(1)

Dopisom od 30. rujna 2010. Carpatair (2), društvo koje posluje na europskom tržištu zračnog prijevoza („podnositelj pritužbe” ili „Carpatair”), podnio je pritužbu („pritužba”) zbog navodne nezakonite državne potpore koju su rumunjska tijela u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar („Međunarodna zračna luka Temišvar” ili „zračna luka”) odobrila u korist poduzetnika Wizz Air Hungarian Airlines Ltd („Wizz Air”) (3) .. Pritužba je evidentirana pod brojem predmeta državne potpore SA.31662 (ex CP 237/2010).

(2)

Komisija je primijetila kako se čini da je pritužba povezana s obavijesti rumunjskih tijela od 17. svibnja 2010. („obavijest”) o planovima za pružanje javne potpore regionalnim zračnim lukama. Obavijest je evidentirana pod brojem predmeta N 185/2010. Rumunjska tijela 15. rujna 2010. obavijestila su Komisiju da Međunarodna zračna luka Temišvar neće biti prihvatljiva zračna luka za prijavljeni program. Neovisno o tome, s obzirom na to da je Komisija zaprimila informacije o određenom javnom financiranju Međunarodne zračne luke Temišvar u razdoblju od 2007. do 2009., u ovom se predmetu analizira javno financiranje u tom razdoblju.

(3)

Dopisom od 21. listopada 2010. Komisija je pritužbu proslijedila Rumunjskoj i zatražila informacije. Rumunjska tijela dostavila su svoje odgovore u dopisu od 15. prosinca 2010.

(4)

Podnositelj pritužbe dostavio je dodatne informacije u dopisima od 24. studenoga 2010., 25. studenoga 2010., 14. siječnja 2011. i 3. veljače 2011. Dopisima od 9. veljače 2011. i 2. ožujka 2011. Komisija je podnositelja pritužbe obavijestila o statusu predmeta i zatražila dodatne informacije. Podnositelj pritužbe odgovorio je dopisima od 22. veljače 2011., 9. ožujka 2011. i 28. ožujka 2011. te je dostavio dodatne informacije.

(5)

Komisija je od rumunjskih tijela zatražila dodatne informacije u dopisima od 16. veljače 2011., 3. ožujka 2011. i 16. ožujka 2011. Rumunjska tijela odgovorila su dopisima od 10. ožujka 2011. i 5. travnja 2011. Komisija je 16. ožujka 2011. obavijestila rumunjska tijela da su i dalje potrebne dodatne informacije te je zatražila da ih pošalju do 15. travnja 2011. Rumunjska tijela dostavila su svoje odgovore u dopisu od 21. travnja 2011.

(6)

Dopisom od 12. svibnja 2011. podnositelj pritužbe odobrio je objavu svojeg identiteta i svojeg financijskog stanja te je u tom pogledu dostavio dodatne informacije.

(7)

Dopisom od 24. svibnja 2011. Komisija je obavijestila Rumunjsku o svojoj odluci o pokretanju službenog istražnog postupka u pogledu financiranja povezanog s Međunarodnom zračnom lukom Temišvar, ugovora između operatora te zračne luke i poduzetnika Wizz Air iz 2008., naknada zračne luke koje Wizz Air nije platio te popusta i rabata na temelju cjenika naknada zračne luke iz 2007., 2008. i 2010. („odluka o pokretanju postupka”).

(8)

Dopisom od 16. lipnja 2011. rumunjska tijela navela su koje informacije žele ukloniti iz odluke o pokretanju postupka prije njezine objave.

(9)

Komisija je 23. lipnja 2011. Rumunjskoj poslala prijedlog verzije odluke o pokretanju postupka koja nije povjerljiva. Komisija je Rumunjskoj navela za koje se informacije ne slaže da budu povjerljive.

(10)

Rumunjska je Komisiji odgovorila dopisom od 27. lipnja 2011. u kojem je i dalje zahtijevala brisanje određenih informacija.

(11)

Na temelju korespondencije s Rumunjskom Komisija je donijela konačnu odluku o tekstu koji namjerava objaviti, u skladu s točkom 33. Komunikacije Komisije o profesionalnim tajnama u odlukama o državnim potporama (4). Dopisom od 25. srpnja 2011. Komisija je obavijestila Rumunjsku da namjerava odbiti njezin zahtjev za brisanje određenih informacija. Rumunjska je dobila 15 dana za odgovor na tu odluku te je dostavila dodatne elemente kako bi obrazložila svoj zahtjev.

(12)

Dopisom od 11. kolovoza 2011. Rumunjska je obavijestila Komisiju da zadržava svoj stav u pogledu brisanja određenih informacija, ali se više nije protivila objavi odluke o pokretanju postupka.

(13)

Odluka o pokretanju postupka objavljena je u Službenom listu Europske unije (5)13. rujna 2011. Komisija je pozvala zainteresirane strane da podnesu primjedbe o predmetnoj mjeri u roku od mjesec dana od datuma objave.

(14)

Komisija je u dopisima od 27. lipnja 2011. i 14. listopada 2011. od Rumunjske zaprimila primjedbe na odluku o pokretanju postupka. Rumunjska je dostavila dodatne informacije 27. srpnja 2011. i 12. lipnja 2012.

(15)

Komisiji su primjedbe na odluku o pokretanju postupka poslali Societatea Nationala Aeroportul International Timișoara – Traian Vuia – S. A. („upravitelj zračne luke”) 27. listopada 2011., Carpatair 8. kolovoza 2011. te Wizz Air 24. lipnja 2011. i 27. listopada 2011. Komisiji su primjedbe na odluku o pokretanju postupka poslali i Udruga rumunjskih zračnih luka, nekadašnji direktor upravitelja zračne luke, Eurojet, Austrian Airlines i Udruga europskih regionalnih zračnih prijevoznika.

(16)

Komisija je primjedbe trećih strana na odluku o pokretanju postupka Rumunjskoj dostavila 4. rujna 2012. i 20. rujna 2012. Odgovor Rumunjske na te primjedbe zaprimila je u dopisima od 5. listopada 2012. i 17. listopada 2012.

(17)

Komisija je od rumunjskih tijela zatražila dodatne informacije u dopisima od 12. listopada 2011., 24. veljače 2012., 27. srpnja 2012., 9. kolovoza 2012., 3. studenoga 2012., 30. listopada 2014. i 28. srpnja 2015. Rumunjska tijela odgovorila su dopisima od 16. studenoga 2011., 13. travnja 2012., 3. svibnja 2012., 3. rujna 2012., 5. listopada 2012., 12. prosinca 2012., 2. prosinca 2014., 9. prosinca 2014. odnosno 21. rujna 2015.

(18)

Komisija je dopisom od 27. srpnja 2012. zatražila dodatne informacije od podnositelja pritužbe. Potonji je dodatne informacije dostavio 3. rujna 2012. Podnositelj pritužbe informacije je dostavio i 7. lipnja 2011., 30. lipnja 2011., 8. kolovoza 2011., 14. listopada 2011., 19. ožujka 2012., 14. svibnja 2012., 13. srpnja 2012., 19. listopada 2012., 3. prosinca 2012., 1. srpnja 2013., 6. lipnja 2014., 10. srpnja 2014., 10. listopada 2014., 15. i 16. listopada 2014., 10. studenoga 2014., 12. studenoga 2014., 14. studenoga 2014., 25. veljače 2015., 25. svibnja 2015., 28. svibnja 2015., 29. rujna 2015., 10. prosinca 2015., 22. prosinca 2015., 13. travnja 2016., 28. travnja 2016., 27. veljače 2018. i 20. travnja 2018.

(19)

Wizz Air je dostavio dodatne informacije 11. veljače 2015. i 3. srpnja 2015., koje su uključivale izvješće koje je za Wizz Air izradila Oxera, a u kojem je načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu primijenjeno na različite ugovore između poduzetnika Wizz Air i upravitelja zračne luke. Oxera je dostavila ažurirane verzije izvješća i dodatne napomene 14. svibnja 2015., 10. kolovoza 2015., 21. rujna 2015., 20. listopada 2015., 15. rujna 2017. i 22. rujna 2017. Komisija je 10. studenoga 2017. zatražila verziju odgovora poduzeća Oxera od 15. i 22. rujna 2017. koja nije povjerljiva. Oxera je 15. studenoga 2017. obavijestila Komisiju da Wizz Air nije zatražio uređivanje informacija te je nakon dodatnih pojašnjenja s poduzetnikom Oxera 23. studenoga 2017. Komisija 1. prosinca 2017. Rumunjskoj proslijedila njegove odgovore od 15. i 22. rujna 2017. Rumunjska tijela dostavila su svoje primjedbe na studiju poduzeća Oxera 1. veljače 2018.

(20)

Komisija je 14. ožujka 2014. Rumunjsku i zainteresirane strane obavijestila o donošenju Komunikacije „Smjernice EU-a o državnim potporama zračnim lukama i zračnim prijevoznicima” (6) („Smjernice za zračni prijevoz iz 2014.”) te zatražila da u roku od 20 radnih dana od datuma objave Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. dostave svoje primjedbe. Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. objavljene su u Službenom listu Europske unije 4. travnja 2014. Komisiji su primjedbe poslali Carpatair 25. ožujka 2014., Wizz Air 30. travnja 2014. i operator upravitelja zračne luke 8. svibnja 2014.

(21)

Komisija je primjedbe trećih strana na Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. Rumunjskoj dostavila 28. svibnja 2014. Komisija je u dopisu od 3. srpnja 2014. zaprimila primjedbe Rumunjske na primjedbe trećih strana.

(22)

Upravitelj zračne luke dostavio je dodatne informacije 11. studenoga 2011., 24. studenoga 2016. i 16. prosinca 2016. Komisija je dodatne podneske upravitelja zračne luke zaprimila i 18. siječnja 2016., 31. siječnja 2016. i 7. ožujka 2016. Komisija je 11. ožujka 2016. te podneske dostavila Rumunjskoj, koja nije imala primjedbi.

(23)

Komisija je dodatne primjedbe podnositelja pritužbe i poduzetnika Wizz Air Rumunjskoj dostavila dopisom od 17. srpnja 2015., koja je svoje primjedbe na to dostavila 21. rujna 2015.

(24)

Komisija je dodatne primjedbe poduzeća Oxera Rumunjskoj dostavila dopisom od 11. ožujka 2016., koja je svoje primjedbe na to dostavila 15. travnja 2016.

(25)

Komisija je od rumunjskih tijela zatražila dodatne informacije 30. listopada 2017. Prevedena verzija zahtjeva na rumunjskom poslana je rumunjskim tijelima 9. studenoga 2017. Rumunjska tijela odgovorila su 15. siječnja 2018. nakon što im je dvaput odobreno produljenje roka. Komisija je 26. ožujka 2018. i 31. listopada 2018. rumunjskim tijelima poslala zahtjev za dodatnim pojašnjenjima na koji su potonja odgovorila 4. lipnja 2018. odnosno 21. studenoga 2018. Rumunjska tijela 8. travnja 2019. dostavila su prijevod svojih odgovora od 4. lipnja 2018.

(26)

Wizz Air je 17. svibnja 2019. Komisiji poslao dopis u kojem je zatražio pravo na pristup spisu i pravo na saslušanje na koji je Komisija odgovorila 11. lipnja 2019.

(27)

Međunarodna zračna luka Temišvar je međunarodna zračna luka koja se nalazi u zapadnom dijelu Rumunjske.

(28)

Zračnom lukom upravlja upravitelj zračne luke (uvodna izjava 15.), dioničko društvo u kojem na dan donošenja ove Odluke Rumunjska drži 80 % dionica (7). Preostale dionice drži Fondul Proprietatea (8). Ranije je cijeli početni kapital upisala Rumunjska i u cijelosti ga uplatila na dan osnivanja upravitelja zračne luke (9).

(29)

Upravitelj zračne luke vlasnik je infrastrukture zračne luke, osim uzletno-sletne staze, staze za vožnju i stajanke koje su u vlasništvu rumunjske države. Država je potonju infrastrukturu dala u koncesiju upravitelju zračne luke.

(30)

Međunarodna zračna luka Temišvar ima jednu uzletno-sletnu stazu, koja je duga 3 500 metara i široka 45 metara. Stajanke imaju 22 parkirna mjesta. Zračna luka može primiti do 1 300 međunarodnih putnika u satu i 500 domaćih putnika u satu. Zračna luka ima i teretni terminal.

(31)

U razdoblju od 2007. do 2009., tj. u razdoblju za koje se provodi ocjena, Međunarodna zračna luka Temišvar bila je druga najveća zračna luka u Rumunjskoj u smislu prometa (Tablica 1.). Tablica 1. uključuje i daljnji razvoj prometa do 2017.

Tablica 1.: Promet na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar 2007.–2018.

(32)

U vrijeme donošenja ove Odluke usluge redovnog zračnog prijevoza putnika na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar pruža nekoliko niskotarifnih zračnih prijevoznika. Wizz Air tu zračnu luku povezuje s najvećim brojem europskih odredišta, dok Ryanair i Blue Air imaju ograničeniju ponudu. U zračnoj luci posluju i dva zračna prijevoznika koja pružaju punu uslugu: Tarom i Lufthansa. Postoje i sezonski čarter-letovi te nekoliko prijevoznika tereta.

(33)

Od 2007. do 2009. Međunarodna zračna luka Temišvar bila je regionalno čvorište prijevoznika Carpatair, regionalnog zračnog prijevoznika koji pruža punu uslugu i koji je nudio letove prema 32 domaća i europska odredišta. Tijekom tog razdoblja u toj su zračnoj luci poslovali i drugi zračni prijevoznici kao što su Tarom, Lufthansa, Austrian Airlines, Malev, Alitalia i Moldavian Airlines.

(34)

Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar najbliže su sljedeće zračne luke:

(35)

U tablici 2. sažeto je prikazano financijsko stanje (10) upravitelja zračne luke u razdoblju za koje se provodi ocjena:

Tablica 2.: Ključni financijski pokazatelji (u tisućama RON)

(36)

U planu razvoja 2006.–2015. („Plan razvoja”) predviđeno je povećanje putničkog prometa sa 611 705 u 2005. na 1 661 332 u 2010. te 2 565 494 putnika u 2015. Očekivalo se da će se ulaskom Rumunjske u EU 2007. promet povećati za 16–18 %.

(37)

U Planu razvoja primijećeno je da su se u razdoblju 2001.–2005. putnički promet i broj kretanja zrakoplova povećali za 250 %. Utvrđeno je i da je 2006. postojeći kapacitet dosegnuo kritičnu razinu u pogledu putničkog terminala, stajanke, uzletno-sletne staze, pristupne ceste i parkiranja, čime je ugrožena mogućnost otvaranja novih zračnih linija i povećanja broja putnika na postojećim zračnim linijama. Radovi na proširenju putničkog terminala započeli su 2003., a na proširenju stajanke 2004. U Planu razvoja potvrđena je potreba za daljnjim proširenjem i razvojem infrastrukture kako bi se moglo prihvatiti predviđeno povećanje prometa.

(38)

Upravitelj zračne luke dobivao je svake godine bespovratna sredstva od države („mjera 1.”). Rumunjska je navela da se financiranje odobreno upravitelju zračne luke u razdoblju 2007.–2009. odnosilo na sljedeće vrste i iznose (Tablica 3.).

Tablica 3.: Javno financiranje odobreno upravitelju zračne luke 2007.–2009.

(39)

Rumunjska je navela da se financiranje ulaganja temeljilo na sljedećim pravnim osnovama:

(40)

Prema informacijama koje je dostavila Rumunjska svaki upravitelj zračne luke ovlašten je, na temelju primjenjivog nacionalnog pravnog okvira, odrediti svoje naknade zračne luke. Naknade koje odredi upravitelj zračne luke moraju se, u skladu s međunarodnim pravilima u zrakoplovstvu, službeno objaviti u Zborniku zrakoplovnih informacija („AIP”). U skladu s tim, politika određivanja naknada za korištenje Međunarodne zračne luke Temišvar određena je samo u pogledu te zračne luke i ne primjenjuje se ni na koju drugu zračnu luku na području regije ili države. AIP-e predlažu izvršni direktori upravitelja zračne luke, a odobrava ih Uprava, u skladu s pravima koja su im izričito povjerena na temelju Statuta društva.

(41)

Primjenjive naknade objavljene su u AIP-u 7. lipnja 2007. pod oznakom GEN 4.1-17 („AIP iz 2007.”) kako slijedi:

Tablica 4.: Naknade zračne luke iz AIP-a iz 2007. (u EUR)

(42)

U AIP-u iz 2007. predviđena su smanjenja naknada za slijetanje prema broju slijetanja kako je sažeto u sljedećoj tablici:

Tablica 5.: Smanjenja naknada zračne luke u AIP-u iz 2007.

(43)

Nadalje, 50 % popusta na naknade za slijetanje za razdoblje od šest mjeseci odobrava se novim zračnim prijevoznicima koji obavljaju najmanje dva leta tjedno i prema novim odredištima koja još nisu povezana s Međunarodnom zračnom lukom Temišvar.

(44)

Primjenjive naknade zračne luke za 2008. objavljene su u AIP-u 23. listopada 2008. pod oznakom GEN 4.1-17 („AIP iz 2008.”) kako slijedi:

Tablica 6.: Primjenjive naknade zračne luke (AIP iz 2008.) u EUR

(45)

U AIP-u iz 2008. naknade za zaštitu putnika povećale su se sa 7 EUR u 2007. na 10 EUR po putniku. Naknada za putnički servis za putnike u tranzitu ili transferu smanjena je s 5 EUR po putniku na 1,50 EUR. Usto, upravitelj zračne luke uveo je naknadu od 0,20 EUR za osobe sa smanjenom pokretljivošću.

(46)

U AIP-u iz 2008. predviđena su smanjenja naknada za slijetanje prema broju slijetanja u prethodnoj godini kako slijedi:

Tablica 7.: Smanjenja naknada zračne luke (AIP iz 2008.)

(47)

U AIP-u iz 2008. predviđeno je i 50 % popusta na naknade za slijetanje za razdoblje od 12 mjeseci za nove zračne prijevoznike u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar koji obavljaju najmanje tri leta tjedno zrakoplovom s najmanje 70 sjedala. Za svako novo otvoreno odredište primijenjeni popust na naknade za slijetanje iznosi 50 % tijekom razdoblja od šest mjeseci.

(48)

Uz prethodne popuste i rabate upravitelj zračne luke odobrava i djelomični povrat plaćanja koja zaprimi od naknade za ukrcaj (Tablica 8.).

Tablica 8.: Povrat prihoda od naknade za ukrcaj u skladu s AIP-om iz 2008.

(49)

Izmjena naknada Međunarodne zračne luke Temišvar („AIP iz 2010.”) objavljena je 26. kolovoza 2010. Upravitelj zračne luke uveo je novu kategoriju popusta za zrakoplove čija najveća dopuštena masa pri uzlijetanju („MTOW”) iznosi 70 tona:

Tablica 9.: Popusti iz AIP-a iz 2010. za zrakoplove čiji MTOW iznosi više od 70 tona

(50)

Sredinom 2008. upravitelj zračne luke i Wizz Air potpisali su niz ugovora u kojima se utvrđuju načela njihove suradnje te uvjeti pod kojima taj zračni prijevoznik može upotrebljavati infrastrukturu i usluge zračne luke. Potpisane ugovore činili su i. memorandum o razumijevanju, ii. ugovor o marketinškim uslugama, iii. ugovor o uslugama zračne luke i iv. ugovor o zemaljskim uslugama (zajedno „ugovori iz 2008.”). Na temelju tih ugovora iz 2008. Wizz Air je od kraja 2008. počeo poslovati na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Poduzetnik je 2009. postupno počeo povećavati broj svojih međunarodnih odredišta do kojih je letio zrakoplovima tipa A320 (280 sjedala).

(51)

Memorandum o razumijevanju („memorandum o razumijevanju”) upravitelj zračne luke i Wizz Air potpisali su 25. lipnja 2008. Potpisan je na početno razdoblje od tri godine uz još jednu godinu tijekom koje ga stranke mogu raskinuti zbog povrede ugovora. U Memorandumu su utvrđena opća načela njihove suradnje te uvjeti pod kojima Wizz Air može upotrebljavati infrastrukturu i usluge zračne luke.

(52)

Upravitelj zračne luke pristao je na proširenje putničkog terminala kako bi mogao primiti tri milijuna putnika godišnje najkasnije do 1. siječnja 2011. Pristao je i do kraja 2009. kategoriju slijetanja i polijetanja na uzletno-sletnoj stazi unaprijediti na kategoriju III u oba smjera te osigurati vremenske slotove u skladu sa zahtjevima poduzetnika Wizz Air.

(53)

Wizz Air pristao je provoditi marketinške aktivnosti za upravitelja zračne luke. Točnije, pristao je promicati svoja odredišta s letovima od zračne luke ili prema njoj kako bi se povećao broj putnika u odlasku i dolasku na toj zračnoj luci. Zauzvrat, upravitelj zračne luke pristao je plaćati naknade za marketinške usluge, ovisno o broju slijetanja i dovedenih putnika.

(54)

Ugovor o marketinškim uslugama („ugovor o marketinškim uslugama”) stranke su potpisale 30. srpnja 2008. te su ga sklopile na početno razdoblje od tri godine, počevši od 11. prosinca 2008. Trajanje ugovora o marketinškim uslugama moglo se produljiti za godinu dana nakon početnog razdoblja od tri godine.

(55)

U ugovoru o marketinškim uslugama utvrđeni su uvjeti marketinških aktivnosti koje Wizz Air provodi u cilju povećanja broja putnika u odlasku i dolasku na zračnoj luci.

(56)

U ugovoru o marketinškim uslugama detaljno su opisane sljedeće marketinške aktivnosti koje će provoditi Wizz Air:

(57)

Marketinške aktivnosti trebale su se provoditi u rumunjskim i stranim medijima.

(58)

Za marketinške aktivnosti koje će provoditi Wizz Air upravitelj zračne luke trebao je poduzetniku Wizz Air platiti naknadu koja je ovisila o dovedenom broju putnika u odlasku.

(59)

U ugovoru o marketinškim uslugama propisano je da se u slučaju povećanja naknada uređenih ugovorom o uslugama zračne luke ili ugovorom o zemaljskim uslugama naknada za marketinške aktivnosti trebala promijeniti jednako promjeni naknada zračne luke.

(60)

Usto, upravitelj zračne luke ima sljedeće obveze prema poduzetniku Wizz Air:

(61)

U ugovoru o marketinškim uslugama navedeno je da nakon primitka predračuna od upravitelja zračne luke za naknade na temelju ugovora o uslugama zračne luke i ugovora o zemaljskim uslugama Wizz Air treba izdati račun za marketinške aktivnosti.

(62)

Na temelju ugovora o marketinškim uslugama Wizz Air bio je obvezan najmanje jednom godišnje upravitelju zračne luke dostaviti izvješća s opisom provedenih marketinških aktivnosti (tj. opisom marketinških aktivnosti, ciljnih skupina, oglašavanja, učestalosti, odabira medija i iznosa potrošenih na te marketinške aktivnosti).

(63)

Upravitelj zračne luke odlučio je raskinuti ugovor o marketinškim uslugama 11. veljače 2010.

(64)

Uzimajući u obzir pravila o javnoj nabavi, rumunjsko nacionalno tijelo za regulaciju i praćenje javne nabave zaključilo je da dodjela ugovora o marketinškim uslugama, bez primjene nekog od postupaka dodjele utvrđenih u nacionalnom zakonodavstvu, čini povredu tih pravila i da je kažnjiva kaznom od 70 000 do 100 000 RON.

(65)

Upravitelj zračne luke zaprimio je od poduzetnika Wizz Air račune u ukupnom iznosu od 2 560 992,90 EUR za marketinške usluge za razdoblje od listopada 2008. do siječnja 2010. Rumunjska tijela tvrdila su da upravitelj zračne luke nije platio taj iznos i da će se obveza plaćanja iz ugovora o marketinškim uslugama podmiriti u skladu s trgovačkim pravom.

(66)

Iz računa poduzetnika Wizz Air prema upravitelju zračne luke vidljivo je da su računi za marketinške aktivnosti izdani s nekoliko mjeseci zakašnjenja.

(67)

Ugovor o uslugama zračne luke sklopljen je 1. kolovoza 2008. za razdoblje od 11. prosinca 2008. do 10. prosinca 2009., uz automatsko produljenje za dodatnih 12 mjeseci na svaku obljetnicu njegova stupanja na snagu („ugovor o uslugama zračne luke”) (12). U ugovoru o uslugama zračne luke detaljno su opisani zahtjevi za usluge koje će upravitelj zračne luke pružati poduzetniku Wizz Air (putnički servis, službe za zaštitu, usluge tranzita/transfera) te su utvrđene primjenjive naknade zračne luke koje će plaćati Wizz Air, kao i popusti i izuzeća od tih naknada.

(68)

Naknade su uglavnom (13) bile iste kao naknade utvrđene u AIP-u iz 2008. Usto, zračni prijevoznik imao je pravo na 50 % popusta tijekom šest mjeseci zbog povećanja učestalosti letova.

(69)

Plaćanje usluga dospijevalo je 30 dana nakon primitka računa „bez ikakvog smanjenja zbog navodnih protupotraživanja ili bilo kojeg drugog razloga”. Zatezna kamata iznosila je 6,5 % godišnje. Kazne su se trebale navesti na računu.

(70)

Povreda povjerljivosti ugovora kažnjavala se kaznom u iznosu od 10 000 EUR.

(71)

Ugovor o uslugama zračne luke izmijenjen je 25. lipnja 2010. tako da je uključivao novi program popusta, kojim je obuhvaćeno razdoblje do 6. veljače 2011. Taj novi program popusta odgovara programu koji je utvrđen u AIP-u iz 2010.

(72)

Ugovor o zemaljskim uslugama bio je prilog Standardnom ugovoru o zemaljskim uslugama iz travnja 2004. te je vrijedio od 11. prosinca 2008. do 10. prosinca 2009., uz automatsko produljenje za dodatnih 12 mjeseci na svaku obljetnicu njegova stupanja na snagu (14).

(73)

U tom su ugovoru utvrđene naknade za prihvat i otpremu putničkog zrakoplova Airbus A320 po cijeni od 150 EUR za jednu zemaljsku uslugu koja uključuje dolazak i kasniji odlazak zrakoplova. Usluge „na zahtjev” nisu uključene i zasebno su se naplaćivale.

(74)

Računi za usluge prihvata i otpreme izdavali su se najkasnije petog dana sljedećeg mjeseca. Plaćanja su se trebala izvršiti u roku od 30 dana od datuma primitka računa. Zatezna kamata iznosila je 6,5 % godišnje.

(75)

Ugovor o zemaljskim uslugama produljen je 1. veljače 2010. za razdoblje od jedne godine, počevši od 6. veljače 2010. Odredba iz ugovora o marketinškim uslugama, kojom se dopuštao trenutan raskid ugovora o zemaljskim uslugama i ugovora o uslugama zračne luke bez naknade štete kad ugovor o marketinškim uslugama istekne ili se raskine, proglašena je ništavnom.

(76)

Ugovor o zemaljskim uslugama izmijenjen je 25. lipnja 2010. tako da je uključivao novi program popusta primjenjiv na naknade za prihvat i otpremu te usluge na zahtjev, kojim je obuhvaćeno razdoblje do 6. veljače 2011. Novi program popusta uveden je odlukom Upravnog odbora upravitelja zračne luke od 15. lipnja 2010. Taj novi program popusta odgovara programu koji je utvrđen u AIP-u iz 2010.

(77)

Upravitelj zračne luke 28. travnja 2010. poslao je poduzetniku Wizz Air opomenu za plaćanje računa u iznosu od 2 825 360 EUR za naknade na temelju ugovora o uslugama zračne luke i ugovora o zemaljskim uslugama s datumima od listopada 2009. do veljače 2010.

(78)

U trenutku donošenja odluke o pokretanju postupka Wizz Air platio je samo 264 367,10 EUR u prvoj polovini 2010. te se činilo da upravitelj zračne luke nije poduzeo ništa kako bi naplatio dospjele iznose.

(79)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je zaključila da osnovna stopa naknada zračne luke iz AIP-a iz 2007., AIP-a iz 2008. i AIP-a iz 2010. nije činila državnu potporu.

(80)

No u odluci o pokretanju postupka postavljeno je pitanje jesu li sljedeće mjere odobrene po tržišnim uvjetima te, stoga, nisu uključivale državnu potporu. Ako nisu, bi li se ta državna potpora mogla smatrati spojivom s unutarnjim tržištem:

(81)

Komisija je zauzela preliminarno stajalište da godišnje financiranje odobreno upravitelju zračne luke nije u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu zbog činjenice da nije dostavljen nikakav poslovni plan ili projekcije profitabilnosti, činjenice da se čini kako manjinski dioničar (Fondul Proprietatea) financijski nije pridonio pod jednakim uvjetima i činjenice da nije jasno je li upravitelj zračne luke dosljedno dioničarima isplaćivao odgovarajuće dividende.

(82)

Komisija je zauzela preliminarno stajalište da su popusti i rabati iz AIP-a iz 2007. činili državnu potporu te nije mogla isključiti da AIP iz 2008. i AIP iz 2010. nisu uključivali državnu potporu. Komisija nije mogla isključiti da neki korisnici Međunarodne zračne luke Temišvar nisu primili selektivnu prednost koja je im je dodijeljena tim rabatima i popustima. Kad je riječ o novom rabatu za zrakoplove čiji MTOW prelazi 70 tona kako je utvrđeno u AIP-u iz 2010., Komisija je zauzela stajalište da je on činio državnu potporu jer to prima facie nije bilo dovoljno za pokriće troškova upravitelja zračne luke. Usto, zbog razlika u naknadama za domaće i međunarodne putnike te putnike u tranzitu Komisija je dovela u pitanje nediskriminirajuću prirodu tih programa.

(83)

Komisija je zauzela preliminarno stajalište da ugovori s poduzetnikom Wizz Air iz 2008. nisu sklopljeni u uobičajenim tržišnim uvjetima i da je, stoga, Wizz Air primio selektivnu gospodarsku prednost. Komisija je, stoga, zauzela preliminarno stajalište da ugovori iz 2008. čine državnu potporu.

(84)

Komisija je zauzela preliminarno stajalište da ne može isključiti da otpis naknada zračne luke ne uključuje državnu potporu jer nije poduzeto ništa kako bi se one naplatile.

(85)

Rumunjska je objasnila da se navodna operativna potpora koja je odobrena upravitelju zračne luke zapravo odnosi na investicijske troškove i da ne čini državnu potporu. Investicijski projekti navedeni su u tablici 3. ove Odluke.

(86)

Kad je riječ o financiranju poboljšanja uzletno-sletne staze i proširenja stajanke 2007., 2008. i 2009., Rumunjska je tvrdila da je to financiranje izvršeno u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Rumunjska je navela da su ulaganja u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu ako se odnose na imovinu koja je u državnom vlasništvu i koja ostvaruje prihode od dividendi i naknada za koncesiju. U ovom je predmetu Rumunjska izračunala da primljena naknada za koncesiju iznosi 2 % bruto prihoda. Rumunjska je izjavila da su Plan razvoja i Ocjena kapaciteta Međunarodne zračne luke Temišvar iz 2006. („Ocjena kapaciteta”) pokazali ekonomsku održivost ulaganja. Rumunjska je navela da se ekonomska održivost mogla očekivati jer bi se zahvaljujući većem broju putnika i povećanju učinkovitosti povećali prihodi od upravljanja infrastrukturom zračne luke. Rumunjska je navela da su ulaganja bila potrebna i radi ispunjenja zahtjeva u pogledu zaštite zračnog prometa (osobito kako bi se izbjegao neovlašteni pristup zrakoplovima) te odgovora na operativne potrebe koje su rezultat rasta prometa. Nadalje, Rumunjska je izjavila da se, uz komercijalne djelatnosti, infrastruktura upotrebljava i za vojne aktivnosti, službene misije, misije potrage i spašavanja, humanitarne i hitne letove, letove UN-a, Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i slično. Rumunjska je izjavila da su djelatnosti od nacionalnog interesa (vojska i nacionalna obrana, humanitarne misije i misije spašavanja i slično) dio javnih usluga. Rumunjska je navela da je, u skladu s rumunjskim pravom, upravitelj zračne luke obvezan omogućiti besplatnu upotrebu infrastrukture zračne luke za te nekomercijalne djelatnosti.

(87)

Kad je riječ o financiranju zaštitne opreme 2008., Rumunjska je tvrdila da se to financiranje odnosi na djelatnosti iz područja javnih usluga. Rumunjska je izjavila da su ta ulaganja potrebna u skladu s Uredbom (EZ) br. 2320/2002 Europskog parlamenta i Vijeća, Uredbom Komisije (EZ) br. 622/2003 i nacionalnim pravom. Nadalje, Rumunjska je izjavila da zahvaljujući zaštitnoj opremi upravitelj zračne luke može ispuniti zahtjeve za sigurnost granica uvedene Uredbom (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća.

(88)

Kad je riječ o financiranju proširenja i poboljšanja terminala za neschengenski promet 2007., 2008., 2009. i 2010., Rumunjska je tvrdila da se to financiranje provelo u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu ili da se odnosilo na djelatnosti u okviru javne politike. Rumunjska je navela da su se ta ulaganja temeljila na gospodarskim razmatranjima o pripremi zračne luke za veći broj putnika. Rumunjska je izjavila da se država vodila dugoročnim izgledima za profitabilnost. Nadalje, Rumunjska je objasnila da su ulaganja bila potrebna kako bi Rumunjska ispunila svoje obveze za ulazak u schengenski prostor. Točnije, Rumunjska je izjavila da su ulaganja bila potrebna u skladu s Uredbom (EZ) br. 2320/2002 Europskog parlamenta i Vijeća i Uredbom (EZ) br. 562/2006 Europskog parlamenta i Vijeća.

(89)

Kad je riječ o financiranju izgradnje pristupne ceste i parkirališta 2007., Rumunjska je tvrdila da je to financiranje izvršeno u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Rumunjska je izjavila da je 2005. izrađena studija izvedivosti tog ulaganja te da je uključivala poslovni plan i ocjenu profitabilnosti ulaganja. Rumunjska je navela da je analiza profitabilnosti pokazala da postoji mogućnost ostvarivanja znatnih prihoda.

(90)

Kad je riječ o financiranju rasvjetne opreme 2008., Rumunjska je tvrdila da je to financiranje izvršeno u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Rumunjska je navela da su ulaganja u rasvjetnu opremu bila potrebna kako bi se osigurala optimalna upotreba infrastrukture zračne luke te sigurnost putnika i zrakoplova. Rumunjska je izjavila da se ulaganje kasnije pokazalo i profitabilnim.

(91)

Rumunjska je navela da upravitelj zračne luke posluje profitabilno od 2007. i da se dobit otad stalno povećava. U tom kontekstu tarife koje primjenjuje upravitelj zračne luke pokrivaju troškove usluga koje se pružaju.

(92)

Rumunjska je izjavila da se odluke o primjeni naknada zračne luke temelje na ekonomskim i financijskim popratnim dokumentima specijaliziranog odjela upravitelja zračne luke.

(93)

Rumunjska je navela da su naknade zračne luke objavljene u AIP-u i da su se bez diskriminacije primjenjivale na sve korisnike.

(94)

Rumunjska je pojasnila da je Upravni odbor upravitelja zračne luke odobrio AIP iz 2007. i AIP iz 2008. približno dva mjeseca prije stupanja na snagu svakog pojedinog AIP-a.

(95)

Rumunjska je navela da je poslovni model poduzetnika Carpatair, odnosno zvjezdasti model, doveo do situacije u kojoj su tijekom vršnih sati dolazaka putnika poduzetnika Carpatair kapaciteti zračne luke bili gotovo potpuno iscrpljeni. S druge strane, izvan vršnog opterećenja, kapacitet je bio nedovoljno iskorišten. Stoga su dodatni troškovi povećanja broja putnika na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar, barem izvan vršnog opterećenja koje stvara poslovni model poduzetnika Carpatair, bili vrlo niski jer je većina troškova bila fiksna. Kao posljedica toga, procijenjeno je da su čak i niske naknade u zračnom prometu dodatno profitabilne. To dokazuje povećanje operativnih prihoda od 39 % koje je upravitelj zračne luke zabilježio u razdoblju 2008.–2010., koje je postignuto povećanjem operativnih troškova od 22 %.

(96)

Rumunjska je navela da rabati i popusti uključeni u AIP iz 2007. i AIP iz 2008. odražavaju ekonomije razmjera upravitelja zračne luke koje proizlaze iz visokih fiksnih troškova upravljanja zračnom lukom. To znači da postoji snažan poticaj za povećanje obujma prometa. Rabati i popusti osmišljeni su tako da potaknu i povećaju gospodarsku djelatnost za koju se najučinkovitije upotrebljava infrastruktura zračne luke.

(97)

Rumunjska je navela da je upravitelj zračne luke samostalno odredio naknade i smanjenja objavljena u AIP-u iz 2010. Rumunjska je izjavila da se te naknade i smanjenja ne mogu pripisati državi.

(98)

Rumunjska je navela da je AIP iz 2010. donesen u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Rumunjska je navela i da bi prihode od nezrakoplovnih djelatnosti, izdvajanje mreže i povećanje vrijednosti trgovačkog društva trebala uzeti u obzir u analizi usklađenosti s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Oko 14 % prihoda upravitelja zračne luke bili su prihodi od nezrakoplovnih djelatnosti. Rumunjska je navela da putnici niskotarifnih zračnih prijevoznika obično više kupuju novine, hranu, pića i slično u trgovinama u zračnoj luci od ostalih putnika jer ih niskotarifni zračni prijevoznici ne nude u zrakoplovu.

(99)

Rumunjska je smatrala da je AIP-om iz 2010. osiguran poticaj za zračne prijevoznike da privuku više putnika. Rumunjska je navela da se tijekom primjene AIP-a iz 2010. promet na zračnoj luci pozitivno razvijao (vidjeti tablicu 10.).

Tablica 10.: Zračna luka Temišvar – prihodi i broj putnika

(100)

Rumunjska je objasnila da su naknade zračne luke koje se primjenjuju na Carpatair smanjene za 70 % za slijetanja i 50 % za osvjetljenje. Naplaćivalo se samo 1,5 EUR po putniku u transferu. U AIP-u iz 2010. navedeno je da je najveće smanjenje naknada zračne luke koje su se primjenjivale na Wizz Air iznosilo od 67 % do 72 %. Popusti od 72 % do 85 % nikad se nisu primjenjivali na Wizz Air jer nikad nije dosegnuo odgovarajuće pragove. Rumunjska je navela da su i ostali zračni prijevoznici imali pravo na smanjenje naknada prema razini ostvarenih putnika ili kretanja zrakoplova.

(101)

Rumunjska je izjavila da smanjenje naknada zračne luke u AIP-u iz 2010. odražava pripisane troškove upravitelja zračne luke u pružanju usluga trgovačkim društvima koja upotrebljavaju male zrakoplove i imaju dulje vrijeme prihvata i otpreme u usporedbi s pružanjem usluga većim zrakoplovima s većim brojem putnika po slijetanju. Cilj je AIP-a iz 2010. privući zračne prijevoznike s kraćim vremenom prihvata i otpreme zrakoplova kako bi se omogućio veći broj prihvata i otpreme po satu te, stoga, poboljšao operativni kapacitet upravitelja zračne luke u pogledu broja slijetanja po satu.

(102)

Rumunjska je izjavila da popusti koji se primjenjuju na Wizz Air održavaju i manji broj korištenih usluga. Wizz Air je nudio samo izravne letove i, stoga, nije trebao kapacitete i usluge koji su potrebni za transfer. Za tranzitne letove upravitelj zračne luke mora udvostručiti kapacitete za zaštitu. Rumunjska je navela da se 60 % putnika poduzetnika Wizz Air prijavljuje za let putem interneta, što dovodi do znatnog smanjenja potrebnog osoblja na šalterima za prijave. Putnici poduzetnika Wizz Air nose manje prtljage, zbog čega je potrebno manje osoblja i opreme za prihvat prtljage. Rumunjska je navela i da je vlastiti tim poduzetnika Wizz Air redovno čistio zrakoplove tijekom njihova boravka na tlu.

(103)

Rumunjska je navela da nijedno ulaganje u obnovu staze za vožnju ili proširenje stajanke nije izvršeno specifično zbog prisutnosti poduzetnika Wizz Air. Rumunjska je navela i da su ulaganja koja je država izvršila kao najveći dioničar pokrenuta prije nego što je Wizz Air najavio da namjerava poslovati na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Slično tomu, Rumunjska je izjavila i da ulaganja i popravci koje je upravitelj zračne luke proveo vlastitim sredstvima nisu izvršeni zbog prisutnosti poduzetnika Wizz Air ili bilo kojeg drugog zračnog prijevoznika na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar, nego radi osiguranja sigurnosti i zaštite potrebnih za dobro vođenje zračne luke. Popravci su izvršeni zbog uobičajenog trošenja, a ne zbog nekog zračnog prijevoznika.

(104)

Rumunjska je navela, kao što je vidljivo iz njegova uvodnog dijela, da je Memorandum o razumijevanju u načelu bio ugovor kojim se strankama nisu nametnule nikakve pravne obveze. Rumunjska je navela i da u tom ugovoru nisu određene nikakve kazne za potencijalne povrede ugovora, osim za kršenje klauzule o povjerljivosti. Osim što nije postojala nikakva valjana obveza u pogledu pružanja usluga iz Memoranduma, u predmetnom razdoblju upravitelj zračne luke nije obavljao nikakve infrastrukturne radove, osim infrastrukturnih radova koji su bili potpuno neovisni od poslovanja poduzetnika Wizz Air.

(105)

Rumunjska je izjavila da se u Memorandumu o razumijevanju izražava namjera stranaka da u dobroj vjeri započnu pregovore o mogućoj suradnji koja se trebala odrediti na temelju obveznih ugovora. Rumunjska je navela da su ti obvezni ugovori uistinu sklopljeni, čime su praktično zamijenili Memorandum: Ugovor o uslugama zračne luke, ugovor o zemaljskim uslugama i ugovor o marketinškim uslugama.

(106)

Rumunjska je navela da je upravitelj zračne luke postupao u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu kad je 2008. potpisao ugovore s poduzetnikom Wizz Air. Kako bi potkrijepila taj argument, Rumunjska je Komisiji poslala naknadno izrađen ex ante poslovni plan iz kojeg je bilo vidljivo da se očekivalo da će ugovori s poduzetnikom Wizz Air iz 2008. dovesti do većeg broja putnika i veće dobiti.

(107)

Rumunjska je izjavila da je upravitelj zračne luke samostalno djelovao u pogledu naplate naknada zračne luke koje Wizz Air dugovao upravitelju zračne luke. Rumunjska je navela da se, stoga, odluka u tom kontekstu ne može pripisati rumunjskoj državi.

(108)

Rumunjska je navela da je odluka upravitelja zračne luke o naplati naknada zračne luke koje je Wizz Air dugovao upravitelju zračne luke bila u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(109)

Rumunjska je navela da je u pogledu iznosa koji su se trebali vratiti poduzetniku Wizz Air i naplatiti od njega 1. ožujka 2014. sklopljena nagodba ugovorom o nagodbi br. 20310 (15) između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air („Ugovor o nagodbi”).

(110)

Rumunjska je navela da su 20. studenoga 2014. dugovi upravitelja zračne luke prema poduzetniku Wizz Air iznosili 0 EUR te da su dugovi poduzetnika Wizz Air prema upravitelju zračne luke iznosili 122 861,67 EUR za aktivnosti od 1. listopada 2014. do 31. listopada 2014. i 1 256,12 EUR za najam administrativnog prostora u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Rumunjska je navela i da su ti iznosi dospjeli 30. studenoga 2014.

(111)

Carpatair je naveo da različiti programi koji koriste poslovanju poduzetnika Wizz Air na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar čine državnu potporu. Carpatair je procijenio da je navodna potpora odobrena poduzetniku Wizz Air od listopada 2008. do prosinca 2010. iznosila 5,5 milijuna EUR. Navodno je odobrena u okviru ugovora o marketinškim uslugama u iznosu od 2,6 milijuna EUR i popusta na temelju AIP-a i ugovora o uslugama zračne luke u iznosu od 2,9 milijuna EUR. Usto, Carpatair je tvrdio da je upravitelj zračne luke 2011. poduzetniku Wizz Air nastavio pružati mjeru te da će ona do kraja 2011. iznositi 8,3 milijuna EUR.

(112)

Carpatair je dostavio primjedbe na načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu. Carpatair je naveo da bi ulagač u tržišnom gospodarstvu temeljio svoje odluke na posebnostima zračne luke. Zbog njezine lokacije i napora koje je ulagao Carpatair zvjezdasti sustav postupno se stvarao od 2000., što je dovelo do situacije u kojoj je Carpatair osigurao 38 % prihoda upravitelja zračne luke 2008., u vrijeme kad je došao Wizz Air. Glavni razlog jest taj što je Carpatair mogao privući stabilan broj poslovnih ljudi koji su dolazili iz Rumunjske, Italije, Moldove, Ukrajine i Njemačke.

(113)

Nadalje, Carpatair je naveo da je promet na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar iznosio 836 574 putnika u 2007. i 890 704 putnika u 2008. To je trebao biti temelj i referentna točka za prihode na temelju kojih bi privatni ulagač težio povećanju graničnih prihoda. Glavni problem upravitelja zračne luke trebao je biti kako ne umanjiti postojeće poslovanje i prihode. No Carpatair je naveo da upravitelj zračne luke to nije uzeo u obzir i da je, kao rezultat toga, Međunarodna zračna luka Temišvar 2013. imala samo 757 009 putnika. To je bilo 15 % manje nego prije dolaska poduzetnika Wizz Air. Stoga bi razuman ulagač uzeo u obzir da su znatni prihodi ostvareni upravo od tog prometa te bi prednost danu poduzetniku Wizz Air ograničio samo na nove zračne linije. To u ovom slučaju nije ispunjeno. Ugovorom o marketinškim uslugama odobren je rabat od 85 % na sve naknade, usluge prihvata i otpreme te čak i korištene materijale u razdoblju od tri godine na sve zračne linije, uključujući, stoga, polovinu onih kojima je letio Carpatair. Mudar ulagač znao bi da bi slabljenjem svojeg najvećeg klijenta, poduzetnika Carpatair, uništio postojeće čvorište i sredstva povezana s tim. Mudri privatni ulagač trebao je biti svjestan stvarnih marži profitabilnosti u industriji, osobito onih zračnih prijevoznika koji imaju zvjezdasti model. S obzirom na to da bi se primjenom navodne potpore izgubila samo polovina prihoda koji se ostvaruju od poslovanja na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar (20 % ukupnih prihoda poduzetnika Carpatair), nagli pad profitabilnosti doveo bi do gubitka ukupnih prihoda od 15 % od dobiti od 5 %. Izražen u apsolutnim brojkama, taj je gubitak imao negativan učinak od 10–15 milijuna EUR godišnje.

(114)

Carpatair je naveo da bi razuman ulagač objavio rezultate studije naručene 2006. koja je pokazala da je potrebno popraviti uzletno-sletnu stazu uz trošak od 30 milijuna EUR. Tu informaciju objavio je novi direktor zračne luke 2010. Razumni privatni ulagač vodi se izgledima za dugoročniju profitabilnost zbog koje može zaobići kratkoročnu graničnu dobit koja je rezultat čak i ekstremno niskih dodatnih prihoda kao što je 1 EUR po putniku. Jasno je da upravitelj zračne luke nije uzeo u obzir dugoročnu profitabilnost kad je zanemario troškove popravka te je, naprotiv, dopustio dolazak zračnog prijevoznika koji će sigurno preopteretiti i uništiti uzletno-sletnu stazu. Razumni ulagač u industriji zračnog prijevoza uveo bi dodatnu naknadu za tog zračnog prijevoznika, za svako kretanje zrakoplova koje predstavlja preopterećenje za stazu.

(115)

Carpatair je tvrdio da je početkom 2012. upravitelj zračne luke za produljenje ugovora s poduzetnikom Carpatair tražio da on pristane na dogovore s poduzetnikom Wizz Air i na uvjete tih dogovora.

(116)

Carpatair je tvrdio da načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu navodno nije ispunjeno. Carpatair je tvrdio da nije provedena nikakva ex ante analiza i da Komisiji nije predstavljen nikakav poslovni plan u skladu sa Smjernicama za financiranje zračnih luka i potpora za započinjanje poslovanja zračnih prijevoznika koji lete iz regionalnih zračnih luka (16) iz 2005. („Smjernice za zračni prijevoz iz 2005.”).

(117)

Carpatair je odbacio argumente Rumunjske u pogledu činjenice da se prihodi od nezrakoplovnih djelatnosti trebaju uključiti u analizu načela subjekta u tržišnom gospodarstvu. Carpatair je izjavio da Rumunjska nije mogla dostaviti detaljnu gospodarsku analizu načina na koji bi se subvencije poduzetniku Wizz Air opravdale povećanjem dobiti od nezrakoplovnih djelatnosti.

(118)

Carpatair je izjavio da se Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. potvrđuje da su mjere činile državnu potporu. Test subjekta u tržišnom gospodarstvu nije zadovoljen jer nije postojao ex ante poslovni plan te, stoga, rumunjska tijela Komisiji nisu dostavila taj plan ili projekcije profitabilnosti ugovora iz 2008.

(119)

Carpatair je tvrdio da se najnovijim financijskim podacima upravitelja zračne luke potvrđuje da je potpora bila nespojiva. Carpatair je tvrdio da je zbog državne potpore smanjena profitabilnost upravitelja zračne luke te da potpora nije u skladu s kumulativnim uvjetima za potporu za započinjanje poslovanja.

(120)

Nadalje, Carpatair je obavijestio Komisiju da je podnio pritužbu rumunjskom Vijeću za zaštitu tržišnog natjecanja u kojoj je tvrdio da je upravitelj zračne luke navodno zloupotrijebio svoj dominantni položaj jer je zračnim prijevoznicima nudio diskriminirajuće uvjete.

(121)

Wizz Air tvrdio je da se popust u iznosu do 85 % iz AIP-a iz 2010. nikad nije primijenio. Umjesto toga, primjenjivao se prosječni najviši popust od 73 % nakon što se rumunjsko Ministarstvo prometa usprotivilo prethodno navedenom cjeniku naknada.

(122)

Nadalje, Wizz Air naveo je da mu na temelju AIP-a iz 2007., AIP-a iz 2008. i AIP-a iz 2010. nije dodijeljena nikakva selektivnost ni prednost. Ostali zračni prijevoznici upotrebljavaju zrakoplove jednake veličine i MTOW-a kao Wizz Air te su, stoga, mogli dobiti istu razinu popusta.

(123)

Wizz Air tvrdio je da od njegova dolaska upravitelj zračne luke navodno poticao opći trend upotrebe većih zrakoplova te da se broj putnika povećao za 36 % u razdoblju od 2007. do 2010., uz povećanje kretanja zrakoplova za samo 2 %.

(124)

Za razliku od poduzetnika Carpatair, Wizz Air nudio je niskotarifnu uslugu te su njegovi poslovi bili učinkoviti. Stoga je bilo ekonomski razumno da pružanje jeftinije infrastrukture i usluga dovede do primjene nižih naknada u zračnoj luci koja djeluje kao subjekt u tržišnom gospodarstvu. Wizz Air izjavio je da je povećao promet na zračnoj luci povećanjem prihoda od zrakoplovnih i nezrakoplovnih djelatnosti.

(125)

Wizz Air tvrdio je da izostanak ex ante poslovnog plana nije dokaz da rumunjska tijela nisu postupala kao subjekt u tržišnom gospodarstvu.

(126)

Wizz Air angažirao je konzultanta za ekonomska pitanja, poduzeća Oxera Consulting Ltd, za izradu Ekonomske ocjene načela ulagača u tržišnom gospodarstvu za zračnu luku. Cilj je izvješća poduzeća Oxera, koje je Komisiji dostavljeno 27. listopada 2011., bio utvrditi je li u ugovorima između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air zadovoljen test načela subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(127)

Analiza poduzeća Oxera bila je usmjerena na ugovore iz 2008. te na AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010.

(128)

Oxera je navela da bi naknade koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar trebalo usporediti s naknadama koje je Wizz Air platio na sličnim zračnim lukama u odgovarajućem vremenskom okviru.

(129)

U analizi poduzeća Oxera tri su zračne luke odabrane kao relevantne za usporedbu u toj analizi. Oxera je tvrdila da su vlasnička struktura i struktura financiranja tih zračnih luka takve da se sve vjerojatno ponašaju na način koji odgovara zračnim lukama koje su „privatni ulagači” te da su one odredišta koja su iz perspektive Wizz Aira usporediva prema nizu elemenata.

(130)

Na temelju podataka koje je zaprimila od poduzetnika Wizz Air Oxera je zaključila da se ukupne naknade koje je taj zračni prijevoznik plaćao na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar mogu usporediti s odgovarajućim naknadama koje je platio na tri usporedive zračne luke u razdobljima 2008.–2009. i 2010.–2011., i na temelju broja putnika i na temelju broja prihvata i otpreme zrakoplova.

(131)

Oxera je navela da je analiza pokazala kako je ukupna razina naknada koje je, na temelju opisanih ugovora, Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar, u prosjeku viša od usporedive prosječne razine naknada koje je taj zračni prijevoznik platio na usporedivim zračnim lukama. Niže cijene koje je Wizz Air platio na usporedivim zračnim lukama upućuju na to da bi privatni ulagač vjerojatno sklopio ugovor pod uvjetima koje su dogovorili upravitelj zračne luke i Wizz Air.

(132)

Ocjena profitabilnosti ugovora pokazuje da bi razumni privatni ulagač bio voljan sklopiti jednak ugovor s poduzetnikom Wizz Air. Stoga analiza profitabilnosti upućuje na to da se sklapanjem različitih ugovora s poduzetnikom Wizz Air upravitelj zračne luke ponašao u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(133)

Općenito je Oxera zaključila da rezultat komparativne analize i analize profitabilnosti ugovora upućuje na to da su naknade koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar bile usporedive s razinom naknada koje bi u sličnim okolnostima ulagač u tržišnom gospodarstvu koji je vlasnik zračne luke ponudio poduzetniku Wizz Air.

(134)

Wizz Air smatra da navodni preostali iznos dugovanja prema upravitelju zračne luke očito ne čini državnu potporu. Wizz Air tvrdio je da su recipročni zahtjevi prema upravitelju zračne luke rezultat ukidanja postupka prijeboja između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air.

(135)

Wizz Air tvrdio je da pripisivost državi nije dokazana jer Komisija nije utvrdila da je država bila uključena u neplaćanje dospjelih naknada.

(136)

Navodna potpora koju je upravitelj zračne luke odobrio zračnim prijevoznicima ne može se pripisati rumunjskoj državi u skladu sa sudskom praksom Suda u predmetu Stardust Marine (17). Wizz Air naveo je da se čini da je upravitelj zračne luke postupao samostalno i bez odobrenja ili čak i znanja rumunjske države. Rumunjska vlada intervenirala je samo u obliku naloga za ukidanje određenih mjera koje je donio upravitelj zračne luke, a koje vlada ex post nije odobrila.

(137)

Wizz Air ponovio je da ugovori iz 2008. s upraviteljem zračne luke ne čine državnu potporu na temelju Smjernica za zračni prijevoz iz 2014.

(138)

Wizz Air naveo je da su ugovori između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air zadovoljili test načela subjekta u tržišnom gospodarstvu. U ovom su predmetu provedene usporedba s tržišnom cijenom i ex ante analiza profitabilnosti, opisane u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014., što dokazuje izvješće poduzeća Oxera.

(139)

Wizz Air smatra da navodna državna potpora, ako postoji, nije prenesena na Wizz Air. Uputio je na točke 11. i 65. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. prema kojima, kad je zračna luka primatelj potpore, korist koja proizlazi iz takve potpore ne prosljeđuje se određenom zračnom prijevozniku ako je relevantna infrastruktura otvorena za sve zračne prijevoznike i nije namijenjena samo jednom zračnom prijevozniku, a zračni prijevoznici plaćaju tarife koje pokrivaju najmanje dodatne troškove svoje djelatnosti u zračnoj luci.

(140)

Wizz Air izjavio je da su ti uvjeti ispunjeni. Wizz Air nije bio jedini zračni prijevoznik sa zrakoplovima od više od 70 tona MTOW-a na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar u relevantnom razdoblju te su, stoga, ostali zračni prijevoznici mogli ostvariti koristi od sličnih ili većih rabata na naknade zračne luke u odnosu na Wizz Air.

(141)

Wizz Air zaključio je na temelju točke 172. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. da bi se, čak i ako se utvrdi da je upravitelj zračne luke primio potporu, njezina spojivost trebala ocijeniti na temelju Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., s intenzitetima potpore za zračne luke s manje od 700 000 putnika.

(142)

Upravitelj zračne luke naveo je da nikakva državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a nije bila uključena u ugovore iz 2008.

(143)

Upravitelj zračne luke naveo je da nije bilo selektivnosti. Navodna potpora odobrena poduzetniku Wizz Air bila je dostupna svim usporedivim zračnim prijevoznicima transparentno i bez diskriminacije.

(144)

Upravitelj zračne luke tvrdio je da se ugovor o marketinškim uslugama odnosio na marketinške usluge koje je Wizz Air obavljao za upravitelja zračne luke. Upravitelj zračne luke ponudio bi taj ugovor drugim zračnim prijevoznicima, ali nije mogao jer je iznos za oglašavanje upravitelja zračne luke bio ograničen.

(145)

Upravitelj zračne luke tvrdio je da nije imao pristup državnim sredstvima. Državna sredstva upotrebljavala su se samo za osiguranje nediskriminirajuće infrastrukture kao što su staze za vožnju, stajanke, zaštitna oprema, sadržaji na terminalu i oprema na terminalu.

(146)

Upravitelj zračne luke tvrdio je da je postupao samostalno. Činjenica da je Rumunjska dioničar s 80-postotnim udjelom u zračnoj luci ne podrazumijeva da država ima izravnu ili neizravnu kontrolu na sredstvima koja se razmatraju.

(147)

U ugovorima iz 2008. zadovoljeni su svi aspekti načela subjekta u tržišnom gospodarstvu. Upravitelj zračne luke izjavio je da je napravio izračune prije sklapanja ugovora iz 2008. Upravitelj zračne luke naveo je da izrada poslovnog plana nije bila pravno obvezujuća. Prema saznanjima upravitelja zračne luke nije postojao nikakav razlog za zadržavanje bilo kakve dokumentacije.

(148)

Cilj je izvješća poduzeća RBB (18), koje je poslao upravitelj zračne luke, bio procijeniti dodatne troškove i koristi za upravitelja zračne luke na temelju ugovora iz 2008. Prema tom izvješću ugovori iz 2008. doveli su, čak i dulje od tri godine tijekom kojih je upravitelj zračne luke snosio trošak ugovora o marketinškim uslugama, do pozitivnog povrata za upravitelja zračne luke.

(149)

U izvješću poduzeća RBB razmatralo se povećanje učinkovitosti zračne luke zbog poslovanja poduzetnika Wizz Air. Podaci su pokazali da je Wizz Air prevezao znatno veći broj putnika po kretanju zrakoplova od drugih zračnih prijevoznika koji posluju u zračnoj luci. Stoga je dodavanje poduzetnika Wizz Air u portfelj klijenata upravitelja zračne luke dovelo do znatnog povećanja putnika uz tek malo povećanje broja kretanja zrakoplova.

(150)

Zahvaljujući takvom rastu poboljšala se profitabilnost zračne luke: u razdoblju od 2008. do 2010. ukupni operativni prihodi upravitelja zračne luke povećali su se za 39 %, dok su se ukupni operativni troškovi povećali za samo 22 %.

(151)

Podaci iz izvješća poduzeća RBB pokazuju da je udio poduzetnika Wizz Air u prihodima od zrakoplovnih djelatnosti razmjeran ili veći od njegova udjela i u broju putnika i u broju kretanja zrakoplova na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. S druge strane, u izvješću poduzeća RBB navedeno je kako podaci pokazuju da je Carpatair dosljedno imao manji udio u prihodima upravitelja zračne luke u odnosu na sadržaje koje je upotrebljavao na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar, mjereno prema njegovu udjelu putnika i kretanja zrakoplova.

(152)

U izvješću se upućuje na to da je Carpatair dobio bolje uvjete od upravitelja zračne luke nego ostali zračni prijevoznici, uključujući Wizz Air. To dosljedno nedovoljno plaćanje s obzirom na upotrebu kapaciteta odražava se u relativnoj neučinkovitosti, u smislu iskorištenosti zračne luke, poslovnog modela poduzetnika Carpatair na temelju velikog broja kretanja zrakoplova od kojih svaki prevozi relativno malo putnika.

(153)

Prema studiji Sveučilišta u Temišvaru ulaganja upravitelja zračne luke bila su profitabilna i korisna. U studiji se tvrdilo da je upravitelj zračne luke postupao u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(154)

U studiji se navodi da je upravitelj zračne luke ispravnu strategiju usmjerio u povećanje broja putnika i kretanja zrakoplova. U tu je svrhu, uzimajući kao primjer naknade na drugim zračnim lukama u zemlji i inozemstvu, izrađen koristan program popusta, osobito za zračne prijevoznike koji prevoze velik broj putnika i upotrebljavaju zrakoplove velikog kapaciteta. Nadalje, naknade za iznajmljivanje lokacija u zgradi terminala u skladu su s tržišnim cijenama; naknade su bile u skladu s naknadama naplaćenima u Temišvaru za lokacije iste vrste.

(155)

Upravitelj zračne luke naveo je da, na temelju Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., nije bilo nezakonite državne potpore. Čak i da je postojala potpora, bila bi spojiva s unutarnjim tržištem u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a.

(156)

Upravitelj zračne luke naveo je da je potpora upravitelju zračne luke pridonijela dobro definiranom cilju od zajedničkog interesa s obzirom na to da su se povećale mobilnost građana Europske unije i povezanost Tamiške županije jer su uspostavljene pristupne točke za letove unutar EU-a, smanjeno je zagušenje u zračnom prometu na najvećim čvorišnim zračnim lukama u EU-u te je omogućen regionalni razvoj Tamiške županije.

(157)

Upravitelj zračne luke izjavio je da je cilj ulaganja bilo stvaranje novih kapaciteta na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar te da nova infrastruktura, u srednjoročnom razdoblju, zadovoljava prognoze potražnje zračnih prijevoznika, putnika i špeditera u prihvatnom području Međunarodne zračne luke Temišvar.

(158)

Upravitelj zračne luke naveo je da ugovori između poduzetnika Wizz Air i upravitelja zračne luke ne čine državnu potporu na temelju testa načela subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(159)

Upravitelj zračne luke primijenio je dva različita pristupa za test načela subjekta u tržišnom gospodarstvu opisana u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014.

(160)

Upravitelj zračne luke tvrdio je da cijena koju je zračna luka naplatila određenom zračnom prijevozniku odgovara tržišnoj cijeni: upravitelj zračne luke podsjetio je da je izvješće poduzeća RBB pokazalo da su zrakoplovne pristojbe koje je Carpatair platio 2010. bile niže od onih koje su naplaćene poduzetniku Wizz Air.

(161)

Prema mišljenju upravitelja zračne luke ugovori su pridonijeli profitabilnosti zračne luke jer su kvantificirani dodatni troškovi i koristi: prema izvješću poduzeća RBB ugovori s poduzetnikom Wizz Air doveli su do dodatne dobiti za upravitelja zračne luke u razdoblju od 2008. do 2010.

(162)

Nadalje, dok su naknade zračne luke naplaćene poduzetniku Wizz Air činile kontinuirani izvor prihoda za upravitelja zračne luke zbog nastavka poslovanja, oko 50 % dodatnih troškova s kojima se suočio upravitelj zračne luke odnosilo se na jednokratno plaćanje za marketinške usluge 2009.

(163)

Stoga ugovori iz 2008. nisu činili državnu potporu.

(164)

ERA (19) je tvrdila da su mjere pružene poduzetniku Wizz Air državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(165)

ERA je smatrala da su financijski podaci ključan dokaz povrede te da bi ih, stoga, trebalo objaviti.

(166)

ERA je navela da bi postojanje jasnog poslovnog plana trebalo biti ključan element analize bilo koje dodijeljene potpore. U takvom planu trebalo bi jasno dokazati financijsku održivost zračne linije.

(167)

ERA je naglasila da industrija zračnog prijevoza tradicionalno ostvaruje niske marže te da su joj potrebna velika kapitalna ulaganja. Stoga zbog tolikih prednosti, koje se financiraju državnim sredstvima, prijevoznici koji ne ostvaruju prednosti brzo odlaze s tržišta.

(168)

ERA smatra da to ne dovodi samo do narušavanja tržišnog natjecanja, nego i do potencijalnog monopola preostalog subvencioniranog operatora zračne luke. Dugoročni učinak na klijente očituje se u povećanju cijena i smanjenju izbora.

(169)

Eurojet, društvo za poslovne čarter-letove koje posluje i u Rumunjskoj, složilo se da se zračnom prijevozniku odobri popust kad nezrakoplovne djelatnosti čine znatan udio u prihodima zračne luke.

(170)

Međutim, prema mišljenju poduzetnika Eurojet 85-postotni popust koji se odobrava operatorima sa zrakoplovima mase veće od 70 tona očito je uveden isključivo zbog jednog operatora.

(171)

Na temelju članka 107. stavka 1. UFEU-a „svaka potpora koju dodijeli država članica ili koja se dodjeljuje putem državnih sredstava u bilo kojem obliku koja narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, nespojiva je s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama”.

(172)

Kako bi se mjera mogla smatrati državnom potporom u smislu te odredbe, moraju biti ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti:

(173)

U odluci o pokretanju postupka Komisija je zauzela preliminarno stajalište da javno financiranje odobreno upravitelju zračne luke čini državnu potporu. Na temelju informacija dostupnih u vrijeme donošenja odluke o pokretanju postupka Komisija je smatrala da to javno financiranje čini operativnu potporu.

(174)

Nakon donošenja odluke o pokretanju postupka Rumunjska je navela da godišnje potpore nisu operativna potpora, nego da su namijenjene ulaganjima u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Nadalje, Rumunjska je tvrdila da izvršena ulaganja ne čine državnu potporu jer su ili u nadležnosti javne politike ili su u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(175)

Komisija podsjeća da je potrebno napraviti razliku između potpore za ulaganje i operativne potpore. U skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. potpora za ulaganje definira se kao potpora za financiranje fiksne kapitalne imovine; posebno za pokrivanje „manjka financijskih sredstava u kapitalnim troškovima”. Operativna potpora definira se kao potpora za pokrivanje „manjka operativnih financijskih sredstava” u obliku predujma ili u obliku periodičnih obroka kojima se pokrivaju očekivani operativni troškovi (periodične isplate paušalnih iznosa).

(176)

Komisija napominje da se investicijski projekti koje je dostavila Rumunjska (Tablica 3.) odnose na financiranje fiksne kapitalne imovine te da su uključeni u kapitalne izdatke u poslovnim knjigama upravitelja zračne luke. Na temelju informacija koje je Rumunjska dostavila nakon donošenja odluke o pokretanju postupka, osobito pravnih akata kojima se odobravaju investicijski projekti, Komisija to financiranje smatra financiranjem investicijskih projekata.

(177)

Komisija će analizirati čine li ulaganja koja je dostavila Rumunjska (Tablica 3.) državnu potporu. Komisija će zatim godišnji iznos ulaganja koja ne čine državnu potporu oduzeti od ukupnog iznosa ulaganja. Ako postoji, razlika se odnosi na godišnji iznos potpore za ulaganje odobrene upravitelju zračne luke.

(178)

Komisija će zatim analizirati je li potpora za ulaganje odobrena upravitelju zračne luke, ako postoji, spojiva s unutarnjim tržištem.

(179)

U skladu s ustaljenom sudskom praksom Komisija mora prvo utvrditi je li upravitelj zračne luke poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Pojmom poduzetnika obuhvaćen je svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni oblik i način na koji se financira (20). Sve djelatnosti koje se sastoje od ponude robe ili usluga na određenom tržištu gospodarske su djelatnosti.

(180)

Prema ustaljenoj sudskoj praksi upravljanje infrastrukturom zračne luke i njezina izgradnja moraju se od 12. prosinca 2000., datuma donošenja presude u predmetu Aéroports de Pariz (21) ., smatrati gospodarskom djelatnosti koja podliježe kontroli državne potpore. Kad operator zračne luke počne obavljati gospodarsku djelatnost ponudom usluga zračne luke uz naknadu, bez obzira na njegov pravni status ili način na koji se financira, smatra se poduzetnikom u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a te se stoga pravila o državnoj potpori iz Ugovora mogu primjenjivati na prednosti koje je tom operatoru zračne luke dodijelila država ili koje su mu dodijeljene putem državnih sredstava.

(181)

Iako se operatori zračnih luka moraju smatrati poduzetnicima u smislu članka 107. točke 1. UFEU-a, mora se podsjetiti da nisu nužno sve djelatnosti operatora zračnih luka gospodarske prirode (22).

(182)

Sud je utvrdio da djelatnosti koje su obično u nadležnosti države u izvršenju njezinih službenih ovlasti kao javnog tijela nisu gospodarske naravi i nisu u području primjene pravila dodjele državnih potpora (23).

(183)

Stoga financiranje djelatnosti koje su u nadležnosti javne politike ili infrastrukture koja je izravno povezana s tim djelatnostima općenito ne čini državnu potporu (24). Djelatnosti u zračnoj luci poput kontrole zračnog prometa, djelatnosti policije, carine, vatrogasaca i djelatnosti potrebne za zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji te ulaganja povezana s infrastrukturom i opremom potrebnom za provođenje tih djelatnosti općenito se smatraju negospodarskima (25).

(184)

No javno financiranje negospodarskih djelatnosti ne smije dovesti do neopravdane diskriminacije između zračnih prijevoznika i upravitelja zračnih luka. Doista, ustaljena je sudska praksa da postoji prednost kada javna tijela oslobode poduzeća troškova koji su svojstveni njihovim gospodarskim djelatnostima (26). Stoga, ako je u određenom pravnom sustavu uobičajeno da zračni prijevoznici ili rukovoditelji zračnih luka snose troškove određenih usluga, a neki zračni prijevoznici ili rukovoditelji zračnih luka koji obavljaju iste usluge u ime istih javnih tijela ne moraju snositi te troškove, potonji mogu uživati prednost, čak i ako se te usluge same po sebi smatraju negospodarskima (27).

(185)

Upravitelj zračne luke bavi se izgradnjom i održavanjem infrastrukture zračne luke te upravljanjem njome. Upravitelj zračne luke nudi usluge zračne luke te od korisnika, kako od operatora civilnog zrakoplovstva tako i od nekomercijalnih korisnika općeg zrakoplovstva, naplaćuje upotrebu infrastrukture zračne luke, čime komercijalno iskorištava infrastrukturu. Stoga se mora zaključiti da se upravitelj zračne luke bavio gospodarskom djelatnosti u razdoblju za koje se provodi ocjena te, stoga, čini poduzetnika u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(186)

Rumunjska je navela da se za troškove koji proizlaze iz sljedećih djelatnosti treba smatrati da su u nadležnosti javne politike (uvodne izjave 87. i 88.):

(187)

Kad je riječ o ulaganjima u obnovu uzletno-sletne staze i proširenje stajanke 2007., 2008. i 2009., Komisija podsjeća da će, ako se infrastruktura upotrebljava za gospodarske i negospodarske djelatnosti, javno financiranje biti obuhvaćeno pravilima o dodjeli državne potpore samo ako uključuje troškove povezane s gospodarskim djelatnostima.

(188)

No u ovom su predmetu ulaganja u obnovu staze za vožnju i proširenje stajanke uglavnom bila potrebna jer se sadržaji u zračnoj luci upotrebljavaju u komercijalne svrhe. Rumunjska je tvrdila da su ulaganja bila potrebna kako bi se zadovoljila potražnja prema prognozama povećanog komercijalnog prometa, ostvarili dodatni prihodi za upravitelja zračne luke i povećala njegova profitabilnost (uvodna izjava 86.). Komisija podsjeća da financiranje negospodarske djelatnosti zračne luke ne može dovesti do unakrsnog subvencioniranja gospodarskih djelatnosti zračne luke. Za potrebe ove Odluke Komisija smatra da su ulaganja u obnovu uzletno-sletne staze i proširenje stajanke u cijelosti povezana s gospodarskim djelatnostima te da su, stoga, izvan nadležnosti javne politike.

(189)

Kad je riječ u ulaganjima u zaštitnu opremu, Komisija podsjeća da se djelatnosti potrebne za zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji te ulaganja povezana s infrastrukturom i opremom potrebnom za provođenje tih djelatnosti općenito smatraju negospodarskima. Komisija smatra da su pregled predane prtljage, putnika i ručne prtljage te kontrola pristupa javnosti sigurnosnom području zračne luke mjere koje su obuhvaćene zaštitom civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji (28).

(190)

Rumunjska je potvrdila da u skladu s rumunjskim pravnim poretkom država financira zaštitnu opremu za sve zračne luke na temelju Odluke Vlade 1661 od 6. prosinca 2007.

(191)

Komisija smatra da su ulaganja u zaštitnu opremu 2008., kako je navela Rumunjska, potrebna za zaštitu civilnog zrakoplovstva od nezakonitih radnji. Stoga su ta ulaganja obuhvaćena javnim uslugama i, stoga, ne čine državnu potporu.

(192)

Kad je riječ o ulaganjima u izgradnju terminala za neschengenski promet, Rumunjska izjavljuje da su početna ulaganja u proširenje terminala bila potaknuta gospodarskim razmatranjima, ali su bila i ključna za stvaranje terminala koji odgovara sigurnosnim mjerama koje se zahtijevaju pravilima EU-a o zaštiti civilnog zrakoplovstva i kontroli schengenskih granica. Konkretno, te se mjere odnose na razdvajanje putnika. Nije detaljno opisano koja su ulaganja bila potrebna upravo radi zadovoljavanja tih pravila te, stoga, i za izvršavanje javnih ovlasti.

(193)

Komisija podsjeća da financiranje negospodarske djelatnosti zračne luke ne može dovesti do unakrsnog subvencioniranja gospodarskih djelatnosti zračne luke. Na temelju podneska Rumunjske Komisija smatra da su se ulaganja u terminale u velikoj mjeri provela u ekonomske svrhe. Za potrebe ove Odluke Komisija smatra da su ulaganja u terminale za neschengenski promet izvan nadležnosti javne politike.

(194)

Zaključno Komisija smatra:

(195)

Kako bi činile državnu potporu, predmetne mjere moraju se financirati iz državnih sredstava i odluka o odobravanju mjere mora se moći pripisati državi.

(196)

Pojam državne potpore primjenjuje se na svaku prednost koju iz državnih sredstava odobrava sama država ili neko posredničko tijelo koje djeluje u skladu s ovlastima koje su na njega prenesene (29). U primjeni članka 107. UFEU-a sredstva lokalnih tijela smatraju se državnim sredstvima (30) ..

(197)

Javno financiranje dodijeljeno upravitelju zračne luke odobreno je odlukama Vlade 615/2002 i 1212/2007 (uvodna izjava 39.) u obliku izravnih bespovratnih sredstava iz proračuna nacionalnog tijela, odnosno rumunjskog Ministarstva prometa. Sredstva su odobrena za investicijske projekte i evidentirana su kao kapitalni izdaci. Sredstva su raspodijeljena tijekom cijelog ulaganja na temelju proračuna odobrenog za predmetnu godinu.

(198)

Zbog toga Komisija smatra da se ulaganja financiraju iz državnih sredstava i da se mogu pripisati državi.

(199)

Kako bi bila u okviru područja primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a, državnom mjerom mora se u povoljniji položaj stavljati „određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe”. Stoga su pojmom državnih potpora obuhvaćene samo one mjere države kojima se poduzetnicima na selektivan način dodjeljuje prednost.

(200)

Kao što je potvrdio Sud, kad je država selektivno predložila uvjete zaključenog ugovora jednom ili većem broju subjekata, a ne na temelju objektivnih kriterija koji proizlaze iz teksta opće primjene i koji su primjenjivi na svaki subjekt, zajedno s drugim elementima, to može biti naznaka državne potpore (31).

(201)

U ovom je predmetu država financijsku potporu predložila i dala jednom poduzetniku, odnosno samo upravitelju zračne luke. To je pojedinačna mjera. Mjera 1. stoga je bila selektivna u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(202)

Prednost, u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a, svaka je gospodarska korist koju poduzetnik ne bi mogao ostvariti u uobičajenim tržišnim uvjetima, odnosno bez intervencije države. Važan je jedino učinak mjere na poduzetnika, a ne uzrok i cilj intervencije države. Prednost postoji kad god se financijsko stanje poduzetnika poboljša kao rezultat intervencije države.

(203)

No javna sredstva koja je država izravno ili neizravno stavila na raspolaganje poduzetniku u okolnostima koje odgovaraju uobičajenim tržišnim uvjetima ne mogu se smatrati državnom potporom (32) („načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu”).

(204)

Načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu primjenjuje se samo ako je država postupala kao privatni subjekt na tržištu koji se nalazi u sličnim okolnostima.

(205)

Regionalna ili politička pitanja ne mogu se uzeti u obzir u svrhu testa načela subjekta u tržišnom gospodarstvu. Sve pozitivne posljedice na gospodarstvo ili pristupačnost regije u kojoj se nalazi poduzetnik trebalo bi zanemariti (33).

(206)

Test načela subjekta u tržišnom gospodarstvu trebao bi se temeljiti na dostupnim informacijama i predvidivim događajima u vrijeme kada su dodijeljena javna sredstva i ne bi se smio pouzdati ni u kakve analize kasnije situacije (34).

(207)

U skladu s tim, kada je riječ o javnom financiranju zračnih luka, analiza sukladnosti s testom načela subjekta u tržišnom gospodarstvu trebala bi se temeljiti na zdravim izgledima za profitabilnost ex ante za tijelo koje dodjeljuje sredstva (35). Svako predviđanje prometa koje se koristi u tu svrhu trebalo bi biti realistično i podlijegati razumnoj analizi osjetljivosti. Nepostojanje poslovnog plana pokazatelj je da kriteriji testa načela subjekta u tržišnom gospodarstvu možda neće biti ispunjeni (36).

(208)

U slučaju da ne postoji poslovni plan države članice mogu dostaviti analizu ili interne dokumente javnih tijela ili predmetne zračne luke u kojima se jasno vidjeti da je prije dodjele javnih sredstava provedena analiza iz koje je vidljivo da su ispunjeni kriteriji testa načela subjekta u tržišnom gospodarstvu (37).

(209)

Prema ustaljenoj sudskoj praksi na samoj je državi članici da utvrdi je li djelovala kao razuman privatni ulagač (38) i da Komisiji o tome dostavi dokaze (39).

(210)

Kako bi u ovom predmetu utvrdila dodjeljuje li se javnim financiranjem upravitelju zračne luke prednost koju ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, Komisija mora usporediti postupanje tijela javnih vlasti koja pružaju izravna bespovratna sredstva i injekcije kapitala s postupanjem subjekta u tržišnom gospodarstvu koji, zanemarujući sva socijalna, regionalna i sektorska pitanja, tijekom ulaganja postupa u skladu s izgledima dugoročne profitabilnosti (40). Ti su izgledi posebno značajni za ulaganja u infrastrukturu, koja često uključuju visoke iznose financijskih sredstava i mogu proizvesti pozitivan povrat tek nakon mnogo godina. U svim procjenama profitabilnosti zračne luke moraju se uzeti u obzir prihodi zračne luke.

(211)

Komisija na početku napominje da je vlada bila 100-postotni vlasnik dionica upravitelja zračne luke (uvodna izjava 28.). No njezin se vlasnički udio krajem 2008. smanjio na 80 % dionica. Za potrebe ocjene načela subjekta u tržišnom gospodarstvu uzeo se u obzir vladin vlasnički udio u usporedbi s udjelom troškova koje je financirala.

(212)

Komisija mora temeljiti svoju ocjenu na informacijama i pretpostavkama koje su relevantnim rumunjskim tijelima bile na raspolaganju u vrijeme odobravanja javnog financiranja (41).

(213)

Rumunjska je navela da su sljedeća ulaganja izvršena u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu (uvodna izjava 86.):

(214)

Rumunjska je navela da su se ta ulaganja vodila izgledima dugoročne profitabilnosti koja bi državi mogla dvostruko koristiti: kao dioničaru koji prima dividende i kao vlasniku koji prima naknadu za koncesiju (izračunanu kao 2 % bruto prihoda ostvarenih od iskorištavanja koncesije) (uvodna izjava 86.). Rumunjska izjavljuje da su Plan razvoja iz 2006. i Ocjena kapaciteta iz 2006. pokazali ekonomsku održivost ulaganja. Rumunjska je navela da se ekonomska održivost mogla očekivati jer bi se zahvaljujući većem broju putnika i povećanjem učinkovitosti povećali prihodi od upravljanja infrastrukturom zračne luke (uvodna izjava 86.).

(215)

Komisija će najprije razmotriti jesu li ex ante studije izvedivosti koje je Rumunjska dostavila za prethodno navedena ulaganja dostatne za dokazivanje usklađenosti s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(216)

Rumunjska je dostavila studije izvedivosti za ulaganja u obnovu uzletno-sletne staze i proširenje stajanke, izgradnju terminala za neschengenski promet, izgradnju pristupne ceste i parkirališta te rasvjetnu opremu. Cilj je studija izvedivosti procijeniti ukupnu profitabilnost projekata u koje je ulagala država. One se, stoga, upotrebljavaju kako bi se analiziralo je li Rumunjska uložila u projekte za koje se očekivalo da će biti profitabilni.

(217)

U studiji izvedivosti za obnovu uzletno-sletne staze i proširenje stajanke utvrđena je neto sadašnja vrijednost (eng. net present value, „NPV”) od 3,791 milijun EUR i unutarnja stopa povrata od 10,56 % (uz primjenu diskontne stope od 5 %). Komisija je u toj studiji utvrdila niz nedostataka. Konkretno, NPV se značajno razlikuje od NPV-a u ex post studijama izvedivosti. Razdoblje predviđanja od 25 godina predugo je s obzirom na ograničenu prirodu vrste ulaganja radi obnove koja je provela Rumunjska, osobito kad se uzme u obzir njihov ograničen doprinos ukupnom rastu broja putnika. S druge strane, u ex post studiji izvedivosti za to se ulaganje promatra znatno kraće razdoblje predviđanja (šest godina). Nadalje, studija ne uključuje razvoj prometa koji je trebao biti temelj za prognozu prihoda. Predviđene stope inflacije nisu objašnjenje i vrlo su niske (1,5 % od 11. godine), uzimajući u obzir tadašnju stopu inflacije (4,7 % u 2007., 7,9 % u 2008.). Diskontna stopa od 5 % nije objašnjena i čini se preniskom, osobito kad se usporedi s drugim istodobnim ulaganjima, kao što su modernizacija i proširenje parkirališta. Stoga Komisija smatra da ta studija nije utemeljena. Nadalje, iako je velik dio ulaganja proveden 2007., studija je izrađena u srpnju 2008. Stoga se tom studijom izvedivosti ne može potvrditi profitabilnost ulaganja kako se zahtijeva testom načela subjekta u tržišnom gospodarstvu (42).

(218)

Kad je riječ o studiji izvedivosti za izgradnju terminala za neschengenski promet, Komisija je utvrdila da se pri izračunu NPV-a terminala u studiji ulaganja nisu razmatrala kao troškovi. Stoga Komisija ne može prihvatiti tu studiju izvedivosti kao dokaz usklađenosti s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Uz to, studija je izrađena u lipnju 2008. i čini se da se odnosi samo na ulaganja 2009.

(219)

Kad je riječ o studiji izvedivosti za modernizaciju i proširenje parkirališta na temelju koje su izvršena ulaganja u izgradnju pristupne ceste i parkirališta, Komisija smatra da je studija utemeljena. U studiji se pretpostavlja 15-postotno povećanje prihoda od očekivanog povećanja broja korisnika parkirališta povezanog s povećanjem broja putnika. U studiji je utvrđen pozitivan NPV uz primjenu diskontne stope od 15 % tijekom očekivanog trajanja ulaganja od osam godina. Komisija smatra da je diskontna stopa od 15 % razumna i da je trajanje ulaganja konzervativno kratko. Studija pokazuje da će se ulaganje amortizirati već nakon pet godina. Studija je izrađena u studenome 2005. te se, stoga, u njoj mogla procijeniti usklađenost ulaganja iz 2007. s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu. Nadalje, Komisija napominje da je u vrijeme donošenja odluke o financiranju modernizacije i proširenja parkirališta vlada bila 100-postotni vlasnik dionica upravitelja zračne luke. Stoga razmjerna prilagodba NPV-a projekta nije potrebna.

(220)

Rumunjska je navela da je relevantan datum za studiju izvedivosti za rasvjetnu opremu datum kad ju je izradila IPTANA SA, koja je na studiji počela raditi u kolovozu 2007. na temelju Ugovora br. 1016/22.8.2007. te koja je pozitivno mišljenje Tehničkog i gospodarskog vijeća Ministarstva prometa dobila u Mišljenju br. 33/1998, koje je revidirano 2007. Neovisno o tome, točan datum izrade studije nije dostupan. U svakom slučaju, studija izvedivosti za rasvjetnu opremu nije uključivala analizu profitabilnosti, nego razrađene procjene troškova tog projekta. Stoga iz nje nije bilo vidljivo kako se upravitelj zračne luke vodio izgledima za dugoročnu profitabilnost. Stoga Komisija ne može prihvatiti tu studiju izvedivosti kao dokaz usklađenosti s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(221)

Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da je ex ante studija izvedivosti izrađena za ulaganja u pristupnu cestu i parkiralište dostatna kao dokaz usklađenosti s načelom subjekta u tržišnom natjecanju. Komisija smatra da studije izvedivosti za obnovu staze za vožnju i proširenje stajanke, za osvjetljenje i za terminal za neschengenski promet ne dokazuju usklađenost s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(222)

Upravitelj zračne luke dostavio je i ex post izrađene ex ante studije profitabilnosti za ulaganja navedena u uvodnoj izjavi 213.

(223)

Kad je riječ o ulaganjima u obnovu uzletno-sletne staze i proširenje stajanke, u ex post izrađenoj studiji profitabilnosti utvrđeni su NPV od 1 784 600,12 EUR i unutarnja stopa povrata od 13,12 %. Primijenjena je diskontna stopa od 9,1 %. U ex post izrađenoj studiji pretpostavlja se drukčija prognoza putničkog prometa nego što je bilo dostupno ex ante na temelju Plana razvoja. Te su prognoze putnika konzervativnije te je procijenjeni broj putnika niži od broja uključenog u Plan razvoja. Stoga bi u tom pogledu očekivana profitabilnost bila čak i viša da se uzela u obzir prognoza broja putnika iz Plana razvoja. Neovisno o tome, Komisija napominje da se procijenjeni investicijski troškovi razlikuju od ex ante studije izvedivosti iz srpnja 2008. Komisija ne može provjeriti jesu li pretpostavke o investicijskim troškovima one koje su se mogle očekivati ex ante. Stoga se ne može zaključiti da su pretpostavke koje su uzete u obzir one koje bi bile dostupne prije dodjele javnog financiranja te se naknadno izrađena studija ne može smatrati pouzdanom ex ante analizom profitabilnosti.

(224)

Kad je riječ o ulaganjima u rasvjetnu opremu, u ex post izrađenoj studiji profitabilnosti koju je dostavio upravitelj zračne luke utvrđeni su NPV od 226 066,84 EUR i unutarnja stopa povrata od 26,9 %. Primijenjena je diskontna stopa od 9,1 %. U ex post izrađenoj studiji pretpostavlja se drukčija prognoza putničkog prometa od dostupne ex ante studije u Planu razvoja. Te su prognoze putnika konzervativnije jer je procijenjeni broj putnika niži od broja uključenog u Plan razvoja. Stoga bi u tom pogledu očekivana profitabilnost bila čak i viša da se uzela u obzir prognoza broja putnika iz Plana razvoja. Čini se da je ta ex post izrađena ex ante analiza utemeljena i da pokazuje ex ante izglede profitabilnosti ulaganja u rasvjetnu opremu 2008.

(225)

Upravitelj zračne luke dostavio je naknadno izrađenu studiju profitabilnosti za ulaganje u terminal za neschengenski promet. U studiji su utvrđeni NPV od 2 536 094,92 EUR i unutarnja stopa povrata od 14,71 %. Primijenjena je diskontna stopa od 8,67 %. U ex post izrađenoj studiji pretpostavlja se drukčija prognoza putničkog prometa od dostupne ex ante studije u Planu razvoja. Te su prognoze putnika konzervativnije te je procijenjeni broj putnika niži od broja uključenog u Plan razvoja. Neovisno o tome, Komisija ne može provjeriti jesu li pretpostavke o investicijskim troškovima one koje su se mogle očekivati ex ante. Usto, nije jasno kako su investicijski troškovi iz naknadno izrađene studije povezani s investicijskim troškovima pretpostavljenim u ex ante studiji profitabilnosti iz lipnja 2008. (uvodna izjava 218.). Stoga se ne može zaključiti da su pretpostavke koje su uzete u obzir one koje bi bile dostupne prije dodjele javnog financiranja te se, stoga, naknadno izrađena studija ne može smatrati pouzdanom ex ante analizom profitabilnosti za ulaganja u terminal za neschengenski promet.

(226)

Kako je prethodno objašnjeno, Komisija smatra da je Rumunjska postupala u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu kad je ulagala u projekt izgradnje pristupne ceste i parkirališta na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar kako je prikazano u tablici 3. Komisija stoga zaključuje da se financiranjem tog ulaganja upravitelju zračne luke nije dodijelila gospodarska prednost.

(227)

Kad je riječ o ostala tri investicijska projekta (obnova staze za vožnju i proširenje stajanke, izgradnja terminala za neschengenski promet i rasvjetna oprema), Komisija zaključuje da se javnim financiranjem tih triju investicijskih projekata upravitelju zračne luke dodijelila gospodarska prednost.

(228)

Kada potpora koju dodjeljuje država članica jača položaj nekog poduzetnika u odnosu na druge poduzetnike koji se natječu u trgovini unutar EU-a, mora se smatrati da ta potpora utječe na potonje poduzetnike (43).

(229)

Budući da je upravljanje zračnom lukom gospodarska djelatnost, tržišno natjecanje postoji, s jedne strane, među zračnim lukama u privlačenju zračnih prijevoznika i povezanog (putničkog i teretnog) zračnog prometa i, s druge strane, među upraviteljima zračnih luka koji se mogu međusobno natjecati kako bi im se povjerilo upravljanje određenom zračnom lukom. Osim toga, zračne luke koje se nalaze u različitim prihvatnim područjima ili čak u različitim državama članicama mogu se međusobno natjecati i kako bi privukle zračne prijevoznike, a osobito niskotarifne i čarter prijevoznike.

(230)

Stoga se javnim financiranjem zračne luke može narušiti tržišno natjecanje među zračnim lukama. Tržišno natjecanje među zračnim lukama može se ocijeniti u svjetlu kriterija odabira zračnih prijevoznika te posebno usporedbom čimbenika kao što su vrsta usluga zračnih luka koje se pružaju, klijenti, populacija ili gospodarska djelatnost, zagušenje, cestovni pristup, kao i razine naknada za upotrebu infrastrukture zračne luke i usluga (44).

(231)

Kako je navedeno u točki 40. Smjernica za zračni prijevoz iz 2005. i ponovno potvrđeno u točki 45. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014., iz područja primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a nije moguće isključiti čak ni male zračne luke. Nadalje, u točki 45. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. izričito je navedeno da „relativno malo poduzeće koje dobiva javna sredstva kao takvo ne isključuje mogućnost utjecaja na trgovinu između država članica”.

(232)

U vremenu za koje se provodi ocjena Međunarodna zračna luka Temišvar bila je druga najveća zračna luka u Rumunjskoj (uvodna izjava 31.). Kroz nju je godišnje prolazilo otprilike 900 000 putnika. Nalazi se u blizini Zračne luke Arad koja je udaljena 50 km i dva sata vožnje od Karansebeša (uvodna izjava 34.). Međunarodne letove iz Međunarodne zračne luke Temišvar u druge dijelove Unije obavljaju različiti zračni prijevoznici koji lete i iz drugih zračnih luka u Rumunjskoj i drugih država članica. Uzletno-sletna staza u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar dovoljno je duga i zračnim prijevoznicima omogućuje obavljanje međunarodnih letova srednjeg doleta te stoga zračne prijevoznike privlači na štetu drugih sličnih zračnih luka koje se nalaze u drugim državama članicama. Gospodarskom prednošću odobrenom upravitelju zračne luke u obliku izravnih bespovratnih sredstava za ulaganje u ovom slučaju jačao se njegov gospodarski položaj jer je upravitelj zračne luke mogao uspostaviti svoje poslovanje i pritom nije morao snositi sve povezane investicijske troškove.

(233)

Stoga se mjere za koje se provodi ocjena moraju smatrati uzrokom narušavanja tržišnog natjecanja i utjecaja na trgovinu među državama članicama.

(234)

Na temelju prethodno navedenog Komisija zaključuje da javno financiranje izgradnje pristupne ceste i parkirališta 2007. te zaštitne opreme 2008. ne čini državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(235)

No Komisija smatra da javno financiranje izgradnje terminala za neschengenski promet, poboljšanja staze za vožnju i proširenja stajanke te rasvjetne opreme čini državnu potporu upravitelju zračne luke u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(236)

Komisija napominje da se na temelju odredaba Priloga V. Akta o uvjetima pristupanja Republike Bugarske i Rumunjske (45)„programi potpore i pojedinačna potpora sektoru prometa koji su u novoj državi članici uspostavljeni prije datuma pristupanja i primjenjivi i nakon tog datuma smatraju postojećom potporom u smislu članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u pod sljedećim uvjetom: mjere potpore moraju se priopćiti Komisiji u roku od četiri mjeseca od datuma pristupanja […]. Te se mjere smatraju „postojećom” potporom u smislu članka 88. stavka 1. Ugovora o EZ-u do isteka treće godine od datuma pristupanja.”

(237)

Iz toga proizlazi da će se u slučaju Rumunjske sustav predviđen u Prilogu V. primjenjivati samo na potporu uspostavljenu prije 1. siječnja 2007. koja je nastavljena nakon toga ako je ta potpora priopćena Komisiji u roku od četiri mjeseca od datuma pristupanja.

(238)

Rumunjska je navela da je javno financiranje ulaganja u Međunarodnu zračnu luku Temišvar za 2007. odobreno u studenome 2006., odnosno prije pristupanja Rumunjske Europskoj uniji. No s obzirom na to da te mjere nisu bile navedene među mjerama priopćenima Komisiji u skladu s prethodno opisanim postupkom, one ne mogu činiti postojeću potporu. Komisija, stoga, zaključuje da javno financiranje izgradnje terminala za neschengenski promet, poboljšanja staze za vožnju i proširenja stajanke te rasvjetne opreme čini novu potporu.

(239)

Javno financiranje izgradnje terminala za neschengenski promet, poboljšanja staze za vožnju i proširenja stajanke te rasvjetne opreme izvršeno je bez prethodna službenog Komisijinog odobrenja. Mjere ne ispunjavaju zahtjeve skupnog izuzeća od obveze prijavljivanja iz članka 108. Ugovora. Rumunjska ih je provela i time prekršila svoje obveze iz članka 108. stavka 3. UFEU-a.

(240)

Stoga te mjere čine nezakonitu državnu potporu.

(241)

Javno financiranje izgradnje terminala za neschengenski promet, poboljšanja staze za vožnju i proširenja stajanke te rasvjetne opreme (Tablica 3.) odobreno je prije 4. travnja 2014., odnosno datuma kad su Smjernice za zračni prijevoz iz 2014. postale primjenjive. U skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. Komisija će na nezakonite potpore za ulaganja zračnim lukama primjenjivati pravila koja su na snazi u trenutku dodjele potpora (46).

(242)

Smjernice za zračni prijevoz iz 2005. bile su na snazi kad je odobreno to financiranje ulaganja. Stoga se Smjernice za zračni prijevoz iz 2005. primjenjuju na ocjenu spojivosti te potpore za ulaganja.

(243)

Na temelju točke 61. Smjernica za zračni prijevoz iz 2005. Komisija će potporu ocijeniti na temelju sljedećih kriterija:

(244)

U skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2005. troškovi koji mogu biti pokriveni potporom za ulaganje u korist zračnih luka moraju se ograničiti na investicijske troškove povezane s infrastrukturom zračne luke (uzletno-sletne staze, terminali, stajanke itd.) ili s kapacitetima koji ih izravno podržavaju (vatrogasni kapaciteti, oprema za sigurnost ili zaštitu). No prihvatljivi troškovi ne smiju obuhvaćati troškove povezane s obavljanjem komercijalnih djelatnosti koje nisu izravno povezane s ključnim djelatnostima zračne luke, uključujući izgradnju, financiranje, upotrebu i iznajmljivanje zemljišta i zgrada, ne samo za urede i skladištenje, već i za hotele i industrijske poduzetnike smještene unutar zračne luke te za trgovine, restorane i parkirališta za automobile.

(245)

Investicijski troškovi navedeni u tablici 3., stavkama 2., 3., 4., 5., 9., 12. i 13., prihvatljivi su za potporu za ulaganja na temelju Smjernica za zračni prijevoz iz 2005. jer su dio infrastrukture zračne luke.

(246)

Upravitelj zračne luke tvrdi da je njegova intervencija bila u skladu s jasno definiranim ciljem od općeg interesa, odnosno regionalnim razvojem, pristupačnosti regije i sigurnosti zračnog prijevoza (uvodna izjava 156.).

(247)

Točnije, Rumunjska je objasnila da su ulaganja u razdoblju 2007.–2009. u obnovu staze za vožnju i proširenje stajanke bila opravdana jer je bilo potrebno poboljšati operativni kapacitet zračne luke tijekom vršnog vremena kad je kapacitet staze za vožnju i stajanke bio ograničen, osobito s obzirom na znatan očekivani rast prometa do 2015. (uvodna izjava 36.). Usto, Rumunjska je izjavila da su ulaganja bila potaknuta i razlozima povezanima sa sigurnosti zračnog prometa, odnosno potrebom da se odvoje parkirališna mjesta zrakoplova i pristup tim parkirališnim mjestima te potrebom da se osigura sigurnost parkiranih zrakoplova (uvodna izjava 86.).

(248)

Kad je riječ o izgradnji terminala za neschengenski promet, Rumunjska je objasnila da je početni cilj ulaganja bio poboljšati kapacitet Međunarodne zračne luke Temišvar s obzirom na očekivano znatno povećanje putničkog prometa u razdoblju do 2015. U trenutku donošenja odluke o odobrenju ulaganja 2006. smatralo se da je kapacitet terminala došao do kritične točke u operativnom smislu. Putnički promet već se povećao za 250 % u razdoblju 2001.–2005., što je dovelo do zagušenja u vršnom vremenu. Prvotni terminal izgrađen 1960. nije bio dizajniran za te razine prometa (uvodna izjava 37.).

(249)

Rumunjska je objasnila da je kasnije svrha daljnjih ulaganja u terminal za neschengenski promet bilo osiguranje usklađenosti sa sigurnosnim zahtjevima kako bi terminal mogao prihvaćati neschengenske letove. U to vrijeme Rumunjska je očekivala da će 2011. ući u schengenski prostor. Točnije, tokove putnika trebalo je razdvojiti između putnika koji dolaze iz schengenskog prostora i onih koji dolaze iz zemalja izvan schengenskog prostora. Time bi se osiguralo i da Međunarodna zračna luka Temišvar može zadržati svoju komercijalnu djelatnost u pogledu obiju vrsta letova unutar i izvan schengenskog prostora nakon što Rumunjska uđe u schengenski prostor (uvodna izjava 88.).

(250)

Rumunjska je navela da je cilj financiranja ulaganja u rasvjetnu opremu 2008. bio bolje korištenje postojećom infrastrukturom jer bi se u slučaju loših vremenskih uvjeta omogućilo slijetanje iz oba smjera umjesto iz jednog. Cilj je bio i osigurati sigurnost zračnog prometa te sigurnost putnika i zrakoplova (uvodna izjava 90.).

(251)

Uzimajući u obzir prethodno navedene argumente, ulaganja su bila osmišljena tako da se Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar omogući da se nosi s tadašnjim ograničenjima kapaciteta u vršnom vremenu te da prihvati znatno prognozirano povećanje rasta prometa. Osmišljena su i radi promicanja zaštite zrakoplovstva i usklađenosti sa sigurnosnim mjerama koje se zahtijevaju pravilima Unije o zaštiti civilnog zrakoplovstva i kontroli schengenskih granica.

(252)

Usto, susjedne zračne luke nisu mogle apsorbirati očekivani promet. Najbliža zračna luka, Zračna luka Arad, imala je vrlo ograničen promet, i u apsolutnom smislu i u usporedbi s Međunarodnom zračnom lukom Temišvar. Broj putnika godišnje na Zračnoj luci Arad iznosio je od 67 183 do 128 835 u razdoblju 2007.–2009., dok je promet na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar iznosio od 859 329 do 991 758 putnika godišnje, pri čemu promjene broja putnika na tim dvjema zračnim lukama nisu bile povezane (47). Zračna luka Arad nije imala fizičke kapacitete za prihvat prognoziranog rasta putničkog prometa jer je njezin najveći kapacitet manji od 200 000 putnika godišnje.

(253)

Međunarodna zračna luka Temišvar bila je druga najveća zračna luka u Rumunjskoj u razdoblju za koje se provodi ocjena i trenutačno je treća najveća zračna luka u zemlji. U skladu s Planom razvoja za razdoblje 2006.–2015. Međunarodna zračna luka Temišvar opsluživala je regiju Zapadne Rumunjske, jednu od najrazvijenijih regija u Rumunjskoj. Opsluživala je i regije u istočnoj Mađarskoj te Srbiju i Crnu Goru (euroregiju DKMT) (48). Stoga je Međunarodna zračna luka Temišvar imala važnu ulogu u regionalnom razvoju. Uzimajući u obzir očekivani broj putnika za razdoblje 2006.–2015., izostanak ulaganja u povećanje kapaciteta negativno bi utjecao na gospodarski razvoj opsluživanih regija i njihovu pristupačnost, osobito s obzirom na činjenicu da nijedna druga zračna luka u regiji nije mogla apsorbirati postojeći ili očekivani promet. Usto, kroz Temišvar nije prolazila brza željeznička linija tako da nije postojalo intermodalno tržišno natjecanje ni za jednu zračnu liniju.

(254)

Na temelju prethodno navedenog Komisija može zaključiti da se financiranjem koje se preispituje pridonijelo pristupačnosti opsluživanih regija i regionalnom gospodarskom razvoju te da se stoga pridonijelo dobro definiranom cilju od zajedničkog interesa.

(255)

U skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2005. intenzitet potpore za potporu za ulaganje nije ograničen. Državno financiranje uključuje sljedeće intenzitete potpore: 80,3 % za terminal za neschengenski promet, 86,73 % za poboljšanje staze za vožnju i proširenje stajanke i 100 % za rasvjetnu opremu.

Tablica 11. Financiranje ulaganja 2007.–2009.

(256)

Uzimajući u obzir ograničenu dobit zračne luke i dividende isplaćene rumunjskoj državi u razdoblju 2007.–2009. u usporedbi s iznosom potrebnih ulaganja, razumno je pretpostaviti da upravitelj zračne luke ne bi mogao uložiti više vlastitih sredstava. To je u skladu s općenitim poteškoćama u pristupu financiranja na tržištu u razdoblju za koje se provodi ocjena zbog tadašnje financijske krize. Nadalje, Komisija potvrđuje da zračne luke s godišnjim putničkim prometom do milijun putnika obično ne mogu u velikom dijelu pokriti svoje kapitalne troškove.

(257)

Stoga je javno financiranje bilo nužno kako bi se mogla provesti ulaganja koja su se financirala. Drugim riječima, imalo je poticajni učinak jer upravitelj zračne luke ne bi proveo ta ulaganja bez državnog financiranja ili ih ne bi proveo u istom opsegu. Nadalje, to je u skladu s načelom proporcionalnosti jer upravitelj zračne luke nije mogao znatno povećati svoj doprinos financiranju tih ulaganja.

(258)

U skladu s Planom razvoja u razdoblju 2001.–2005. putnički promet i broj kretanja zrakoplova povećali su se za 250 %. U Planu razvoja predviđeno je i povećanje putničkog prometa sa 611 705 u 2005. na 1 661 332 u 2010. te 2 565 494 putnika u 2015. Očekivalo se da će se ulaskom Rumunjske u EU 2007. promet povećati za 16–18 %.

(259)

Stoga su zbog tih izgleda ulaganja u cilju prihvata očekivanog prometa bila opravdana. Posljedično je infrastruktura imala zadovoljavajuće srednjoročne izglede za korištenje kad je odobreno financiranje.

(260)

Rumunjska je potvrdila da svi korisnici imaju nediskriminirajući pristup infrastrukturi. Jedino ograničenje u korištenju infrastrukturom odnosi se na ograničenje u kapacitetu prihvata stajanke i terminala. Stoga je pristup toj infrastrukturi jednak i nediskriminirajući u smislu Smjernica za zračni prijevoz iz 2005.

(261)

Javno financiranje na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar u razdoblju za koje se provodi ocjena moglo je utjecati na najbližu zračnu luku, odnosno Zračnu luku Arad. No Komisija napominje da je nekoliko čimbenika dovelo do ograničenog utjecaja financiranja upravitelja Međunarodne zračne luke Temišvar na tržišno natjecanje.

(262)

Zračna luka Arad imala je ograničene fizičke kapacitete za putnički promet. Tek su 2014. izrađeni planovi o proširenju infrastrukture kako bi se kapaciteti putničkog terminala približili pragu od 200 000 putnika godišnje ili ga malo premašili. No čak i taj povećani potencijal ne bi bio dovoljan za potražnju prognoziranu u Planu razvoja Međunarodne zračne luke Temišvar.

(263)

I stvarni podaci o prometu potvrđuju da je Zračna luka Arad imala vrlo ograničen putnički promet. Promet u Zračnoj luci Arad 2007. iznosio je samo 7,8 %, 2008. iznosio je samo 14,5 %, a 2009. iznosio je samo 8,8 % prometa u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Nadalje, ne čini se da je razvoj prometa u tim dvjema zračnim lukama povezan (49).

(264)

Stoga Zračna luka Arad nije mogla apsorbirati očekivano znatno povećanje putničkog prometa predviđeno za Međunarodnu zračnu luku Temišvar.

(265)

S obzirom na prethodno navedeno Komisija smatra da je narušavanje tržišnog natjecanja uzrokovano potporom bilo ograničeno i da nije premašivalo doprinos potpore za regionalni razvoj, pristupačnost i sigurnost.

(266)

Zbog razloga navedenih u prethodnim uvodnim izjavama od 241. do 265. Komisija smatra da je državna potpora za financiranje izgradnje terminala za neschengenski promet, poboljšanja uzletno-sletne staze i proširenja stajanke za zrakoplove te rasvjetne opreme spojiva s unutarnjim tržištem na temelju članka 107. stavka 3. točke (c) UFEU-a.

(267)

Načela članka 107. stavka 1. UFEU-a, kako su utvrđena u uvodnim izjavama 171. i 172., primjenjuju se i na ocjenu mjere 2.

(268)

Komisija najprije mora utvrditi primjenjuje li se mjera 2. na poduzetnike u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a. Pojmom poduzetnika obuhvaćen je svaki subjekt koji obavlja gospodarsku djelatnost, bez obzira na njegov pravni oblik i način na koji se financira (50). Sve djelatnosti koje se sastoje od ponude robe ili usluga na određenom tržištu gospodarske su djelatnosti (51).

(269)

U AIP-ima se utvrđuju naknade koje zračni prijevoznici plaćaju za upotrebu infrastrukture zračne luke.

(270)

Zračni prijevoznici pružaju usluge zračnog prijevoza. Pružanjem takvih usluga zračni prijevoznici obavljaju gospodarsku djelatnost i stoga su poduzetnici u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(271)

Pojam državne potpore primjenjuje se samo na prednosti koje su izravno ili neizravno dodijeljene putem državnih sredstava (52). Državna sredstva uključuju sva sredstva javnog sektora (53), uključujući sredstva subjekata unutar države (decentraliziranih, saveznih, regionalnih ili drugih) (54) i, u određenim okolnostima, sredstva privatnih tijela. Podrijetlo sredstava nije relevantno pod uvjetom da se, prije izravnog ili neizravnog prijenosa korisnicima, na sredstva primjenjuje javna kontrola te su ona stoga dostupna nacionalnim tijelima (55), čak i ako sredstva ne postanu vlasništvo tijela javne vlasti (56).

(272)

Nadalje, pojam državne potpore primjenjuje se samo ako se dodjela prednosti može pripisati državi, odnosno ako je odobrava sama država ili neko posredničko tijelo koje djeluje u skladu s ovlastima koje su na njega prenesene.

(273)

Činjenica da je država ili državno tijelo jedini ili većinski dioničar poduzetnika nije dovoljna za zaključak da se prijenos sredstava tog poduzetnika može pripisati njegovim javnim dioničarima (57). Sud je odlučio i da se čak i kad je država u mogućnosti kontrolirati javnog poduzetnika i imati prevladavajući utjecaj nad njegovim operativnim poslovanjem u konkretnom slučaju ne može automatski pretpostaviti da je ta kontrola zaista izvršavana. Javni poduzetnik može djelovati s manje ili više neovisnosti, ovisno o stupnju autonomije koji mu je država dodijelila.

(274)

Prema tome, sama činjenica da je javni poduzetnik pod kontrolom države nije dovoljna da bi se mjere koje je poduzeo taj poduzetnik mogle pripisati državi. Važno je ispitati i mora li se tijela javne vlasti smatrati uključenima, na bilo koji način, u donošenje te mjere. U tom je pogledu Sud naveo da se mogućnost pripisivanja mjere koju poduzima javni poduzetnik državi može izvesti iz skupa pokazatelja koji proizlaze iz okolnosti slučaja i konteksta u kojem je ta mjera poduzeta (58).

(275)

Takvi pokazatelji mogu uključivati integraciju poduzetnika u strukture javne uprave, prirodu njegovih djelatnosti i obavljanje potonjih na tržištu u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja s privatnim subjektima, pravni status poduzetnika (podliježe li javnom pravu ili pravu trgovačkih društava), intenzitet nadzora javnih tijela nad upravljanjem poduzetnika ili bilo koji drugi pokazatelj koji, u konkretnom slučaju, ukazuje na uključenost javnih tijela u donošenje mjere ili nevjerojatnost da javna tijela nisu bila uključena, imajući u vidu i opseg mjere, njezin sadržaj ili uvjete koje sadržava (59).

(276)

U ovom predmetu država je u svim ključnim trenucima imala neizravnu ili izravnu kontrolu nad sredstvima koja se razmatraju. U vrijeme odobrenja AIP-a iz 2010. zračna luka bila je u 80-postotnom izravnom vlasništvu rumunjskog Ministarstva prometa, u skladu s člankom 8. Statuta iz 2008. (uvodna izjava 28.). Sredstva upravitelja zračne luke bila su pod kontrolom države te su joj, stoga, bila na raspolaganju. Izvršavanjem svojeg prevladavajućeg utjecaja nad upraviteljem zračne luke Rumunjska je mogla usmjeravati korištenje njegovih sredstava na financiranje specifičnih prednosti u korist drugih poduzetnika. Nadalje, kad su odobreni AIP iz 2007. i AIP iz 2008. (60), rumunjska država bila je jedini dioničar upravitelja zračne luke. Na temelju članka 7. Statuta iz 1998. (uvodna izjava 28.) Rumunjska je upisala cijeli početni kapital i u cijelosti ga uplatila na dan osnivanja Međunarodne zračne luke Temišvar. Stoga se sredstva upravitelja zračne luke moraju smatrati državnim sredstvima za potrebe članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(277)

Kad je riječ o pripisivosti rumunjskoj državi, rumunjska tijela tvrde da upravitelj zračne luke posluje kao ulagač u tržišnom gospodarstvu i da je utjecaj države strogo ograničen na njezinu ulogu dioničara društva u skladu s osnivačkim aktom društva i Zakonom br. 31/1990 o trgovačkim društvima. Odluku o politici cijena upravitelja zračne luke donose upravni odbor i izvršni direktori upravitelja zračne luke u skladu sa statutom društva.

(278)

Kad je riječ o državnom nadzoru djelatnosti upravitelja zračne luke, Komisija primjećuje da Glavnu skupštinu dioničara čine predstavnici dioničara, rumunjska država, koju predstavlja Ministarstvo prometa, kao jedini dioničar na temelju Statuta iz 1998. i većinski dioničar (s 80 % dionica) na temelju Statuta iz 2008., te da ona može odlučivati o djelatnostima i ekonomskoj politici upravitelja zračne luke. Na temelju članka 19. Statuta iz 2008. odluke Glavne skupštine dioničara donose se glasovima dioničara koji čine najmanje polovinu temeljnog kapitala, bez glasova manjinskih dioničara s pravom veta.

(279)

U skladu s člankom 20. Statuta iz 2008. upraviteljem zračne luke upravlja Uprava koja ima sedam članova, od kojih su dva predstavnici Ministarstva prometa i jedan predstavnik Ministarstva financija. Nadalje, Komisija primjećuje da Upravu odabire Glavna skupština dioničara (u kojoj je država bila jedini dioničar na temelju Statuta iz 1998. i u kojoj trenutačno drži većinu). Uprava i njezin predsjednik imenuju se nalogom Ministarstva prometa.

(280)

Sastanci Uprave mogu se održati ako sudjeluje najmanje polovina plus jedan član Uprave (61). Uprava vijeća u prisutnosti najmanje dvije trećine svojih članova te donosi odluke većinom članova Uprave (62).

(281)

Predsjednik Uprave obavlja dužnosti i glavnog direktora upravitelja zračne luke. Organska struktura i lanac utjecaja daljnji su pokazatelj pripisivosti odobrenja cjenika naknada i popusta državi. U svakom slučaju, i u najmanju ruku, ti su članovi Uprave državu stalno obavještavali o razvoju cjenika naknada i popusta.

(282)

Nadalje, na temelju članka 2. točke 2. Statuta iz 1998. glavna svrha upravitelja zračne luke djelatnosti su od nacionalnog javnog interesa. U skladu s člankom 5. Statuta iz 1998. upravitelj zračne luke specijalizirano je tehničko tijelo koje je Ministarstvo prometa odredilo uglavnom za obavljanje djelatnosti od nacionalnog javnog interesa kako bi, u skladu sa svojim opisom posla, osiguravalo pogodnosti, usluge i radove u svrhu upravljanja i korištenja imovinom koja pripada ili koja je u vlasništvu države ili koju je ona dala u zakup, s obzirom na nacionalni i međunarodni zračni promet, osiguravajući prijevoz osoba i robe.

(283)

S obzirom na ta razmatranja Komisija smatra da postoji dovoljno pokazatelja kako bi se utvrdilo da se AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010. mogu pripisati državi.

(284)

Kako bi bila u okviru područja primjene članka 107. stavka 1. UFEU-a, državnom mjerom mora se u povoljniji položaj stavljati „određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe”. Stoga su pojmom državnih potpora obuhvaćene samo one mjere kojima se poduzetnicima na selektivan način dodjeljuje prednost.

(285)

Prema ustaljenoj sudskoj praksi ocjena uvjeta selektivnosti zahtijeva da se utvrdi može li neka nacionalna mjera, u okviru određenog pravnog sustava, staviti određene poduzetnike ili proizvodnju određene robe u povoljniji položaj u usporedbi s drugima koji se, u odnosu na cilj koji se tim sustavom želi postići, nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji. Ispitivanje selektivnosti pretpostavlja prethodno definiranje referentnog okvira u kojem se nalazi odnosna mjera (63). Mjera je selektivna „samo ako u okviru određenog pravnog sustava ima za učinak pogodovati određenim poduzetnicima u odnosu na druge koji pripadaju drugim sektorima ili istom sektoru te se nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji s obzirom na cilj koji se želi postići tim sustavom.” (64) Pojam državne potpore ne odnosi se na državne mjere koje uvode razliku između poduzetnika kada ta razlika potječe iz prirode ili strukture sustava kojeg su one dio (65).

(286)

Mjera kojom javni poduzetnik utvrđuje uvjete korištenja svojom robom ili uslugama nije nužno uvijek selektivna za potrebe članka 107. stavka 1. UFEU-a (66). Članak 107. stavak 1. UFEU-a ne razlikuje državne intervencije prema uzrocima ili ciljevima, nego ih definira ovisno o njihovim učincima i stoga neovisno o tehnikama koje se primjenjuju (67).

(287)

AIP-om iz 2007., AIP-om iz 2008. i AIP-om iz 2010. predviđen je sustav osnovnih stopa naknada zračne luke (uvodna izjava 41. odnosno 44.). Nadalje, AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010. uključivali su i popuste i rabate na naknade ovisno o broju slijetanja u određenom razdoblju, broju putnika, masi zrakoplova i/ili vrsti zračne linije (uvodne izjave od 42. do 43., od 46. do 48. odnosno 49.).

(288)

AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010. predložili su, ocijenili i utvrdili izvršni direktori Međunarodne zračne luke Temišvar te ih je odobrio Upravni odbor (uvodna izjava 40.). To je u skladu sa zahtjevom da operator zračne luke, izvršavajući nadležnost koja mu je svojstvena, sastavlja popis pristojbi koje se primjenjuju na tu zračnu luku (68). Stoga su primjenjivi pravni okvir bile naknade zračne luke, popusti i rabati primjenjivi na Međunarodnu zračnu luku Temišvar koji su utvrđeni u AIP-u iz 2007., AIP-u iz 2008. odnosno AIP-u iz 2010.

(289)

Stoga je relevantan referentni okvir za ispitivanja jesu li AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010. imali učinak stavljanja određenih zračnih prijevoznika u povoljniji položaj u usporedbi s drugima koji se nalaze u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji bio sustav koji se primjenjivao samo na Međunarodnu zračnu luku Temišvar.

(290)

Sustav naknada zračne luke te popusti i rabati primjenjivali su se na sve zračne prijevoznike koji se koriste, ili će se vjerojatno koristiti, Međunarodnom zračnom lukom Temišvar te koji ispunjavaju uvjete opisane u AIP-u iz 2007., AIP-u iz 2008. odnosno AIP-u iz 2010.

(291)

Komisija je dodatno analizirala jesu li popusti predviđeni u AIP-u iz 2007., AIP-u iz 2008. odnosno AIP-u iz 2010. bili selektivni i je li se njima određene zračne prijevoznike na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar stavljalo u povoljniji položaj na štetu drugih zračnih prijevoznika koji se njome koriste.

(292)

Primjenjivi popusti određivali su se prema broju slijetanja, pri čemu je najmanji iznosio 10 % za 250–500 slijetanja godišnje, tj. otprilike pet slijetanja tjedno. Komisija napominje da je u razdoblju za koje se provodi ocjena, uz Wizz Air, na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar postojao niz drugih zračnih prijevoznika s flotom zrakoplova koji su bili relevantnih veličina i/ili letjeli dovoljno često te su, stoga, ostvarili koristi ili su mogli ostvariti koristi od relevantnih popusta.

(293)

Iz toga proizlazi da su se sustav naknada zračne luke i popusti primjenjivali na nediskriminirajući način.

(294)

Stoga osnovna stopa, popusti i rabati utvrđeni u AIP-u iz 2007., AIP-u iz 2008. i AIP-u iz 2010. nisu bili selektivni.

(295)

Komisija napominje da ovaj zaključak vrijedi samo za naknade, popuste i rabate koji izravno proizlaze iz AIP-a iz 2007., AIP-a iz 2008. i AIP-a iz 2010. Ne primjenjuje se ni na kakve naknade, popuste ili rabate koji su osigurani na temelju pojedinačnih ugovora sa zračnim prijevoznicima, ako su postojali.

(296)

Iz toga proizlazi da mjera 2. ne ispunjava uvjet selektivnosti iz članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(297)

Uvjeti iz članka 107. stavka 1. UFEU-a kumulativni su. Ako mjera za koju se provodi ocjena ne ispunjava neki od tih uvjeta, ta mjera ne čini državnu potporu.

(298)

Komisija, stoga, zaključuje da mjera 2. nije činila državnu potporu u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a jer nije bila selektivna.

(299)

Komisija napominje da je u odluci o pokretanju postupka istaknuto pitanje moguće nespojivosti AIP-a s unutarnjim tržištem zbog mogućeg diskriminirajućeg postupanja prema različitim vrstama putnika. To se načelo primjenjuje na mjere koje čine državnu potporu i zbog kojeg se ne mogu smatrati spojivima na temelju pravila o dodjeli državne potpore (69). Budući da je u ovom predmetu utvrđeno da AIP-i ne čine državnu potporu, nije potrebno dodatno analizirati element neraskidive poveznice istaknut u odluci o pokretanju postupka.

(300)

Načela iz članka 107. stavka 1. UFEU-a, kako su utvrđena u uvodnim izjavama 171. i 172., primjenjuju se i na ocjenu mjere 3., koja se odnosi na ugovore između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air iz 2008.

(301)

Wizz Air je zračni prijevoznik. Pruža usluge redovnog zračnog prijevoza putnika i obavlja gospodarsku djelatnost. On je, stoga, poduzetnik u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(302)

Načela objašnjena u uvodnim izjavama od 271. do 275. primjenjuju se i na ovu mjeru.

(303)

Kad je riječ o državnim sredstvima, primjenjuje se isto što je navedeno u uvodnoj izjavi 276.

(304)

Kad je riječ o pripisivosti ugovora iz 2008. koji su potpisani tijekom valjanosti Statuta zračne luke iz 1998., obrazloženje iz uvodnih izjava od 277. do 279. za AIP iz 2007., AIP iz 2008. i AIP iz 2010. primjenjuje se mutatis mutandis.

(305)

S obzirom na ta razmatranja Komisija smatra da se sklapanje ugovora iz 2008. između poduzetnika Wizz Air i upravitelja zračne luke može pripisati državi.

(306)

Načela objašnjena u uvodnoj izjavi 199. primjenjuju se i na ovu mjeru.

(307)

U ovom su predmetu ugovori iz 2008. sklopljeni s jednim poduzetnikom, odnosno samo s poduzetnikom Wizz Air. Mjera 3. stoga je bila selektivna u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a.

(308)

Načela u pogledu gospodarske prednosti u smislu članka 107. stavka 1. UFEU-a utvrđena u uvodnim izjavama od 202. do 206. primjenjuju se na dogovore između zračnih luka i zračnih prijevoznika. Primjena načela subjekta u tržišnom gospodarstvu na te dogovore dodatno je objašnjena u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. (70)

(309)

U specifičnoj situaciji između zračne luke i zračnih prijevoznika Komisija će ocijeniti predstavlja li dostupnost javnih sredstava zračnoj luci prednost za zračne prijevoznike koji se koriste tom zračnom lukom. U načelu se ta potpora zračnom prijevozniku koji se koristi zračnom lukom može isključiti ako odnos između zračne luke i tog zračnog prijevoznika zadovoljava test subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(310)

Prema Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014., u skladu s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu, potpora zračnom prijevozniku koji se koristi zračnom lukom može biti u načelu isključena u sljedećim slučajevima:

(311)

Kad je riječ o prvom pristupu opisanom u uvodnoj izjavi 310. (tj. usporedbi cijene naplaćene za usluge zračne luke s tržišnom cijenom), u skladu sa Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. određivanje referentne točke prvo zahtijeva mogućnost odabira usporedivih zračnih luka koje pružaju usporedive usluge pod uobičajenim tržišnim uvjetima. U tom smislu Komisija napominje da trenutačno velika većina zračnih luka u Uniji prima javna sredstva za pokrivanje ulaganja i operativnih troškova. Zračne luke u javnom vlasništvu javna tijela tradicionalno smatraju infrastrukturama za poticanje lokalnog razvoja, a ne poduzetnicima koji rade prema tržišnim uvjetima. Stoga postoji tendencija da se cijene tih zračnih luka ne određuju uzimajući u obzir tržišne uvjete, a posebno zdrave ex ante izglede za profitabilnošću, već uzimajući u obzir socijalne ili regionalne okolnosti. Čak i kada su neke zračne luke u privatnom vlasništvu ili pod privatnom upravom i ne uzimaju u obzir socijalne ili regionalne okolnosti, na cijene koje te zračne luke naplaćuju snažno mogu utjecati cijene koje naplaćuje većina zračnih luka s javnim subvencijama jer zračni prijevoznici uzimaju te druge cijene u obzir tijekom pregovora s privatnim ili privatno upravljanim zračnim lukama. U tim je okolnostima Komisija u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. izrazila sumnju u to da se trenutačno može odrediti odgovarajuća referentna točka radi definiranja pravih tržišnih cijena usluga koje pružaju zračne luke (71).

(312)

U svakom slučaju Komisija smatra da bi se postupak određivanja referentne točke trebao temeljiti na usporedbi naknada zračnih luka, bez pogodnosti koje se pružaju zračnom prijevozniku (poput marketinške podrške, popusta ili bilo kakvih drugih poticaja) na dovoljnom broju odgovarajućih „zračnih luka koje služe za usporedbu” i čiji se upravitelji ponašaju kao upravitelji zračnih luka u tržišnom gospodarstvu. Konkretno, treba primijeniti sljedeće pokazatelje: intenzitet prometa; vrstu prometa (poslovni ili turistički ili odlazno odredište); relativnu važnost prijevoza tereta i relativnu važnost prihoda od nezrakoplovnih djelatnosti zračne luke; vrstu i razinu pruženih zrakoplovnih usluga; blizinu zračne luke velikom gradu; broj stanovnika u prihvatnom području zračne luke; prosperitet okolnog područja (BDP po stanovniku); različita geografska područja iz kojih bi se mogli privući putnici.

(313)

Na temelju prethodno navedenog ex ante analizu dodatne profitabilnosti Komisija trenutačno smatra najrelevantnijim kriterijem za ocjenu dogovora koje zračne luke sklapaju s pojedinačnim zračnim prijevoznicima.

(314)

Usto, Komisija smatra da se dogovori sklopljeni između zračnih prijevoznika i zračne luke mogu smatrati usklađenima s testom načela subjekta u tržišnom gospodarstvu kada, sa stajališta ex ante, barem dugoročno dodatno pridonose profitabilnosti zračne luke (72). Zračna luka trebala bi pokazati da je, kad sklapa dogovor sa zračnim prijevoznikom (npr. poseban ugovor ili ukupan cjenik naknada zračne luke) sposobna tijekom trajanja dogovora pokriti sve troškove koji proizlaze iz dogovora uz razumnu profitnu maržu na temelju razumnih srednjoročnih izgleda (73).

(315)

U tom smislu Komisija smatra da je diferencijacija cijena standardna poslovna praksa pod uvjetom da je sukladna sa svim relevantnim zakonima povezanima s tržišnim natjecanjem i poslovnim sektorima. Usprkos tome, politike takvih diferenciranih cijena trebale bi biti komercijalno opravdane kako bi bile sukladne s testom načela subjekta u tržišnom gospodarstvu (74).

(316)

Komisija smatra da se za potrebe primjene načela subjekta u tržišnom gospodarstvu ugovori iz 2008. trebaju zajedno ocijeniti kao jedna mjera. Nekoliko je naznaka zašto bi to trebalo biti tako.

(317)

Prvo, ugovore su sklopile iste stranke.

(318)

Drugo, u memorandumu o razumijevanju od 25. lipnja 2008. navedeni su opseg usluga koje će pružati upravitelj zračne luke te marketinške usluge koje će pružati Wizz Air. U memorandumu o razumijevanju predviđaju se ista formula za izračun naknade za marketinške aktivnosti te isti zadržani iznos po putniku u odlasku kao u ugovoru o marketinškim uslugama od 30. srpnja 2008. Stoga su memorandum o razumijevanju i ugovor o marketinškim uslugama usko i izravno povezani u smislu sadržaja. Memorandum o razumijevanju sadržava i opća načela suradnje upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air koja su kasnije operativnije razrađena u ugovoru o marketinškim uslugama, ugovoru o uslugama zračne luke i ugovoru o zemaljskim uslugama. Usto, u uvodnom dijelu ugovora o marketinškim uslugama izravno se upućuje na memorandum o razumijevanju (uvodna izjava 55.). Memorandum o razumijevanju na kraju je zamijenjen ugovorom o marketinškim uslugama, ugovorom o uslugama zračne luke i ugovorom o zemaljskim uslugama.

(319)

Treće, ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama potpisani su istog dana (1. kolovoza 2008.) za isto razdoblje, tj. od 11. prosinca 2008. do 10. prosinca 2009., uz automatsko produljenje za dodatnih 12 mjeseci svake godine na svaku obljetnicu njihova stupanja na snagu te bez mogućnosti raskida prije treće obljetnice ugovora o marketinškim uslugama. Istog dana, tj. 11. prosinca 2008., stupio je na snagu i ugovor o marketinškim uslugama (uvodna izjava 54.).

(320)

Četvrto, ugovori iz 2008. bili su međusobno povezani. U ugovoru o marketinškim uslugama nekoliko se puta upućuje na ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama: i. u ugovoru o marketinškim uslugama predviđeno je da stranke mogu odmah raskinuti ugovor o marketinškim uslugama ako je ugovor o uslugama zračne luke istekao bez produljenja ili ako je raskinut; ii. ugovorom o marketinškim uslugama propisano je da stranke mogu odmah i bez naknade štete raskinuti ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama kad ugovor o marketinškim uslugama istekne ili se raskine; iii. u ugovoru o marketinškim uslugama propisano je da bi se u slučaju povećanja naknada uređenih ugovorom o uslugama zračne luke ili ugovorom o zemaljskim uslugama naknada za marketinške aktivnosti trebala promijeniti jednako promjeni naknada zračne luke (uvodna izjava 59.).

(321)

Na temelju prethodno navedenih argumenata Komisija smatra da se memorandum o razumijevanju, ugovor o marketinškim uslugama, ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama ne mogu razdvojiti. Stoga Komisija smatra da je ugovore iz 2008. potrebno zajedno analizirati kako bi se utvrdilo čini li ta transakcija državnu potporu.

(322)

Kako bi u ovom predmetu utvrdila je li ugovorima iz 2008. poduzetniku Wizz Air dodijeljena prednost koju ne bi ostvario u uobičajenim tržišnim uvjetima, Komisija treba ispitati bi li u sličnim okolnostima zračna luka koja posluje u uobičajenim uvjetima tržišnoga gospodarstva i vođena izgledima dugoročne profitabilnosti (75) sklopila jednak ili sličan komercijalni dogovor sa zračnim prijevoznikom. Komisija se treba vratiti u vrijeme donošenja odluke o sklapanju ugovora iz 2008. između upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air te svoju ocjenu temeljiti na informacijama i pretpostavkama koje su upravitelju zračne luke bile na raspolaganju u to vrijeme.

(323)

Kad je riječ o primjenjivoj analizi subjekta u tržišnom gospodarstvu, Wizz Air naveo je da bi se na ovaj predmet usporedba s pristupom tržišne cijene, tj. prvim pristupom objašnjenim u uvodnoj izjavi 310. točki 1. trebala primijeniti uz drugi pristup (tj. analizu profitabilnosti) iz uvodne izjave 310. točke 2.

(324)

Wizz Air dostavio je izvješće „Ekonomska ocjena načela ulagača u tržišnom gospodarstvu” koje je Oxera izradila 27. listopada 2011., u kojem su naknade koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar uspoređene s naknadama koje je Wizz Air platio na trima zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini, za koje je Oxera smatrala da su usporedive: zračnim lukama Liverpool, Prestwick i Doncaster. Analiza iz te studije temelji se na podacima koje su dostavili upravitelj zračne luke i Wizz Air. U studiji koju je izradila Oxera navodi se da će se te zračne luke zbog svoje strukture vlasništva i financiranja vjerojatno ponašati kao zračne luke koje su „privatni ulagač”. U studiji je predstavljena i usporedba općih značajki Međunarodne zračne luke Temišvar te triju usporedivih zračnih luka (npr. broj stanovnika matičnoga grada, udaljenost do tog grada, broj stanovnika najvećega grada u krugu od 150 km, najbliža zračna luka), iznosa prihoda mjerenih prema BDP-u po stanovniku te prosječnih tjednih plaća, kretanja prometa, prihoda predmetnih zračnih luka i statusa financiranja (tj. jesu li primile javna sredstva). U izvješću su izračunane naknade koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar u usporedbi s tim trima zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini (u analizi su uzete u obzir različite naknade na tim četirima zračnim lukama umanjene za pogodnosti pružene poduzetniku Wizz Air). U analizi su prikazane ukupne naknade koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar i usporedivim zračnim lukama izražene u eurima po prihvatu i otpremi i eurima po putniku. Na temelju toga utvrđeno je da je ukupna razina naknada koje je Wizz Air platio na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar u razdoblju 2008.–2011. izražena i na temelju prihvata i otpreme i na temelju broja putnika u prosjeku viša od usporedive prosječne razine naknada koje je taj zračni prijevoznik platio na usporedivim zračnim lukama. U skladu s izvješćem koje je izradila Oxera niže cijene koje je Wizz Air platio na usporedivim zračnim lukama upućuju na to da bi privatni ulagač vjerojatno sklopio ugovor pod uvjetima koje su dogovorili upravitelj zračne luke i Wizz Air.

(325)

Kad je riječ o izvješću koje je izradila Oxera u kojem je Međunarodna zračna luka Temišvar uspoređena s trima zračnim lukama u Ujedinjenoj Kraljevini i koje je dostavio Wizz Air, Komisija podsjeća da postupak određivanja referentne točke nije primjerena metoda za utvrđivanje tržišnih cijena ako dostupne referentne točke nisu utvrđene s obzirom na tržišne uvjete ili ako su postojeći procesi znatno narušeni javnim intervencijama. Čini se da ta narušavanja postoje u industriji zračnog prijevoza zbog razloga objašnjenih u uvodnim izjavama od 311. do 312.

(326)

Usto, Komisija smatra da nije ispunjen kriterij dostatnog broja usporedivih zračnih luka koje pružaju usporedive usluge pod uobičajenim uvjetima kako je utvrđeno u točki 55. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. Budući da u Europi postoji nekoliko stotina zračnih luka (76), tri zračne luke ne mogu se smatrati dostatnim brojem na temelju kojeg bi se mogla utvrditi odgovarajuća referentna točka za relevantne tržišne cijene. Nadalje, dvije od tri uspoređene zračne luke (Liverpool i Doncaster) u vlasništvu su iste grupacije, odnosno Grupacije Peel Airport. Time se dodatno umanjuje vrijednost broja i raznolikosti usporedivih zračnih luka potrebnih za određivanje pouzdane referentne točke.

(327)

Nadalje, sve tri usporedive zračne luke nalaze se u Ujedinjenoj Kraljevini te su dvije od njih (Liverpool i Doncaster) u blizini istog velikog grada, Manchestera. Nadalje, u izvješću koje je izradila Oxera ne objašnjava se pružaju li tri usporedive zračne luke i Međunarodna zračna luka Temišvar usporedive usluge. U studiji se samo pružaju informacije o trenutku kad je Wizz Air počeo poslovati na svakoj zračnoj luci i s kojim ih je odredištima povezivao te se analiziraju ukupne naknade koje je Wizz Air plaćao tim zračnim lukama (umanjene za plaćanja za marketinške usluge). No na temelju toga ne može se ocijeniti pružaju li te zračne luke usporedive usluge.

(328)

Nadalje, u samom izvješću koje je izradila Oxera ističe se da postoji niz razlika između Međunarodne zračne luke Temišvar s jedne strane i drugih dviju zračnih luka u Ujedinjenoj Kraljevini s druge strane (Zračne luke Liverpool i Zračne luke Prestwick). Konkretno, Zračna luka Liverpool znatno je veća od Međunarodne zračne luke Temišvar (oko 5,5 milijuna putnika 2007.), dok je Zračna luka Prestwick zabilježila više od 2 milijuna putnika. Stoga je u smislu intenziteta prometa samo Zračna luka Doncaster bila usporediva (do 1 milijun). Broj putnika koje je Wizz Air sam prevezao od svake od tih zračnih luka razlikuje se.

(329)

Kad je riječ o prosperitetu okolnog područja (BDP po stanovniku), postojala je velika razlika između Temišvara (indeks BDP-a po stanovniku (77) niži od 50 u 2007.) i Ujedinjene Kraljevine (indeks BDP-a oko 120 u 2007.), gdje se nalaze tri usporedive zračne luke. Nadalje, dio izvješća koje je izradila Oxera s usporedbom sadržava informacije o prosječnim tjednim plaćama na regionalnim tržištima rada u Temišvaru i trima gradovima u Ujedinjenoj Kraljevini u kojima se nalaze usporedive zračne luke (Liverpool, Prestwick i Doncaster) te se i one jako razlikuju (u Temišvaru je manja od 50, dok je u drugim trima gradovima na razini višoj od 500).

(330)

Nadalje, u izvješću se ne uzimaju u obzir određeni pokazatelji iz točke 60. Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. (npr. vrsta prometa ili vrsta i razina pruženih zrakoplovnih usluga).

(331)

Konačno, čak i ako se na temelju valjane usporedne analize pretpostavi da je „cijena” primijenjena u različitim transakcijama obuhvaćenima ovom ocjenom bila jednaka „tržišnim cijenama” ili viša od njih, Komisija, ipak, nije mogla zaključiti da su te transakcije nužno odgovarale tržišnoj cijeni. Ako je pri sklapanju tih sporazuma operator možda očekivao da će oni dovesti do dodatnih troškova koji će biti veći od dodatnih prihoda, ne bi bila riječ o tržišnoj cijeni. Naime, subjekt u tržišnom gospodarstvu nema nikakav interes ponuditi robu ili usluge po „tržišnoj cijeni” ako bi to rezultiralo dodatnim gubicima.

(332)

Komisija u kontekstu te analize smatra prikladnim podsjetiti da su nakon donošenja Smjernica za zračni prijevoz iz 2014. i Rumunjska i zainteresirane strane bile pozvane iznijeti primjedbe na primjenu tih smjernica na ovaj predmet. Osim poduzetnika Wizz Air, ni Rumunjska ni zainteresirane strane nisu osporile pristup Komisije prema kojem, ako nije moguće utvrditi primjerenu referentnu vrijednost koja omogućuje određivanje istinske tržišne cijene usluga koje zračne luke pružaju zračnim prijevoznicima, najrelevantniji kriterij za procjenu dogovora koje te dvije strane zaključuju jest ex ante analiza dodatne profitabilnosti.

(333)

Stoga, s obzirom na prethodno navedeno, Komisija smatra da se na ovaj predmet mora primijeniti pristup koji se u Smjernicama za zračni prijevoz iz 2014. općenito preporučuje za primjenu testa načela subjekta u tržišnom gospodarstvu na odnose između zračnih luka i zračnih prijevoznika, to jest ex ante analiza dodatne profitabilnosti (78).

(334)

Pri donošenju odluke o sklapanju ugovora sa zračnim prijevoznikom, subjekt u tržišnom gospodarstvu za svoju će procjenu odabrati vremenski okvir na temelju uvjeta predmetnih ugovora ili uvjeta svakog pojedinačnog ugovora. Drugim riječima, procijenit će dodatne troškove i prihode tijekom razdoblja primjene ugovora. Razuman subjekt u tržišnom gospodarstvu na datum sklapanja ugovora neće računati na produljenje ugovora po njihovu isteku, pod istim ili novim uvjetima.

(335)

Na temelju pristupa opisanog u uvodnoj izjavi 334. Komisija će ocijeniti dodatne troškove i prihode na temelju ugovora iz 2008. za razdoblje od 11. prosinca 2008. do 10. prosinca 2011., odnosno početno razdoblje primjene ugovora o marketinškim uslugama. Moguće produljenje ugovora o marketinškim uslugama za dodatnih 12 mjeseci nakon isteka prvih triju godina neće se uzeti u obzir. Riječ je bila samo o mogućnosti produljenja tako da se tržišni subjekt nije se mogao pouzdati da će se ta mogućnost izvršiti.

(336)

Ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama vrijedili su tijekom početnog razdoblja od godinu dana, tj. od 11. prosinca 2008. do 10. prosinca 2009. U svakom je od njih predviđeno automatsko produljenje za dodatnih 12 mjeseci na svaku obljetnicu njihova stupanja na snagu. Upravitelj zračne luke nije mogao jednostrano raskinuti ta dva ugovora prije trećeg produljenog razdoblja (79). Budući da su se ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama automatski produljivali sa stajališta upravitelja zračne luke, Komisija smatra da bi razumni subjekt u tržišnom gospodarstvu pretpostavio da će ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama vrijediti najmanje tijekom valjanosti ugovora o marketinškim uslugama, ako ne dulje.

(337)

S druge strane, ne bi bilo logično pretpostaviti da će početno razdoblje valjanosti ugovora o marketinškim uslugama trajati tri godine, a ugovora o uslugama zračne luke godinu jer bi ugovor o marketinškim uslugama bio bespredmetan ako zračni prijevoznik ne bi poslovao u zračnoj luci. Slično tome, trajanje primjene ugovora o zemaljskim uslugama trebalo bi uskladiti s trajanjem ugovora o uslugama zračne luke jer su zemaljske usluge moguće samo ako zračni prijevoznik posluje u zračnoj luci. Usto, kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 319., trajanje ugovora o marketinškim uslugama, s jedne strane, i trajanje ugovora o uslugama zračne luke i ugovora o zemaljskim uslugama, s druge strane, povezani su.

(338)

Komisija napominje da je memorandum o razumijevanju potpisan 25. lipnja 2008. bio okvir za utvrđivanje općih načela suradnje upravitelja zračne luke i poduzetnika Wizz Air. Oni su zatim operativno razrađeni u ugovoru o marketinškim uslugama, ugovoru o uslugama zračne luke i ugovoru o zemaljskim uslugama. Stoga Komisija smatra da bi se razdoblje prije potpisivanja memoranduma o razumijevanju, odnosno prije 25. lipnja 2008., trebalo smatrati ex ante referentnom točkom za potrebe analize profitabilnosti.

(339)

Ugovor o uslugama zračne luke i ugovor o zemaljskim uslugama izmijenjeni su 25. lipnja 2010. novim programom popusta koje su dogovorili Wizz Air i upravitelj zračne luke i kojima je obuhvaćeno razdoblje do 6. veljače 2011. („ugovori o izmjenama iz 2010.”). Taj novi program popusta odgovara AIP-u iz 2010. Uzimajući u obzir činjenicu da su tim izmjenama promijenjeni uvjeti tih dvaju ugovora, Komisija će načelo subjekta u tržišnom gospodarstvu primijeniti zasebno na ugovore o izmjenama iz 2010. kako bi ocijenila bi li subjekt u tržišnom gospodarstvu sklopio te ugovore o izmjenama. Stoga će se u ocjeni u nastavku razlikovati analiza profitabilnosti za početno razdoblje ugovora iz 2008. i analiza profitabilnosti ugovora o izmjenama iz 2010.

(340)

Ugovori iz 2008. bili su pojedinačno dogovoreni sporazumi koji su se primjenjivali samo na dvije ugovorne stranke. Nije riječ o općem cjeniku naknada zračne luke koji se primjenjuje na sve zračne prijevoznike koji se koriste tom zračnom lukom (80). Relevantni troškovi i prihodi koji su dodatno nastali na temelju ugovora iz 2008. oni su koje je upravitelj zračne luke očekivao zbog poslovanja poduzetnika Wizz Air na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar.

(341)

Ključno je pitanje premašuju li dodatni prihodi, koji proizlaze iz poslovanja zračnog prijevoznika, dodatne troškove. Stoga ulaganja provedena u zračnoj luci prije sklapanja ugovora i fiksni operativni troškovi nisu relevantni.

(342)

Dodatni prihodi koje bi privatni ulagač razumno očekivao od ugovora iz 2008. proizišli bi iz dodatnih prihoda od zrakoplovnih djelatnosti ostvarenih od naknada zračne luke koje plaća Wizz Air i dodatnih prihoda od nezrakoplovnih djelatnosti ostvarenih od, na primjer, parkirališta za automobile, trgovina koje posluju u franšizama ili trgovina kojima se izravno upravlja.

(343)

Dodatni troškovi u ovom predmetu odnose se na operativne, marketinške i sve investicijske troškove koji se mogu pripisati prisutnosti poduzetnika Wizz Air na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar.

(344)

Na Komisijin zahtjev Rumunjska je 9. prosinca 2014. dostavila ex ante analizu profitabilnosti izrađenu ex post na temelju podataka dostupnih prije sklapanja ugovora iz 2008. s poduzetnikom Wizz Air. Analiza je uključivala pregled dodatnih prihoda koji su se mogli očekivati u vrijeme sklapanja ugovora.

(345)

Procijenjeno je da će se ugovorima iz 2008. ostvariti sljedeći prihodi:

Tablica 12.: Ex ante procijenjeni prihodi ostvareni na temelju ugovora iz 2008. (isključujući ugovor o marketinškim uslugama)

(346)

U analizi su upotrijebljene prognoze poduzetnika Wizz Air u pogledu broja putnika koji će se prevesti 2009., 2010. i 2011.

(347)

Prihodi od zrakoplovnih djelatnosti po putniku u odlasku izračunani su kako je prikazano u tablici 13. Prihodi od zrakoplovnih djelatnosti po putniku poduzetnika Wizz Air izračunani su kao prihodi od zrakoplovnih djelatnosti po putniku u odlasku poduzetnika Wizz Air (približno 24 EUR) podijeljeni s dva jer su samo polovina putnika poduzetnika Wizz Air putnici u odlasku. Jedinični troškovi predstavljaju pune naknade (tj. bez ikakvih popusta) kako je utvrđeno u ugovoru o uslugama zračne luke i ugovoru o zemaljskim uslugama.

Tablica 13.: Prihodi od zrakoplovnih djelatnosti po letu i putniku u odlasku poduzetnika Wizz Air

(348)

Rumunjska je navela da su, na temelju iskustva zračne luke proteklih godina, prihodi od nezrakoplovnih djelatnosti činili samo 15 %–20 % ukupnih prihoda upravitelja zračne luke, što je iznosilo 2,5 EUR prihoda od nezrakoplovnih djelatnosti po putniku. Taj je iznos pretpostavljen i za putnike poduzetnika Wizz Air (kako je prikazano u stupcu 4. tablici 12.).

(349)

Kad su se plaćanja za marketinške aktivnosti utvrđena u ugovoru o marketinškim uslugama uključile u procjene, očekivali su se sljedeći prihodi. Rumunjska je plaćanja za marketinške aktivnosti u tablici navela kao „ulaganje zračne luke u marketing”.

Tablica 14.: Ex ante procijenjeni neto prihodi ostvareni na temelju ugovora iz 2008. (uključujući ugovor o marketinškim uslugama)

(350)

Iznos koji je upravitelj zračne luke zadržao po ukrcanom putniku (stupac 6. tablica 14.) izračunan je na temelju ugovora o marketinškim uslugama. U ugovoru o marketinškim uslugama predviđen je sljedeći iznos koji će upravitelj zračne luke (81) zadržati ovisno o mjesečnom broju putnika koje Wizz Air preveze do zračne luke ili od nje.

Tablica 15. Zadržani iznos po putniku u odlasku

(351)

Uzimajući u obzir da je procijenjeni godišnji broj putnika poduzetnika Wizz Air iznosio 200 000 u 2009., 300 000 u 2010. i 350 000 u 2011., procijenjeno je da je mjesečni broj putnika poduzetnika Wizz Air iznosio 16 666 u 2009., 25 000 u 2010. i 29 166 u 2011. Na temelju toga smatralo se da bi upravitelj zračne luke zadržao 5 EUR po ukrcanom putniku u 2009. te 4 EUR u 2010. i 2011.

(352)

Analiza koju je dostavila Rumunjska ne uključuje izračune dodatnih troškova. Rumunjska tijela navela su da je većina troškova zračne luke fiksna (otprilike 80 %). Usto, procijenjeno je da će troškovi zračne luke ostati nepromijenjeni ili da će se samo u manjoj mjeri mijenjati zbog povećane potrošnje goriva i energije te možda zbog fizičkog trošenja opreme povezane s poslovanjem poduzetnika Wizz Air u zračnoj luci. Rumunjska je objasnila da se nisu očekivali nikakvi dodatni troškovi povezani s opremom, materijalima ili infrastrukturom jer bi Wizz Air u svojem poslovanju upotrebljavao postojeću imovinu i infrastrukturu tijekom intervala u kojima se dosad nisu upotrebljavale. Poslovanje Međunarodne zračne luke Temišvar bilo je usmjereno samo na poslovanje poduzetnika Carpatair koji ih je upotrebljavao samo u određenim intervalima tijekom dana. Zbog sličnih razloga nisu se očekivali ni dodatni troškovi osoblja. Rumunjska je navela da poduzetniku Wizz Air nisu pripisani nikakvi investicijski troškovi jer su se sva ulaganja u zračnu luku planirala prije početka pregovora s poduzetnikom Wizz Air. Stoga bi, u skladu s tom analizom i s obzirom na visok udio fiksnih troškova, upravitelj zračne luke ostvario veću profitabilnost zbog povećanja broja putnika, čak i kad se primijene snižene tarife.

(353)

Komisija smatra da je pristup u pogledu broja procijenjenih putnika razuman jer je u skladu s Planom razvoja. U Planu razvoja predviđeno je povećanje za 244 348 putnika od 2008. do 2009. Budući da je ugovor o uslugama koje zračna luka pruža poduzetniku Wizz Air stupio na snagu 11. prosinca 2008., okvirno se može reći da je Wizz Air doveo 200 000 putnika od povećanja od 244 348 putnika predviđenog u Planu razvoja. U Planu razvoja procijenjeno je i povećanje putničkog prometa za 253 423 putnika od 2009. do 2010. te za 215 973 putnika od 2010. do 2011. Stoga se povećanje za 100 000 putnika od 2009. do 2010. odnosno 50 000 od 2010. do 2011. za Wizz Air predviđeno u ex ante analizi rumunjskih tijela čini razumnim.

(354)

Komisija smatra da su prihodi od zrakoplovnih djelatnosti precijenjeni jer nisu uzeti u obzir popusti za naknade zračne luke predviđeni u govoru o uslugama zračne luke. Neovisno o tome, zbog formule za izračun plaćanja za marketinške aktivnosti niži prihodi od zrakoplovnih djelatnosti doveli bi do nižeg plaćanja za marketinške aktivnosti za točno isti iznos (82). Stoga bi se prihodi i troškovi smanjili za isti iznos te to ne bi utjecalo na profitabilnost.

(355)

No Komisija smatra da u ex post izrađenoj ex ante analizi koju je dostavila Rumunjska postoji nekoliko nedostataka kako slijedi:

(356)

Na temelju prethodno navedenog Komisija smatra da ex ante analiza profitabilnosti koju je Rumunjska izradila ex post nije dokaz usklađenosti ugovora iz 2008. s načelom subjekta u tržišnom gospodarstvu.

(357)

Wizz Air dostavio je izvješće od 10. veljače 2015. koje je izradila Oxera (zajedno s kasnijom izmjenom „izvješća koje je izradila Oxera”), u kojem je ocijenjena očekivana profitabilnost ugovora s poduzetnikom Wizz Air iz 2008. i koje je ex post izrađeno na temelju podataka koji bi bili dostupni u trenutku potpisivanja ugovora. Izvješće koje je izradila Oxera pod nazivom „Ekonomska ocjena načela ulagača u tržišnom gospodarstvu: Zračna luka Temišvar. Analiza profitabilnosti” temelji se na podacima iz analize koju je dostavila Rumunjska (uvodna izjava 344.) te je dopunjeno dodatnim podacima koje je poduzetniku Oxera dostavio upravitelj zračne luke.

(358)

Za ugovore iz 2008. uzet je u obzir vremenski okvir od tri godine, tj. početni vremenski okvir predviđen u ugovoru o marketinškim uslugama bez njegova mogućeg produljenja.

(359)

Oxera je 14. svibnja 2015. ponovno dostavila izračune očekivane profitabilnosti kako bi ispravila pogrešku u podacima utvrđenu u izvješću od 10. veljače 2015. Ispravak se odnosio na preveliku procjenu ukupnih investicijskih troškova koja je rezultat dvostrukog računanja ulaganja koja je financirala država iz prvotnog podneska. Ta je pogreška u podacima utjecala na očekivanu profitabilnost ugovora iz 2008., čija je procjena prvotno umanjena.

(360)

U skladu s izmijenjenim izvješćem koje je izradila Oxera rezultati dodatnih troškova, prihoda i dobiti koji su se mogli očekivati u vrijeme potpisivanja ugovora iz 2008. sažeto su prikazani u tablici 16. u nastavku. Oxera je zaključila da se od ugovora iz 2008. očekivala neto sadašnja vrijednost („NPV”) od 7,62 milijuna RON.

Tablica 16.: Dodatni prihodi, dodatni troškovi i dodatna dobit očekivani od ugovora iz 2008. prema izvješću poduzeća Oxera

(361)

Rezultati iz tablice 16. temelje se na sljedećim razmatranjima:

(362)

Kad je riječ o dodatnim investicijskim troškovima, primijenjene su sljedeće pretpostavke:

(363)

U izvješću koje je izradila Oxera navodi se da rezultati analize profitabilnosti ugovora iz 2008. upućuju na to da su naknade koje je Wizz Air platio Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar na temelju ugovora iz 2008. bile usporedive s razinom naknada koje bi u sličnim okolnostima subjekt u tržišnom gospodarstvu koji je vlasnik zračne luke ponudio poduzetniku Wizz Air.

(364)

Komisija smatra da je procijenjen broj putnika iz studije koju je izradila Oxera razuman. Čini se da su te procjene prometa u skladu s prognozom prometa predviđenom u Planu razvoja. Procijenjeni broj putnika poduzetnika Wizz Air iz izvješća koje je izradila Oxera povećao se za 188 826 putnika (89) od 2008. do 2009., 100 000 putnika od 2009. do 2010. (90) i 29 864 putnika od 2010. do 2011. (91) U Planu razvoja predviđeno je povećanje za 244 348 putnika od 2008. do 2009., 253 423 putnika od 2009. do 2010. te za 215 973 putnika od 2010. do 2011. Stoga se, u usporedbi s prognozom povećanja iz Plana razvoja, procijenjeno povećanje broja putnika poduzetnika Wizz Air pretpostavljeno u izvješću koje je izradila Oxera čini razumnim i konzervativnim.

(365)

Komisija smatra da su popusti pretpostavljeni za izračun prihoda od zrakoplovnih djelatnosti razumni. U ugovoru o uslugama zračne luke dopušten je 50-postotni popust na naknade za slijetanje za nove zračne prijevoznike ili nova odredišta ili povećanje učestalosti letova prema postojećim odredištima ili iz njih. Budući da je Wizz Air tek trebao početi poslovati u Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar, bilo je razumno pretpostaviti da će dodati nova odredišta i/ili povećati učestalost letova tijekom razdoblja trajanja ugovora iz 2008. te da će stoga ostvariti 50-postotni popust.

(366)

U izvješću koje je izradila Oxera pretpostavlja se i 10-postotni popust na naknadu za putnike tijekom cijelog razdoblja valjanosti ugovora iz 2008. Za 2010. i 2011. pretpostavljeni 10-postotni popust u skladu je s popustom predviđenim u ugovoru o uslugama zračne luke za procijenjeni godišnji broj ukrcanih putnika poduzetnika Wizz Air. Neovisno o tome, za 2008. i 2009. nije trebalo pretpostaviti nikakav popust jer je procijenjeni godišnji broj ukrcanih putnika bio manji od 150 000 (popust se primjenjivao samo iznad tog broja). No pretpostavljenim popustom od 10 % za 2008. i 2009. snižavaju se prihodi za te godine te se, stoga, pristup može smatrati konzervativnim i time prihvatljivim.

(367)

Komisija se slaže i s isključivanjem naknade za zaštitu. Naknadom za zaštitu financiraju se djelatnosti koje se smatraju negospodarskima i koje stoga nisu obuhvaćene područjem primjene pravila o državnim potporama, što je jedna od mogućnosti opisanih u prethodnoj uvodnoj izjavi 354. Komisija shvaća da se u skladu s rumunjskim zakonodavstvom naknadom za zaštitu isključivo financiraju ulaganje, održavanje i oprema koji su izravno povezani sa zaštitom. U mjeri u kojoj se naknadom financira i infrastruktura ili oprema koja se upotrebljava i u komercijalne svrhe (te je stoga svojstvena poslovanju zračne luke), isključivanje naknade iz izračuna prihoda konzervativno je i time bi se stoga podcijenili prihodi.

(368)

Komisija smatra da je procjena dodatnih prihoda od nezrakoplovnih djelatnosti prihvatljiva. To se temelji na ex ante ocjeni upravitelja zračne luke koja se odnosi na prihode od nezrakoplovnih djelatnosti po putniku i koja je uvećana za očekivanu inflaciju.

(369)

Komisija se slaže i s diskontnom stopom primijenjenom na izračun jer je u skladu s Komisijinim referentnim stopama.

(370)

Kad je riječ o dodatnim marketinškim troškovima upravitelja zračne luke, procjene se temelje na odredbama ugovora o marketinškim uslugama, uzimajući u obzir procijenjeni iznos naknada zračne luke. Stoga ih Komisija smatra prihvatljivima.

(371)

Kad je riječ o dodatnim operativnim troškovima, izvješće koje je izradila Oxera temelji se na pretpostavci koju je dostavila Rumunjska i prema kojoj je 80 % operativnih troškova fiksno, a samo 20 % ovisi o broju putnika. Komisija smatra da je ta pretpostavka razumna (92). U izvješćima koje je izradila Oxera dodatni operativni troškovi procjenjuju se primjenom stvarnih podataka za operativne troškove po putniku u odlasku prije potpisivanja ugovora iz 2008. koji su uvećani za očekivanu inflaciju. Zatim se ti operativni troškovi po putniku primjenjuju na procijenjeni broj putnika poduzetnika Wizz Air. Stoga Komisija smatra da je pristup u procjeni dodatnih operativnih troškova utemeljen.

(372)

Kad je riječ o dodatnim investicijskim troškovima, Komisija prihvaća pretpostavku prema kojoj se nikakva dodatna ulaganja nisu trebala očekivati zbog poslovanja poduzetnika Wizz Air na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. U memorandumu o razumijevanju upravitelj zračne luke obvezao se učiniti sljedeće:

(373)

Usto, u naknadno potpisanom ugovoru o uslugama zračne luke predviđeno je da upravitelj zračne luke mora dovršiti proces unapređenja kategorije slijetanja i uzlijetanja u zračnoj luci samo na kategoriju II do kraja 2009.

(374)

Kad je riječ o obvezi proširenja putničkog terminala (uvodna izjava 372. točka i.), Komisija napominje da je odluka o proširenju terminala donesena u dva koraka i to prije potpisivanja memoranduma o razumijevanju. Prvo proširenje Međunarodne zračne luke Temišvar potaknuto je potrebom za povećanjem kapaciteta terminala s obzirom na očekivano povećanje prometa u narednim godinama. To je proširenje predviđeno u Planu razvoja iz ožujka 2006. i službeno odobreno Odlukom Vlade br. 1212 od 4. listopada 2007. U Odluci Vlade proširenje terminala predviđeno je u razdoblju 2008.–2009. Drugo proširenje potaknuto je potrebom za ispunjenjem zahtjeva za zaštitu schengenskog prostora. U skladu s informacijama koje je dostavila Rumunjska studija izvedivosti za to proširenje pokrenuta je u siječnju 2008. na temelju ugovora s konzultantom iz ožujka 2008. te je dovršena u lipnju 2008., tj. prije potpisivanja memoranduma o razumijevanju.

(375)

Komisija napominje da je ugovorom o uslugama zračne luke revidirana obveza iz memoranduma o razumijevanju tako da je obveza unapređenja kategorije slijetanja i uzlijetanja u zračnoj luci na kategoriju III u oba smjera do kraja 2009. zamijenjena obvezom unapređenja na kategoriju II do kraja 2009. (uvodna izjava 372. točka ii.) (93). U skladu s javno dostupnim informacijama (94), kategorija slijetanja i uzlijetanja u zračnoj luci unaprijeđena je 2015. na kategoriju III za smjer slijetanja istok unapređenjem sustava radionavigacije. Trenutačno Međunarodna zračna luka Temišvar ima kategoriju III za smjer slijetanja istok i kategoriju II za smjer slijetanja zapad. U skladu s informacijama koje je dostavila Rumunjska zračna luka unaprijeđena je 2008. u kategoriju II iz kategorije I u jednom smjeru ulaganjem u rasvjetu zračne luke (drugi smjer već je imao kategoriju II). Odluka o ulaganju u sustav rasvjete donesena je u Planu ulaganja te je u kolovozu 2007. pokrenuta studija izvedivosti na temelju ugovora od 22. kolovoza 2007. Ugovor o nabavi rasvjetne opreme potpisan je u listopadu 2008. Stoga je odluka o unapređenju rasvjetne opreme donesena prije potpisivanja ugovora iz 2008. Na temelju toga razumno je pretpostaviti da se obveza dovršetka unapređenja na kategoriju II do kraja 2009. iz ugovora o uslugama zračne luke odnosila na unapređenje na kategoriju II s pomoću rasvjetne opreme o čemu je već bila donesena odluka.

(376)

Kad je riječ o obvezi osiguranja dovoljnog broja parkirnih mjesta za putnike (uvodna izjava 372. točka iii.), Komisija napominje da je ulaganje u parkiralište izvršeno 2007. te da nakon potpisivanja Memoranduma o razumijevanju i tijekom njegove primjene nisu provedena nikakva druga ulaganja.

(377)

Kad je riječ o obvezi osiguranja raspoloživosti jednog parkirnog mjesta za zrakoplove od veljače 2009. te od dva do tri parkirna mjesta od listopada 2009. (uvodna izjava 372. točka iv.), radovi na proširenju stajanke zračne luke poduzeti su u listopadu 2007. te su obavljani 2007., 2008. i 2009.

(378)

Stoga Komisija smatra da se obveze iz memoranduma o razumijevanju i ugovora o uslugama zračne luke nisu ostvarile ili da je odluka o njima donesena prije sklapanja ugovora iz 2008. Nikakva ulaganja nisu izvršena zbog prisutnosti poduzetnika Wizz Air na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar.

(379)

Komisija napominje da je izvješće koje je izradila Oxera uključivalo dodatne troškove amortizacije ulaganja koja je upravitelj zračne luke financirao vlastitim sredstvima na temelju očekivanog udjela poduzetnika Wizz Air u kapacitetima zračne luke. Neovisno o tome i kako je prethodno objašnjeno, Komisija smatra da upravitelj zračne luke nije zabilježio nikakve investicijske troškove zbog prisutnosti tog zračnog prijevoznika na Međunarodnoj zračnoj luci Temišvar. Stoga Komisija smatra da analiza ne bi trebala uključivati troškove amortizacije povezane s ugovorima iz 2008.

(380)

Na temelju prethodno navedenog, dodatni troškovi, prihodi i dobit koji su se mogli očekivati u vrijeme potpisivanja ugovora iz 2008., koje je Komisija ponovno izračunala na temelju izvješća koje je izradila Oxera, sažeto su prikazani u tablici 17.

Tablica 17.: Dodatni prihodi, dodatni troškovi i dodatna dobit očekivani od ugovora iz 2008. prema izvješću poduzeća Oxera – ponovni izračun Europske komisije

(381)

Zaključno na podatke iz izvješća koje je izradila Oxera koje je Komisija ponovno izračunala, očekivalo se da će ugovori iz 2008. upravitelju zračne luke donijeti dodatnu dobit.

(382)

Carpatair je 10. studenoga 2014. Komisiji dostavio studiju sa stajalištem poduzetnika Carpatair o ex ante analizi i ocjeni usklađenosti upravitelja zračne luke s testom subjekta u tržišnom gospodarstvu u vrijeme utvrđivanja sporazuma s poduzetnikom Wizz Air 25. lipnja 2008.

(383)

U studiji je predstavljen osnovni scenarij, odnosno scenarij u kojem ne postoji ugovor s poduzetnikom Wizz Air, te tri scenarija u kojima se pretpostavlja postojanje ugovora s poduzetnikom Wizz Air (optimistični, realistični i pesimistični).

(384)

Carpatair pretpostavlja da u slučaju nepostojanja obveze zračnog prijevoznika u pogledu zadržavanja poslovanja tijekom određenog razdoblja taj ugovor nema fiksno trajanje te je odgovarajuće razdoblje za analizu profitabilnosti vremenski okvir iz Plana razvoja kojim je obuhvaćeno razdoblje do 2015. Na temelju tog razmatranja vremenski okvir analize uključen u toj studiji razdoblje je od 2009. do 2015.

Tablica 18.: „Osnovni” scenarij: prihodi, troškovi, novčani tokovi

(385)

U osnovnom scenariju, odnosno u scenariju u kojem ne postoji sporazum s poduzetnikom Wizz Air, ulaganje u ojačanje kolničke konstrukcije (PCN) na zračnoj strani smatralo se potrebnim samo 2011. te se nisu smatrala potrebnim nikakva ulaganja u povećanje kapaciteta terminala (vidjeti uvodnu izjavu 388. za dodatna objašnjenja).

(386)

U osnovnom scenariju nije primijenjena diskontna stopa i nije izračunan nikakav NPV.

(387)

Kako je prethodno objašnjeno, u studiji poduzetnika Carpatair prikazana su tri scenarija pod pretpostavkom da je sklopljen sporazum s poduzetnikom Wizz Air. Komisija će detaljnije prikazati realistični scenarij (95).

Tablica 19.: Realistični scenarij u kojem je sklopljen sporazum s poduzetnikom Wizz Air: dobit, troškovi, novčani tokovi