preporuka izmijenjena je 22. kolovoza 2019.

(6)

U novoj zajedničkoj preporuci koju su dostavile države članice predložen je nastavak primjene dodatnih tehničkih mjera čiji je cilj povećanje selektivnosti i smanjenje neželjenih ulova kod ribolova ili vrsta obuhvaćenih obvezom iskrcavanja, a uvedene su na temelju članka 15. stavka 5. točke (a) Uredbe (EU) br. 1380/2013 za razdoblje 2019.–2021. Delegiranom uredbom (EU) 2018/2034.

(7)

Nova Uredba (EU) 2019/1241 o mjerama očuvanja ribolovnih resursa i zaštiti morskih ekosustava putem tehničkih mjera stupila je na snagu 14. kolovoza 2019. U njezinom se Prilogu VI. utvrđuju posebne odredbe o tehničkim mjerama u sjeverozapadnim vodama, koje uključuju i pravila o veličinama oka mrežnog tega, povezanim uvjetima i usputnim ulovima. Osim toga, u točki 3. Priloga VI. toj uredbi upućuje se na Delegiranu uredbu (EU) 2018/2034. Člankom 15. Uredbe (EU) 2019/1241 Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata radi izmjena, dopuna, stavljanja izvan snage ili odstupanja od tehničkih mjera utvrđenih u prilozima Uredbi (EU) 2019/1241, među ostalim pri provedbi obveze iskrcavanja.

(8)

Uredbom (EU) 2019/1241 ne predviđaju se prijelazne mjere. Stoga je, kako bi se osigurala usklađenost između ove Delegirane uredbe i Uredbe (EU) 2019/1241, potrebno primijeniti uvjete utvrđene u Uredbi (EU) 2019/1241, istodobno uzimajući u obzir postojeće iznimne okolnosti. Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) na temelju informacija koje su dostavile države članice ocijenio je zajedničku preporuku i zaključio (5) da su predložene izmjene za povećanje selektivnosti u sjeverozapadnim vodama razumne i čine povećanje selektivnosti u odnosu na prethodno definirani alat. Budući da su tu zajedničku preporuku države članice izradile i dostavile, a STECF ocijenio, prije stupanja na snagu Uredbe (EU) 2019/1241, preporuka se ne odnosi na tu uredbu. Međutim, s obzirom na iznimne okolnosti, Komisija smatra da, na temelju informacija koje su joj u ovoj fazi dostupne iz zajedničke preporuke i ocjene STECF-a, ne postoje elementi koji bi upućivali na to da predložene dodatne tehničke mjere ne ispunjavaju zahtjeve za tehničke mjere utvrđene u članku 15. Uredbe (EU) 2019/1241.

(9)

Kako bi se povećala selektivnost alata i smanjili neželjeni ulovi u Keltskome moru, Irskome moru i na području zapadno od Škotske, primjereno je uključiti niz selektivnih mjera za ribolov pridnenih vrsta. Te bi tehničke mjere stoga trebalo primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(10)

Znanstveni doprinos dala su relevantna znanstvena tijela, a pregledao ga je Znanstveni, tehnički i gospodarski odbor za ribarstvo (STECF) (6). Komisija se o predmetnim mjerama u pisanom obliku savjetovala sa stručnom skupinom koju čine predstavnici 28 država članica te Europskog parlamenta u svojstvu promatrača.

(11)

Komisija smatra da bi bilo pragmatično i razborito upravljanju ribarstvom pristupiti tako da se u slučajevima u kojima je relativna količina odbačenog uginulog ulova relativno niska privremeno odobre izuzeća pod pretpostavkom da bi se u suprotnom onemogućilo potrebno prikupljanje podataka neophodnih za pravilno i informirano upravljanje odbačenim ulovom s obzirom na potpuno stupanje na snagu obveze iskrcavanja.

(12)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće od obveze iskrcavanja na temelju stope preživljavanja, u skladu s člankom 15. stavkom 4. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1380/2013, za škampa ulovljenog vršama, klopkama ili košarama na potpodručjima ICES-a (7) 6 i 7, i to na temelju znanstvenih dokaza u prilog visokim stopama preživljavanja. Ti su dokazi ispitani prethodnih godina i STECF je zaključio (8) da je izuzeće utemeljeno. U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se nastavak primjene tog izuzeća. Budući da se okolnosti nisu promijenile, to bi se izuzeće trebalo nastaviti primjenjivati i u razdoblju 2020.–2021.

(13)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za lista veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljenog povlačnim mrežama sa širilicama veličine oka mrežnog tega 80–99 mm u zoni ICES-a 7d unutar šest nautičkih milja od obale i izvan potvrđenih rastilišta, i to na temelju znanstvenih dokaza u prilog visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova, Ti su dokazi ispitani prethodnih godina i STECF je zaključio (9) da su dostatni. U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se nastavak primjene tog izuzeća. Budući da se okolnosti nisu promijenile, to bi se izuzeće trebalo nastaviti primjenjivati i u razdoblju 2020.–2021.

(14)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za škampa ulovljenog pridnenom povlačnom mrežom (koćom) veličine oka mrežnog tega od najmanje 100 mm i za škampa ulovljenog pridnenom povlačnom mrežom (koćom) veličine oka mrežnog tega 70–99 mm u kombinaciji sa selektivnim alatima (ribolov alatima iz kategorija TR1 i TR2) na potpodručju ICES-a 7. Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokoj stopi preživljavanja odbačenog ulova škampa u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (10) da je u okviru studije o stopi preživljavanja u ribolovu ostvarenom povlačnom mrežom Seltra prikupljeno dovoljno podataka, ali je i dalje teško ocijeniti ukupan učinak na ekstenzivan ribolov škampa drugim ribolovnim alatima. STECF je napomenuo da relativno visoka stopa preživljavanja neovisno o alatu podrazumijeva relativno nisku stopu odbacivanja ulova u toj vrsti ribolova. To bi se izuzeće stoga trebalo primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(15)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za škampa ulovljenog u zoni ICES-a 6a unutar dvanaest nautičkih milja od obale s pomoću povlačnih mreža sa širilicama veličine oka mrežnog tega 80–110 mm. Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokoj stopi preživljavanja odbačenog ulova škampa u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio da je studija o stopi preživljavanja pouzdana i da upućuje na relativno visoku stopu preživljavanja. To bi se izuzeće stoga trebalo primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(16)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 uključivala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za voline i raže ulovljene svim ribolovnim alatima na potpodručjima ICES-a 6 i 7 dok se ne dostave detaljni znanstveni dokazi o stopama preživljavanja za sve segmente flote i kombinacije ribolovnih alata, područja i vrsta. Međutim, STECF smatra se da su stope preživljavanja, uz nekoliko iznimaka, uglavnom pouzdane (11), ali napominje da su potrebni detaljniji podaci. Da bi se prikupili relevantni podaci, potrebno je nastaviti obavljati ribolovne aktivnosti. Izuzeće se stoga može odobriti, ali bi države članice trebale imati obvezu podnošenja relevantnih podataka kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Države članice koje imaju izravan upravljački interes trebale bi do 1. svibnja svake godine dostaviti sljedeće: (a) plan izrađen u cilju povećanja stope preživljavanja i uklanjanja nedostataka u podacima koje utvrdi STECF, koji će STECF svake godine ocjenjivati, (b) godišnja izvješća o napretku i svim izmjenama ili prilagodbama programâ za povećanje stope preživljavanja.

(17)

Pri razmatranju stopa preživljavanja volina i raža utvrđeno je da mala raža (Leucoraja naevus) ima znatno nižu stopu preživljavanja u odnosu na druge vrste. Osim toga, čini se da su znanstvene spoznaje o obrascu preživljavanja te vrste manje pouzdane. Međutim, isključivanjem te vrste iz izuzeća spriječio bi se njezin ribolov, a time i kontinuirano prikupljanje preciznih podataka. Relevantni dokazi dostavljeni su STECF-u, koji je zaključio (12) da su započete dvije nove studije u kojima se provodi ispitivanje preživljavanja male raže, ali da će biti potrebna dodatna promatranja da bi se za jednu ili dvije godine mogla donijeti konačna prosudba o stopama preživljavanja. Stoga bi to izuzeće trebalo odobriti na dvije godine te bi trebalo hitno provesti nove studije te izraditi poboljšane mjere za povećanje stope preživljavanja i dostaviti ih STECF-u na ocjenu u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja.

(18)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za iverka zlatopjega ulovljenog trostrukim mrežama stajaćicama ili povlačnim mrežama sa širilicama u zonama ICES-a 7d, 7e, 7f i 7 g. Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio da je studija o stopi preživljavanja pouzdana i da upućuje na relativno visoku stopu preživljavanja. To bi se izuzeće stoga trebalo primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(19)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeće na temelju stope preživljavanja za vrste ulovljene vršama, klopkama i košarama u sjeverozapadnim vodama (potpodručja ICES-a 5, 6 i 7). Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova vrsti u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio da je vjerojatno da su stope preživljavanja vrsta odbačenih u ribolovu vršama i klopkama znatne. To se izuzeće stoga može primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(20)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se proširenje izuzeća na temelju stope preživljavanja na iverka zlatopjega ulovljenog u zonama ICES-a od 7a do 7k plovilima koja se koriste povlačnim mrežama s gredom najveće snage motora od 221 kW, najveće duljine od 24 metara i love unutar 12 nautičkih milja od obale uz trajanje tegljenja od najviše 1 sat i 30 minuta te plovilima koja se koriste povlačnim mrežama s gredom snage motora veće od 221 kW koja upotrebljavaju slipnu kuku ili plohu za otpuštanje pridnenog materijala. Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (13) da je kvaliteta znanstvenih informacija dobra. Međutim, STECF je istaknuo da podacima nisu obuhvaćene sve predmetne države članice te da je stopa preživljavanja za tu vrstu ribolova pod utjecajem brojnih čimbenika i vrlo promjenjiva. STECF je napomenuo da su dostavljeni novi dokazi o vitalnosti iverka zlatopjega na mjestu odbacivanja u ribarstvu povlačnom mrežom (koćom) s gredom na jugozapadu Engleske. Države članice izradile su trogodišnji projekt dobivanja izravno uočenih procjena stopa preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u zonama ICES-a 7d, 7f i 7 g, no njime nisu obuhvaćene zone ICES-a 7h, 7j i 7k. Tim će se projektom pridonijeti izradi plana i dokaza potrebnih za ocjenu predloženog izuzeća. STECF je napomenuo da bi države članice trebale opisati kako je predloženo izuzeće povezano s Planom smanjenja usputnog ulova za stokove iverka zlatopjega u zonama ICES-a 7h, 7j i 7k. U tim okolnostima izuzeće bi trebalo ograničiti na jednu godinu kad je riječ o iverku zlatopjegu u zonama ICES-a 7h, 7j i 7k kako bi podaci i dalje mogli prikupljati, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. To se izuzeće stoga može primjenjivati na iverka zlatopjega u zonama ICES-a 7h, 7j i 7k do 31. prosinca 2020., a predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu.

(21)

U novoj zajedničkoj preporuci predlaže se izuzeće na temelju stope preživljavanja za iverka zlatopjega ulovljenog danskim potegačama u zoni ICES-a 7d. Države članice dostavile su znanstvene dokaze u prilog visokim stopama preživljavanja odbačenog ulova iverka zlatopjega u toj vrsti ribolova. Dokazi su dostavljeni STECF-u, koji je zaključio (14) da su podaci iz studije o stopama preživljavanja pouzdani i da pružaju pouzdane procjene preživljavanja za tu vrstu ribolova. Stoga bi to izuzeće trebalo obuhvatiti novim planom za odbačeni ulov za razdoblje 2020.–2021.

(22)

Delegirana uredba (EU) 2018/2034 sadržavala je izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja za određene vrste ribolova. Dokaze koje su dostavile države članice STECF je pregledao i zaključio (15) da dokumenti koje su dostavile države članice sadržavaju obrazložene argumente o otežanom povećanju selektivnosti i nerazmjernim troškovima rukovanja neželjenim ulovima, koji su u nekim slučajevima potkrijepljeni kvalitativnom procjenom troškova. Budući da se okolnosti nisu promijenile, izuzeće de minimis trebalo bi se nastaviti primjenjivati u skladu s postotcima predloženima u novoj zajedničkoj preporuci, za sljedeće vrste:

(23)

U novoj zajedničkoj preporuci predložena su izuzeća de minimis od obveze iskrcavanja:

(24)

STECF je pregledao dokaze država članica o novim izuzećima de minimis u pogledu šaruna i skuše ulovljenih plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama), potegačama i povlačnim mrežama s gredom na potpodručju ICES-a 6 i u zonama ICES-a od 7b do 7k, te je zaključio (16) da dokazi u prilog tome da iskrcavanje neželjenih ulova izaziva trošak nisu sami po sebi dovoljni za dokazivanje nerazmjernosti tog troška. Povećanje selektivnosti u relevantnom ribolovu trebalo bi biti prioritet jer će se time smanjiti troškovi rukovanja neželjenim ulovima. STECF je napomenuo i da bi se uvođenjem posebnih tehničkih mjera za plovila koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) ili potegačama u Keltskome moru mogao smanjiti neželjeni ulov šaruna, skuše i drugih vrsta. Potrebno je pratiti djelotvornost tih mjera. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, ta se izuzeća mogu odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(25)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novom izuzeću de minimis za lista ulovljenog plovilima koja se koriste povlačnim mrežama s gredom opremljenima flamanskom plohom u zonama ICES-a 7d, 7e, 7f, 7 g i 7h te zaključio (17) da će biti potrebni podaci za druge države članice osim Belgije i Irske. Osim toga, postoji mogućnost da je djelotvornost flamanskih ploha upotrijebljenih u ispitivanjima država članica ograničena i da se ne postiže smanjenje neželjenih ulova uočenih u tim ispitivanjima. STECF napominje da bi dodatne informacije kojima bi se to dokazalo bile korisne te prihvaća da se flamanskom plohom kako se ona trenutačno upotrebljava ne poboljšava selektivnost za lista. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka u pogledu zona 7h, 7j i 7k, to se novo izuzeće može odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se to izuzeće trebalo primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(26)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novom izuzeću de minimis za mješoviti ribolov pridnenih vrsta plovilima kojima se love kozice pjeskulje i koja se koriste povlačnim mrežama s gredom u zoni ICES-a 7a te je zaključio (18) da je to izuzeće utemeljeno jer je znatna povećanja selektivnosti vrlo teško postići i jer su troškovi rukovanja neželjenim ulovom nerazmjerni. Međutim, STECF napominje da je su kvalitativne informacije u prilog izuzeću ograničene i da dostavljene informacije možda nisu reprezentativne. Na temelju dostavljenih informacija odbačeni ulov može biti vrlo mali i ne zahtijevati smanjenje de minimis. To se izuzeće stoga može primjenjivati u razdoblju 2020.–2021.

(27)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novom izuzeću de minimis za pataraču veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljenu plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) i povlačnim mrežama s gredom te za kljunčicu i velikog srebrnjaka ulovljene plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) te je zaključio (19) da su podaci koje su dostavile države članice ograničeni i da dokazi u prilog tome da iskrcavanje neželjenih ulova izaziva trošak nisu sami po sebi dovoljni za dokazivanje nerazmjernosti tog troška. STECF napominje da bi povećanje selektivnosti u relevantnom ribolovu trebalo biti prioritet jer će se time smanjiti troškovi rukovanja neželjenim ulovima. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, ta se izuzeća mogu odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(28)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novom izuzeću de minimis za koljaka ulovljenog plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) veličine oka mrežnog tega od najmanje 80 mm na potpodručjima ICES-a 7b–7c i od 7e do 7k te je zaključio (20) da dostavljene informacije pokazuju da je teško postići poboljšanje selektivnosti za koljaka bez znatnih kratkotrajnih gubitaka u utrživim ulovima. STECF napominje da se posebnim tehničkim mjerama u zaštićenoj zoni Keltskog mora nastoji u manjoj mjeri smanjiti neželjene ulove koljaka, no da je još prerano za ocjenu mogućih postignuća. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, to se izuzeće može odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi provesti dodatna ispitivanja i u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(29)

STECF je pregledao dokaze koje su države članice dostavile o novom izuzeću de minimis za koljaka veličine manje od minimalne referentne veličine za očuvanje ulovljenog plovilima koja se koriste pridnenim povlačnim mrežama (koćama) veličine oka mrežnog tega do 119 mm na području zapadno od Škotske za ribolov škampa u zoni ICES-a 6a te je zaključio (21) da se obrazloženje za analizu temelji na analizi nerazmjernih troškova rukovanja neželjenim ulovima. STECF napominje da se troškovi čine razumnima, ali da ne postoji objektivno sredstvo za ocjenu jesu li oni realni ili se mogu smatrati nerazmjernima. S obzirom na potrebu za nastavljanjem ribolovne aktivnosti kako bi se osiguralo prikupljanje potrebnih podataka, to se izuzeće može odobriti na jednu godinu, a države članice trebale bi biti obvezne podnijeti relevantne podatke kako bi se STECF-u omogućilo da u potpunosti ocijeni utemeljenost izuzeća, a Komisiji da provede preispitivanje. Predmetne države članice trebale bi u najkraćem mogućem roku, a najkasnije do 1. svibnja 2020., dostaviti informacije STECF-u na ocjenu. Stoga bi se ta izuzeća trebala primjenjivati privremeno, do 31. prosinca 2020.

(30)

Kako bi se osigurala pouzdana procjena količina odbačenog ulova za potrebe utvrđivanja ukupnog dopuštenog ulova (TAC), države članice trebale bi, u slučajevima u kojima se izuzeće de minimis temelji na ekstrapolaciji situacija za koje su na raspolaganju ograničeni podaci i djelomičnim informacijama o floti, pružiti točne i provjerljive podatke za cijelu flotu na koju se to izuzeće primjenjuje.

(31)

U skladu s člankom 18. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Komisija je razmotrila ocjenu STECF-a i potrebu za time da države članice osiguraju potpunu provedbu obveze iskrcavanja. U nekoliko je slučajeva nužno nastaviti s ribolovnim aktivnostima i prikupljanjem podataka kako bi se odgovorilo na primjedbe STECF-a. U tim je slučajevima primjereno upravljanju ribarstvom pristupiti pragmatično i razborito te izuzeća odobriti privremeno. Neodobravanjem izuzeća onemogućilo bi se prikupljanje podataka neophodnih za pravilno i informirano upravljanje odbačenim ulovom u cilju pune provedbe obveze iskrcavanja.

(32)

S obzirom na to da je donesena nova zajednička preporuka, primjereno je Delegiranu uredbu (EU) 2018/2034 staviti izvan snage i zamijeniti je novim aktom.

(33)

Budući da mjere predviđene ovom Uredbom izravno utječu na planiranje sezone ribolova plovila Unije i povezane gospodarske aktivnosti, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu neposredno nakon objave. Trebala bi se primjenjivati od 1. siječnja 2020.,

(1)

Kako bi se osigurala točna provedba ankete na uzorku u području radne snage, Komisija bi trebala utvrditi tehničke stavke skupa podataka, tehničke formate za dostavu informacija te detaljne postupke i sadržaj izvješćâ o kvaliteti.

(2)

Države članice i institucije Unije trebale bi upotrebljavati statističke klasifikacije prostornih jedinica, obrazovanja, zanimanja i gospodarskog sektora koje su usklađene s klasifikacijama NUTS (2), ISCED (3), ISCO (4) i NACE (5).

(3)

Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za europski statistički sustav,

1.

„glavna varijabla” znači varijabla s tromjesečnom periodičnošću;

2.

„strukturna varijabla” znači godišnja, dvogodišnja ili osmogodišnja varijabla ili varijabla prikupljena o ad hoc temi;

3.

„minimalni skup varijabli” znači varijable koje treba prikupiti za sve članove kućanstva kako bi se omogućile analize na razini kućanstva i na pojedinačnoj razini raščlanjene prema posebnim značajkama kućanstava;

4.

„sustav rotacije uzorka” znači podjela ukupnog uzorka u poduzorke jedinica promatranja slične veličine i nacrta, kako bi se utvrdilo koliko puta i za koja točno referentna tromjesečja godine jedinica promatranja pruža informacije u anketi;

5.

„val” znači poduzorak jedinica promatranja koje treba anketirati isti n-ti put u skladu sa sustavom rotacije uzorka u referentnom tromjesečju;

6.

„uniformna distribucija godišnjeg uzorka” s obzirom na sva referentna tromjesečja godine znači da je svaki tromjesečni uzorak ukupni godišnji uzorak podijeljen s četiri;

7.

„uniformna distribucija tromjesečnog uzorka” s obzirom na sve referentne tjedne tromjesečja znači da je svaki tjedni uzorak ukupni tromjesečni uzorak podijeljen brojem tjedana u tromjesečju; na obje se distribucije primjenjuje prihvatljiva varijacija kako je utvrđena u članku 6. stavcima 2. i 3.;

8.

„uzorak neovisnih promatranja” znači uzorak u kojem se svaka jedinica promatranja pojavljuje samo jednom u skladu s nacrtom uzorka;

9.

„granične vrijednosti pouzdanosti” znači procijenjene veličine populacijskih skupina ispod kojih se vrijednosti moraju izostaviti ili objaviti s upozorenjem;

10.

„zaposlene osobe” obuhvaćaju osobe u dobi od 15 do 89 godina (u navršenim godinama na kraju referentnog tjedna) koje su tijekom referentnog tjedna pripadale jednoj od sljedećih kategorija:

Osobe koje sudjeluju u proizvodnji za vlastite potrebe, volonteri, neplaćeni pripravnici i pojedinci koji sudjeluju u drugim oblicima rada (6), nisu uključeni u zaposlenost na temelju tih aktivnosti;

11.

„nezaposlene osobe” obuhvaćaju osobe u dobi od 15 do 74 godine (u navršenim godinama na kraju referentnog tjedna):

Za potrebe utvrđivanja aktivnog traženja posla te aktivnosti uključuju:

Za sezonske radnike koji ne rade tijekom referentnog tjedna (razdoblje izvan sezone), ali očekuju da će se vratiti na svoj sezonski posao treba smatrati da su „pronašli posao”.

12.

„osobe izvan radne snage” čine osobe koje su pripadale jednoj od sljedećih kategorija: