(1)

Pariški sporazum, donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”) (4), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma postigle su dogovor da će zadržati povišenje globalne prosječne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. Ta obveza ojačana je donošenjem, u sklopu UNFCCC-a, Klimatskog pakta iz Glasgowa 13. studenoga 2021., u kojem je Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala da će učinci klimatskih promjena biti znatno manji pri povišenju temperature od 1,5 °C u odnosu na povišenje od 2 °C i odlučila uložiti napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C.

(2)

U Komunikaciji Komisije od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu („europski zeleni plan”) utvrđena je nova strategija rasta kojom se nastoji preobraziti Uniju u održivo, pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije do 2050. neće biti neto emisija stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast nije povezan s upotrebom resursa. Usto, europskim zelenim planom nastoji se obnoviti, zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Naposljetku, u njemu se navodi da bi ta tranzicija trebala biti pravedna i uključiva te da nitko ne bi smio biti zapostavljen.

(3)

Donošenjem Uredbe (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (5) Unija je u zakonodavstvo unijela cilj klimatske neutralnosti u cijelom gospodarstvu najkasnije do 2050. i cilj ostvarivanja negativnih emisija nakon toga. U toj se uredbi utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisija nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990. Od svih se gospodarskih sektora očekuje da doprinesu postizanju tog cilja.

(4)

U zaključcima Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020. potvrđen je obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova, uz istodobno isticanje važnosti razmatranja pitanja pravednosti i solidarnosti te načela da nitko ne bude zapostavljen. Ti zaključci ponovno su potvrđeni u zaključcima Europskog vijeća od 24. i 25. svibnja 2021., u kojima je Europsko vijeće pozvalo Komisiju da ubrzo predstavi svoj zakonodavni paket zajedno s dubinskim ispitivanjem učinka na okoliš, gospodarstvo i društvo na razini država članica.

(5)

U Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava, koji je potvrđen u zaključcima Europskog vijeća od 24. i 25. lipnja 2021., ističe se potreba za jačanjem socijalnih prava i europske socijalne dimenzije u svim politikama Unije. U načelu 20. europskog stupa socijalnih prava navodi se da „svi imaju pravo pristupa kvalitetnim osnovnim uslugama, uključujući vodu, kanalizaciju, energiju, prijevoz, financijske usluge i digitalnu komunikaciju. Potpora pristupu takvih uslugama dostupna je onima kojima je potrebna.”.

(6)

U Izjavi iz Porta od 8. svibnja 2021. ponovno je potvrđena predanost Europskog vijeća radu na izgradnji socijalne Europe uz jačanje pravedne tranzicije i njegova odlučnost da nastavi jačati provedbu europskog stupa socijalnih prava na razini Unije i na nacionalnoj razini, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.

(7)

Da bi se provele obveze u pogledu klimatske neutralnosti, zakonodavstvo Unije u području klime i energetike preispitano je i izmijenjeno kako bi se ubrzalo smanjivanje emisija stakleničkih plinova.

(8)

Te izmjene imaju različite gospodarske i socijalne učinke na različite sektore gospodarstva, građane i države članice. Osobito bi uključivanje emisija stakleničkih plinova iz zgrada, cestovnog prometa i dodatnih sektora koji odgovaraju industrijskim djelatnostima koje nisu obuhvaćene Prilogom I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) u područje primjene te direktive trebalo dati dodatni gospodarski poticaj za ulaganja u smanjenje potrošnje fosilnih goriva i time ubrzati smanjenje emisija stakleničkih plinova. To bi, u kombinaciji s drugim mjerama, srednjoročno i dugoročno trebalo doprinijeti smanjenju energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza, smanjiti troškove zgrada i cestovnog prometa te, ako je to relevantno, osigurati nove mogućnosti za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i održiva ulaganja, potpuno u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

(9)

Međutim, za financiranje tih ulaganja potrebna su sredstva. Osim toga, prije nego što se provedu takva ulaganja, troškovi kućanstava i korisnika usluga prijevoza za grijanje, hlađenje, kuhanje i cestovni promet vjerojatno će se povećati jer će dobavljači goriva koji podliježu obvezama u okviru sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet troškove ugljika prenijeti na potrošače.

(10)

Klimatska tranzicija imat će gospodarski i socijalni učinak koji je teško procijeniti ex ante. Za postizanje povećanih klimatskih ambicija bit će potrebna znatna javna i privatna sredstva. Ulaganja u mjere energetske učinkovitosti, kao i u sustave grijanja koji se temelje na energiji iz obnovljivih izvora, kao što su grijanje električnim dizalicama topline, centralizirano grijanje i hlađenje i sudjelovanje u zajednicama obnovljive energije, djelotvorna su metoda smanjenja ovisnosti o uvozu i emisija, pri čemu se istodobno povećava otpornost Unije. Potrebna su namjenska sredstva za potporu ranjivim kućanstvima, ranjivim mikropoduzećima i ranjivim korisnicima usluga prijevoza.

(11)

Povećanje cijene fosilnih goriva može nerazmjerno utjecati na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza koji veći dio svojeg dohotka troše na energiju i prijevoz, a koji u određenim regijama nemaju pristup alternativnim, cjenovno pristupačnim rješenjima u pogledu mobilnosti i prijevoza te kojima možda nedostaju financijske mogućnosti za ulaganje u smanjenje potrošnje fosilnih goriva. U kontekstu siromaštva u pogledu prijevoza, geografske posebnosti kao što su otoci, najudaljenije regije i područja, ruralna ili udaljena područja, manje dostupne periferije, planinska područja ili područja koja zaostaju, mogu imati poseban utjecaj na ranjivost kućanstava, mikropoduzeća i korisnika usluga prijevoza. Stoga bi te geografske posebnosti trebalo uzeti u obzir pri osmišljavanju mjera i ulaganja za potporu ranjivim kućanstvima, ranjivim mikropoduzećima i ranjivim korisnicima usluga prijevoza, ako je to primjenjivo i relevantno.

(12)

Dio prihoda ostvarenih uključivanjem zgrada, cestovnog prometa i dodatnih sektora u područje primjene Direktive 2003/87/EZ trebao bi se upotrebljavati za ublažavanje socijalnih učinaka koji proizlaze iz tog uključivanja kako bi tranzicija bila pravedna i uključiva i kako nitko ne bi bio zapostavljen. Ukupan iznos Socijalnog fonda za klimatsku politiku uspostavljenog ovom Uredbom („Fond”) trebao bi odražavati razinu ambicija za dekarbonizaciju u vezi s uključivanjem emisija stakleničkih plinova iz zgrada, cestovnog prometa i dodatnih sektora u područje primjene Direktive 2003/87/EZ.

(13)

Upotreba dijela prihoda za odgovor na socijalne učinke koji proizlaze iz uključivanja zgrada, cestovnog prometa i dodatnih sektora u područje primjene Direktive 2003/87/EZ još je relevantnija s obzirom na postojeće razine energetskog siromaštva. Energetsko siromaštvo situacija je u kojoj kućanstva nemaju pristup osnovnim energetskim uslugama na kojima se temelje pristojan životni standard i zdravlje, kao što su odgovarajuća toplina s pomoću grijanja, hlađenje s obzirom na porast temperatura, rasvjeta i energija za napajanje kućanskih uređaja. U okviru istraživanja provedenog 2021. na razini Unije približno 34 milijuna Europljana, odnosno gotovo 6,9 % stanovništva Unije, izjavilo je da si ne može priuštiti dovoljno grijanje svojeg doma. Energetsko siromaštvo stoga je velik izazov za Uniju. Iako socijalne tarife ili privremena izravna potpora dohotku mogu pružiti trenutno olakšanje kućanstvima koja se suočavaju s energetskim siromaštvom u kratkoročnom razdoblju, samo ciljane strukturne mjere, posebno obnova zgrada, među ostalim pristupom energiji iz obnovljivih izvora i aktivnim promicanjem izvora obnovljive energije putem mjera informiranja i podizanja svijesti usmjerenih na kućanstva, te obnova zgrada kojom se doprinosi ciljevima utvrđenima u Direktivi 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća (7) mogu pružiti trajna rješenja i djelotvorno doprinijeti borbi protiv energetskog siromaštva. Trebalo bi biti moguće ažurirati definiciju energetskog siromaštva iz ove Uredbe kako bi odražavala ishod pregovora o direktivi Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka).

(14)

Holistički pristup obnovi zgrada kojim se na učinkovitiji način uzimaju u obzir osobe u opasnosti od isključenosti, odnosno one osobe koje su najviše pogođene energetskim siromaštvom u Uniji, mogao bi dovesti do manje potražnje za energijom. Potpora sektoru zgrada u okviru Fonda stoga bi trebala biti usmjerena na poboljšanje energetske učinkovitosti, čime bi se dovelo do smanjenja potrošnje energije za svako kućanstvu što bi se odrazilo u ušteđenom novcu, te bi slijedom toga bila jedan od načina borbe protiv energetskog siromaštva. Revizijom Direktive 2010/31/EU uspostavili bi se temelji za postizanje tih ciljeva pa bi je stoga trebalo uzeti u obzir pri provedbi ove Uredbe.

(15)

Budući da siromaštvo u pogledu prijevoza još nije definirano na razini Unije, takvu definiciju trebalo bi uvesti za potrebe ove Uredbe. Siromaštvo u pogledu prijevoza moglo bi postati još hitnije pitanje, kako je prepoznato u Preporuci Vijeća od 16. lipnja 2022. o osiguravanju pravedne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti (8), i dovesti do smanjenog pristupa ključnim socioekonomskim aktivnostima i uslugama kao što su zapošljavanje, obrazovanje ili zdravstvena skrb, posebno za ranjive pojedince i ranjiva kućanstva. Siromaštvo u pogledu prijevoza obično je uzrokovano jednim čimbenikom ili kombinacijom čimbenika kao što su nizak dohodak, visoki izdaci za gorivo, ili nedostatak cjenovno pristupačnog ili dostupnog privatnog ili javnog prijevoza. Siromaštvo u pogledu prijevoza može posebno pogoditi pojedince i kućanstva u ruralnim, otočnim, perifernim, planinskim, udaljenim i manje dostupnim područjima ili slabije razvijenim regijama ili područjima, uključujući slabije razvijena prigradska područja i najudaljenije regije.

(16)

Fond bi trebalo uspostaviti kako bi se državama članicama pružila sredstva za potporu njihovim politikama za odgovor na socijalne učinke uvođenja sustava trgovanja emisijama za zgrade i cestovni promet na ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza. To bi se osobito trebalo postići privremenom izravnom potporom dohotku te mjerama i ulaganjima namijenjenima smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima, i to povećanjem energetske učinkovitosti zgrada, dekarbonizacijom grijanja i hlađenja zgrada, neovisno o tome tko je vlasnik tih zgrada, uključujući integraciju energije iz obnovljivih izvora, te omogućivanjem boljeg pristupa mobilnosti i prijevozu s nultim i niskim stopom emisijama u korist ranjivih kućanstava, ranjivih mikropoduzeća i ranjivih korisnika usluga prijevoza. Potrebno je obratiti pozornost na različite oblike stambenih objekata za najam, uključujući one na privatnom tržištu najma nekretnina. Kako bi se uzeli u obzir najmoprimci i osobe koje žive u objektima socijalnog stanovanja, u mjere bi se mogli uključiti financijska potpora ili fiskalni poticaji, kao što je odbitak troškova obnove od najamnine.

(17)

Svaka država članica trebala bi Komisiji podnijeti socijalni plan za klimatsku politiku („plan”). Planove bi trebalo podnijeti do 30. lipnja 2025. kako bi se mogli pažljivo i pravodobno razmotriti. Planovi bi trebali imati komponentu ulaganja kojom se promiče dugoročno rješenje za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, a u njima bi se mogle predvidjeti i druge mjere, uključujući privremenu izravnu potporu dohotku radi kratkoročnog ublažavanja štetnih učinaka na dohodak. Planovi bi trebali imati dva cilja. Prvo, ranjivim kućanstvima, ranjivim mikropoduzećima i ranjivim korisnicima usluga prijevoza trebali bi osigurati potrebna sredstva za financiranje i provedbu ulaganja u energetsku učinkovitost, dekarbonizaciju grijanja i hlađenja te u vozila i mobilnost s nultim i niskim emisijama, među ostalim s pomoću vaučera, subvencija ili kredita s nultom kamatnom stopom. Drugo, tijekom prijelaznog razdoblja, dok se takva ulaganja ne provedu, trebali bi ublažiti učinak povećanja cijene fosilnih goriva na najranjivije skupine i time spriječiti energetsko siromaštvo i siromaštvo u pogledu prijevoza. Planovima bi se mogao poduprijeti pristup cjenovno pristupačnom i energetski učinkovitom stanovanju, što uključuje socijalno stanovanje. Pri provedbi mjera za potporu ranjivim korisnicima usluga prijevoza države članice trebale bi moći u svojim planovima dati prednost potpori za vozila s nultim emisijama, pod uvjetom da je to cjenovno pristupačno i izvedivo rješenje.

(18)

Države članice, uz savjetovanje s lokalnim i regionalnim tijelima, gospodarskim i socijalnim partnerima i relevantnim organizacijama civilnog društva, u najboljoj su poziciji da oblikuju, provedu i, ako je to relevantno, izmijene planove koji su prilagođeni njihovim lokalnim, regionalnim i nacionalnim okolnostima, njihovim postojećim politikama u relevantnim područjima i planiranoj upotrebi drugih relevantnih fondova Unije, te su usmjereni na te okolnosti. Svaki put kada Komisija mora ocijeniti plan trebalo bi održati javno savjetovanje s dionicima. Na taj se način najbolje mogu uzeti u obzir velika raznolikost situacija, specifično znanje lokalnih i regionalnih uprava, gospodarskih i socijalnih i partnera, relevantnih organizacija civilnog društva, institucija za istraživanja i inovacije, industrijskih dionika i predstavnika socijalnog dijaloga, kao i nacionalne okolnosti te doprinijeti djelotvornosti i učinkovitosti cjelokupne podrške onima koji su ranjivi.

(19)

Planovi bi trebali biti osmišljeni u bliskoj suradnji s Komisijom i izrađeni u skladu s priloženim predloškom. Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje, države članice trebale bi moći provesti manje prilagodbe planova ili ispraviti pogreške u pisanju u planovima tako da o tim izmjenama jednostavno obavijeste Komisiju. Manje prilagodbe trebale bi predstavljati povećanje ili smanjenje ciljne vrijednosti predviđene u planu za manje od 5 %.

(20)

Za pravednu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti ključno je osigurati da mjere i ulaganja budu posebno usmjereni na energetski siromašna kućanstva ili ranjiva kućanstva, ranjiva mikropoduzeća i ranjive korisnike usluga prijevoza. Mjere potpore za promicanje smanjenja emisija stakleničkih plinova trebale bi pomoći državama članicama da odgovore na socijalne učinke nastale zbog trgovanja emisijama u sektorima zgrada i cestovnog prometa.

(21)

Dok se ne ostvari učinak tih ulaganja na smanjenje troškova i emisija, dobro usmjerena izravna potpora dohotku za ranjiva kućanstva i ranjive korisnike usluga prijevoza doprinijela bi smanjenju troškova energije i mobilnosti te bi poduprla pravednu tranziciju. Izravnu potporu dohotku trebalo bi smatrati privremenom mjerom kojom je popraćena dekarbonizacija stambenog sektora i prometnog sektora. Ona ne bi bila trajna jer se njome ne rješavaju temeljni uzroci energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza. Takva potpora trebala bi se upotrebljavati samo za odgovor na izravne učinke uključivanja emisija stakleničkih plinova iz zgrada i cestovnog prometa u područje primjene Direktive 2003/87/EZ, a ne bi se trebala upotrebljavati za odgovor na troškove za električnu energiju ili grijanje povezane s uključivanjem proizvodnje električne energije i toplinske energije u područje primjene te direktive. Prihvatljivost za takvu izravnu potporu dohotku trebala bi biti vremenski ograničena. Na primatelje izravne potpore dohotku, kao članove opće skupine primatelja, trebalo bi usmjeriti mjere i ulaganja čiji je cilj djelotvoran izlazak tih primatelja iz energetskog siromaštva i siromaštva u pogledu prijevoza. Planovi bi stoga trebali uključivati izravnu potporu dohotku pod uvjetom da sadržavaju i mjere ili ulaganja s trajnim učincima usmjerene na ranjiva kućanstva i ranjive korisnike usluga prijevoza koji primaju izravnu potporu dohotku.

(22)

Države članice trebale bi podići svijest ranjivih kućanstava, ranjivih mikropoduzeća i ranjivih korisnika usluga prijevoza pružanjem ciljanih, pristupačnih i cjenovno prihvatljivih informacija, obrazovanja i savjeta o troškovno učinkovitim mjerama i ulaganjima te potpore, među ostalim putem energetskih pregleda zgrada, kao i prilagođenih savjetovanja o energetici ili prilagođenih usluga upravljanja mobilnošću.

(23)

Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama iz Pariškog sporazuma i obvezama u pogledu ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda, mjere i ulaganja iz ove Uredbe osmišljeni su kako bi bili u skladu s ciljem da bi najmanje 30 % ukupnog iznosa proračuna Unije u okviru višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. utvrđenog u Uredbi Vijeća (EU, Euratom) 2020/2093 (9) („VFO za razdoblje 2021. – 2027.”) i ukupnog iznosa Instrumenta Europske unije za oporavak uspostavljenog Uredbom Vijeća (EU) 2020/2094 (10) te najmanje 37 % ukupnog iznosa Mehanizma za oporavak i otpornost uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća (11), trebalo biti namijenjeno za integriranje klimatskih ciljeva. Mjere i ulaganja iz ove Uredbe također su osmišljeni kako bi bili u skladu s ambicijom da se u 2024. 7,5 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027. osigura za ciljeve povezane s bioraznolikošću, a da se u 2026. i 2027. tim ciljevima namijeni 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za razdoblje 2021. – 2027., imajući pritom u vidu postojeća preklapanja ciljeva u području klime i bioraznolikosti.

U tu bi se svrhu metodologija utvrđena u Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća (12) trebala upotrebljavati za praćenje rashoda Fonda. Fondom bi trebalo podupirati mjere i ulaganja kojima se u potpunosti poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije te bi on trebao biti u skladu s načelom nenanošenja bitne štete u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća (13). U planove bi trebalo uključiti samo takve mjere i ulaganja. U pravilu bi trebalo smatrati da mjere izravne potpore dohotku imaju neznatan predvidiv učinak na okolišne ciljeve te bi ih kao takve trebalo smatrati usklađenima s načelom nenanošenja bitne štete. Komisija bi trebala državama članicama dati tehničke smjernice znatno prije izrade planova. U smjernicama bi trebalo pojasniti na koji način mjere i ulaganja moraju biti u skladu s načelom nenanošenja bitne štete.

(24)

Žene su nerazmjerno pogođene energetskim siromaštvom i siromaštvom u pogledu prijevoza, a posebno samohrane majke, koje predstavljaju 85 % obitelji sa samohranim roditeljem, te neudane žene, žene s invaliditetom i starije žene koje žive same. Osim toga, žene imaju različite i složenije obrasce mobilnosti. Obitelji sa samohranim roditeljem s uzdržavanom djecom posebno su izložene riziku od siromaštva djece. Rodnu ravnopravnost i jednake mogućnosti za sve te integriranje tih ciljeva, kao i prava pristupačnosti osoba s invaliditetom, trebalo bi očuvati i promicati tijekom izrade i provedbe planova kako nitko ne bi bio zapostavljen.

(25)

Aktivni kupci, energetske zajednice građana i uzajamno trgovanje (peer-to-peer trading) obnovljivom energijom mogu pomoći državama članicama u postizanju ciljeva ove Uredbe s pomoću pristupa odozdo prema gore koji pokreću građani. Njima se osnažuju i uključuju potrošači te omogućuje određenim skupinama kupaca iz kategorije kućanstva da sudjeluju u mjerama i ulaganjima u području energetske učinkovitosti, podupire upotreba obnovljive energije u kućanstvima i istodobno doprinosi borbi protiv energetskog siromaštva. Države članice trebale bi stoga promicati ulogu energetskih zajednica građana i zajednica obnovljive energije te ih smatrati prihvatljivim korisnicima Fonda.

(26)

Države članice trebale bi u planove uključiti mjere i ulaganja koje treba financirati, procijenjene troškove tih mjera i ulaganja te nacionalni doprinos. Kako bi se omogućila usporedivost planova, države članice trebale bi pri podnošenju svojih planova navesti procijenjene ukupne troškove bez poreza na dodanu vrijednost (PDV). Planovi bi također trebali uključivati ključne etape i ciljne vrijednosti kako bi se mogla ocijeniti djelotvorna provedba mjera i ulaganja.

(27)

Fond i planovi trebali bi biti usklađeni s planiranim reformama i obvezama koje su države članice preuzele u okviru svojih ažuriranih integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (14), na temelju direktive Europskog parlamenta i Vijeća o energetskoj učinkovitosti (preinaka), u okviru Akcijskog plana za provedbu europskog stupa socijalnih prava, u okviru programâ kohezijske politike u skladu s Uredbom (EU) 2021/1060, u okviru teritorijalnih planova za pravednu tranziciju u skladu s Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (15), u okviru planova za oporavak i otpornost u skladu s Uredbom (EU) 2021/241, u okviru Modernizacijskog fonda, kako je utvrđen u članku 10.d Direktive 2003/87/EZ, i u okviru dugoročnih strategija država članica za obnovu zgrada u skladu s Direktivom 2010/31/EU. Radi administrativne učinkovitosti, ako je to primjenjivo, informacije sadržane u planovima trebale bi biti u skladu s navedenim zakonodavnim aktima i planovima.

(28)

Radi učinkovitijeg planiranja države članice trebale bi u svojim planovima navesti posljedice odgode sustava trgovanja emisijama uspostavljenog u skladu s poglavljem IV.a Direktive 2003/87/EZ, na temelju članka 30.k te direktive. U tu bi svrhu trebalo jasno razlikovati sve relevantne informacije koje se mora uključiti u plan tako da ih se podijeli u dva scenarija, i to opisivanjem i kvantificiranjem potrebnih prilagodbi mjera, ulaganja, ključnih etapa, ciljnih vrijednosti, iznosa nacionalnog doprinosa i svih drugih relevantnih elemenata plana.

(29)

Unija bi putem Fonda trebala pružati financijsku potporu državama članicama za provedbu njihovih planova. Plaćanja iz Fonda trebalo bi uvjetovati postizanjem ključnih etapa i ciljnih vrijednosti navedenih u planovima. Time bi se omogućilo uzimanje u obzir nacionalnih okolnosti i prioriteta, a istodobno bi se pojednostavnilo financiranje, olakšala integracija financiranja u okviru Fonda s drugim nacionalnim programima potrošnje te zajamčili učinak i integritet potrošnje Unije.

(30)

Fond bi se iznimno i privremeno trebao financirati prihodima dobivenima od prodaje na dražbi 50 milijuna emisijskih jedinica na temelju članka 10.a stavka 8.b Direktive 2003/87/EZ, 150 milijuna emisijskih jedinica na temelju članka 30.d stavka 3. te direktive i količinom dodatnih emisijskih jedinica na temelju članka 30.d stavka 4. te direktive, koji bi trebali činiti vanjski namjenske prihode. U načelu bi za provedbu Fonda za razdoblje 2026. – 2032. trebalo staviti na raspolaganje maksimalni iznos od 65 000 000 000 EUR. Komisija treba osigurati dražbu emisijskih jedinica obuhvaćenih poglavljem IV.a te direktive. Ako se sustav trgovanja emisijama uspostavljen u skladu s tim poglavljem odgodi do 2028. na temelju članka 30.k te direktive, maksimalni dostupni iznos za provedbu Fonda trebao bi biti 54 600 000 000 EUR. Taj iznos i godišnji iznosi odražavaju veću potrebu za financiranjem na početku funkcioniranja Fonda. Za svaku bi državu članicu trebalo izračunati maksimalna dodijeljena financijska sredstva u skladu s metodologijom dodjele sredstava kojom se posebno osigurava dodatna potpora onim državama članicama koje su u većoj mjeri pogođene uključivanjem emisija stakleničkih plinova iz zgrada i cestovnog prometa u područje primjene Direktive 2003/87/EZ. S obzirom na to da vanjske namjenske prihode treba staviti na raspolaganje nakon prodaje na dražbi emisijskih jedinica na temelju članka 10.a stavka 8.b i članka 30.d stavaka 3. i 4. Direktive 2003/87/EZ, potrebno je predvidjeti odstupanje od članka 22. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (16) kako bi se Uniji omogućilo da svake godine preuzme obveze za iznose potrebne za plaćanja državama članicama u skladu s ovom Uredbom za prilagodbu odobrenih sredstava koja odgovaraju namjenskim prihodima.

(31)

Države članice trebale bi doprinijeti najmanje 25 % procijenjenih ukupnih troškova svojih planova.

(32)

Proračunske obveze trebale bi se moći raščlaniti u godišnje obroke, prema potrebi,. Sporazumima s državama članicama koji čine pojedinačne pravne obveze trebalo bi, među ostalim, uzeti u obzir slučaj iz članka 30.k Direktive 2003/87/EZ koji bi mogao pokrenuti jednogodišnju odgodu početka trgovanja emisijama za zgrade, cestovni promet i dodatne sektore. Tim bi se sporazumima također trebali uzeti u obzir svi potencijalni financijski rizici za Uniju koji bi mogli zahtijevati izmjenu pojedinačnih pravnih obveza zbog posebnosti privremenog i iznimnog financiranja Fonda vanjskim namjenskim prihodima dobivenima od emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama.

(33)

Kako bi se osigurala dodatna sredstva za Fond, države članice trebale bi moći zatražiti prijenos sredstava u Fond iz programâ kohezijske politike u okviru podijeljenog upravljanja uspostavljenih Uredbom (EU) 2021/1060, podložno uvjetima utvrđenima u toj uredbi. Kako bi se državama članicama pružila dostatna fleksibilnost u provedbi njihovih dodijeljenih sredstava u okviru Fonda, trebalo bi biti moguće prenijeti najviše 15 % sredstava iz njihove godišnje dodjele financijskih sredstava u fondove u okviru podijeljenog upravljanja predviđene u Uredbi (EU) 2021/1060. Kako bi se smanjilo administrativno opterećenje koje proizlazi iz uzastopnih prijenosa sredstava iz njihove godišnje dodjele financijskih sredstava iz Fonda u fondove u okviru podijeljenog upravljanja obuhvaćene područjem primjene Uredbe (EU) 2021/1060, odgovarajuća izmjena jednog ili više programa u načelu bi trebala biti potrebna samo jednom, podložno određenim uvjetima kako bi se osigurala djelotvorna financijska kontrola. Trebalo bi biti moguće izvršiti daljnje prijenose u narednim godinama tako da se Komisiji dostave financijske tablice, pod uvjetom da se promjene odnose isključivo na povećanje financijskih sredstava, bez daljnjih promjena dotičnog programa.

(34)

Fondom bi trebalo podupirati mjere kojima se poštuje načelo dodatnosti financiranja Unije. Fond ne bi trebao biti zamjena za redovite nacionalne rashode, osim u propisno opravdanim slučajevima, među ostalim za plaćanja troškova za djelovanja tehničke pomoći navedena u planovima.

(35)

Kako bi se osigurala učinkovita, transparentna i dosljedna raspodjela sredstava i poštovanje načela dobrog financijskog upravljanja, djelovanja u okviru ove Uredbe trebala bi biti usklađena s tekućim programima Unije te tekućim nacionalnim, i prema potrebi, regionalnim programima te ih dopunjavati, pri čemu bi trebalo izbjegavati dvostruko financiranje istih rashoda iz Fonda i drugih programa Unije. Komisija i države članice osobito bi se trebale pobrinuti za djelotvornu koordinaciju u svim fazama procesa kako bi se osigurali dosljednost, koherentnost, komplementarnost i sinergija među izvorima financiranja. U tu bi svrhu države članice prilikom podnošenja svojih planova Komisiji trebale biti obvezne podnijeti relevantne informacije o postojećem ili planiranom financiranju od strane Unije. Financijskom potporom iz Fonda trebala bi se dopunjivati potpora koja se pruža u okviru drugih programa i instrumenata Unije. Mjere i ulaganja koji se financiraju iz Fonda trebali bi se moći financirati iz drugih programa i instrumenata Unije pod uvjetom da se takvom potporom ne pokrivaju isti troškovi.

(36)

Plaćanja bi se trebala izvršavati na temelju odluke Komisije kojom se odobrava isplata dotičnoj državi članici. Stoga je potrebno odstupiti od članka 116. stavka 2. Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 kako bi rok plaćanja mogao početi teći od datuma na koji Komisija dotičnu državu članicu obavijesti o odluci, a ne od datuma primitka zahtjeva za plaćanje.

(37)

Nakon analize svih zahtjeva za plaćanje zaprimljenih u određenom krugu i ako prihodi dodijeljeni Fondu u skladu s člankom 30.d stavkom 4. Direktive 2003/87/EZ nisu dovoljni za pokrivanje zahtjeva za plaćanje koje su podnijele države članice, Komisija bi trebala provesti plaćanje državama članicama na proporcionalnoj osnovi kako bi se osiguralo jednako postupanje prema državama članicama. U sljedećem krugu zahtjeva za plaćanje Komisija bi trebala dati prednost državama članicama koje imaju odgođena plaćanja iz prethodnog kruga zahtjevâ, a tek nakon toga isplatiti novopodnesene zahtjeve za plaćanje.

(38)

Kako bi se olakšala izrada planova i osigurala transparentna pravila za praćenje i evaluaciju, prilozi ovoj Uredbi trebali bi sadržavati popis zajedničkih pokazatelja i predložak za planove. Države članice trebale bi moći upotrebljavati relevantne zajedničke pokazatelje za utvrđivanje ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u svojim planovima. Popis zajedničkih pokazatelja trebao bi sadržavati zajedničke pokazatelje za izvješćivanje o napretku te u svrhu praćenja i evaluacije provedbe planova i Fonda.

(39)

Fond bi se trebao provoditi u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja, uključujući djelotvorno sprečavanje i progon prijevara, poreznih prijevara, utaje poreza, korupcije i sukoba interesa. Fond podliježe općem režimu uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije u slučaju povreda načelâ vladavine prava u državama članicama uspostavljenom Uredbom (EU, Euratom) 2020/2092 Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(40)

U svrhu dobrog financijskog upravljanja, poštujući pritom prirodu Fonda utemeljenu na uspješnosti, trebalo bi utvrditi posebna pravila za proračunske obveze, plaćanja, suspenziju i povrat sredstava, kao i za otkazivanje sporazumâ u vezi s financijskom potporom. Države članice trebale bi poduzeti odgovarajuće mjere kako bi osigurale da upotreba sredstava u vezi s mjerama koje se podupiru iz Fonda bude u skladu s primjenjivim pravom Unije i nacionalnim pravom. Države članice trebale bi osigurati da se takva potpora dodjeljuje u skladu s Unijinim pravilima o državnim potporama, ako je to primjenjivo. Posebno bi trebale osigurati sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje prijevara, korupcije i sukoba interesa te izbjegavanje dvostrukog financiranja iz Fonda i drugih programa Unije. Suspenzija i otkazivanje sporazumâ u vezi s financijskom potporom te smanjenje i povrat dodijeljenih financijskih sredstava trebali bi biti mogući kada dotična država članica plan nije provela na zadovoljavajući način ili u slučaju ozbiljnih nepravilnosti, kao što su prijevare, korupcija i sukobi interesa, u vezi s mjerama koje se podupiru iz Fonda, ili teške povrede obveza iz sporazumâ u vezi s financijskom potporom. U slučaju otkazivanja sporazuma u vezi s financijskom potporom ili smanjenja i povrata dodijeljenih financijskih sredstava, te bi iznose trebalo dodijeliti drugim državama članicama do 31. prosinca 2033. u skladu s pravilima za raspodjelu emisijskih jedinica utvrđenima u članku 30.d stavku 5. Direktive 2003/87/EZ. Trebalo bi utvrditi odgovarajuće kontradiktorne postupke kako bi se osiguralo da se odlukama Komisije o suspenziji i povratu plaćenih iznosa ili otkazivanju sporazumâ u vezi s financijskom potporom poštuje pravo država članica na dostavljanje opažanja.

(41)

Komisija bi trebala osigurati djelotvornu zaštitu financijskih interesa Unije. Iako su same države članice prvenstveno odgovorne za osiguravanje provedbe Fonda u skladu s relevantnim pravom Unije i nacionalnim pravom, Komisija bi u tom pogledu trebala moći od država članica dobiti dovoljno jamstvo. U tu bi svrhu države članice u provedbi Fonda trebale osigurati funkcioniranje djelotvornog i učinkovitog sustava unutarnje kontrole te ostvarivati povrat nepropisno plaćenih ili zloupotrijebljenih iznosa. Države članice u tom bi se pogledu trebale moći osloniti na svoje redovne nacionalne sustave upravljanja proračunom. Države članice trebale bi prikupljati, evidentirati i pohranjivati u elektronički sustav standardizirane kategorije podataka i informacija kako bi spriječile, otkrile i ispravile ozbiljne nepravilnosti u vezi s mjerama i ulaganjima koji se podupiru iz Fonda, kao što su prijevare, korupcija i sukobi interesa. Komisija bi trebala staviti na raspolaganje sustav za informiranje i praćenje, uključujući jedinstveni alat za rudarenje podataka i utvrđivanje razine rizika, radi pristupa tim podacima i informacijama i njihove analize. Komisija bi trebala poticati uporabu tog sustava za informiranje i praćenje s ciljem da ga primjenjuju sve države članice.

(42)

Komisija, Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), Revizorski sud i, ako je to primjenjivo, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) trebali bi moći upotrebljavati sustav za informiranje i praćenje u okviru svojih nadležnosti i prava.

(43)

Državama članicama i Komisiji trebalo bi dopustiti da obrađuju osobne podatke samo ako je to potrebno u svrhu osiguravanja razrješnice, revizije i kontrole, informiranja, komunikacije i vidljivosti upotrebe sredstava u vezi s mjerama za provedbu u okviru Fonda. Osobne podatke trebalo bi obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (18) ili Uredbom (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (19), ovisno o tome koja je od te dvije uredbe primjenjiva.

(44)

U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046, Uredbom (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (20), uredbama Vijeća (EZ, Euratom) br. 2988/95 (21), (Euratom, EZ) br. 2185/96 (22) i (EU) 2017/1939 (23) financijski interesi Unije trebaju biti zaštićeni razmjernim mjerama, među ostalim mjerama koje se odnose na sprečavanje, otkrivanje, ispravljanje i istraživanje prijevara, korupcije i sukoba interesa te, prema potrebi, na izricanje administrativnih sankcija. Osobito, u skladu s uredbama (Euratom, EZ) br. 2185/96 i (EU, Euratom) br. 883/2013, OLAF je ovlašten provoditi administrativne istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu, radi utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koje utječu na financijske interese Unije.

EPPO je ovlašten, u skladu s Uredbom (EU) 2017/1939, provoditi istrage i kazneni progon prijevara, korupcije, sukoba interesa i drugih kaznenih djela koja utječu na financijske interese Unije, kako su predviđena u Direktivi (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća (24). U skladu s Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 svaka osoba ili svaki subjekt koji prima sredstva Unije treba u potpunosti surađivati u zaštiti financijskih interesa Unije, dodijeliti potrebna prava i potreban pristup Komisiji, OLAF-u, Revizorskom sudu i, u pogledu onih država članica koje sudjeluju u pojačanoj suradnji na temelju Uredbe (EU) 2017/1939, EPPO-u, te osigurati da svaka treća strana koja je uključena u izvršenje sredstava Unije dodijeli jednakovrijedna prava.

(45)

Na ovu se Uredbu primjenjuju horizontalna financijska pravila koja su Europski parlament i Vijeće donijeli na temelju članka 322. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ta su pravila utvrđena u Uredbi (EU, Euratom) 2018/1046 i njima se osobito određuje postupak donošenja i izvršenja proračuna Unije s pomoću bespovratnih sredstava, nabave, nagrada i neizravnog upravljanja te predviđaju provjere odgovornosti financijskih izvršitelja. Pravila donesena na temelju članka 322. UFEU-a uključuju i opći režim uvjetovanosti za zaštitu proračuna Unije.

(46)

Uredbu (EU) 2021/1060 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti.

(47)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest doprinos socijalno pravednoj tranziciji prema klimatskoj neutralnosti odgovorom na socijalne učinke uključivanja emisija stakleničkih plinova iz zgrada i cestovnog prometa u područje primjene Direktive 2003/87/EZ, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

(1)

U svojoj Komunikaciji od 11. prosinca 2019. o europskom zelenom planu („europski zeleni plan”) Komisija je utvrdila novu strategiju rasta. Tom se strategijom Uniju nastoji preobraziti u pravedno i prosperitetno društvo s modernim, resursno učinkovitim i konkurentnim gospodarstvom u kojem najkasnije do 2050. neće biti neto emisija (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) stakleničkih plinova i u kojem gospodarski rast neće biti povezan s iskorištavanjem resursa. Europskim zelenim planom nastoji se zaštititi, očuvati i povećati prirodni kapital Unije te zaštititi zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Ta preobrazba istodobno mora biti pravedna i uključiva i nitko ne smije biti zapostavljen. Komisija je u svojoj Komunikaciji od 12. svibnja 2021. naslovljenoj „Put prema zdravom planetu za sve, Akcijski plan EU-a: Prema postizanju nulte stope onečišćenja zraka, vode i tla” najavila i promicanje odgovarajućih instrumenata i poticaja kako bi se bolje provodilo načelo „onečišćivač plaća” utvrđeno u članku 191. stavku 2. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i tako dovršilo postupno ukidanje „besplatnog onečišćavanja” radi postizanja što veće sinergije između dekarbonizacije i cilja nulte stope onečišćenja.

(2)

Pariški sporazum (4), donesen 12. prosinca 2015. u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) („Pariški sporazum”), stupio je na snagu 4. studenoga 2016. Stranke Pariškog sporazuma dogovorile su se da će zadržati povećanje prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju te da će ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. U skladu s Klimatskim paktom iz Glasgowa, koji je usvojen 13. ., Konferencija stranaka UNFCCC-a, koja služi kao sastanak stranaka Pariškog sporazuma, prepoznala je i da bi se ograničavanjem povišenja prosječne globalne temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju znatno smanjili rizici i posljedice klimatskih promjena te se obvezala na to da će do kraja 2022. ojačati svoje ciljeve za 2030. kako bi se premostio jaz u razini ambicija.

(3)

Suočavanje s klimatskim i drugim izazovima povezanima s okolišem te ostvarenje ciljeva Pariškog sporazuma u središtu su europskog zelenog plana. U kontekstu vrlo ozbiljnih učinaka pandemije bolesti COVID-19 za zdravstvenu i gospodarsku dobrobit građana Unije vrijednost europskog zelenog plana samo je porasla.

(4)

Unija se obvezala da će do 2030. smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u cjelokupnom gospodarstvu Unije za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990., kako je utvrđeno u podnesku UNFCCC-u u ime Europske unije i njezinih država članica o ažuriranju nacionalno utvrđenog doprinosa Europske unije i njezinih država članica.

(5)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (5) u zakonodavstvo je ugrađen cilj postizanja klimatske neutralnosti u cjelokupnom gospodarstvu najkasnije do 2050. U toj se uredbi utvrđuje i obvezujući cilj Unije u pogledu domaćeg smanjenja neto emisija stakleničkih plinova (emisije nakon što se odbiju uklanjanja) do 2030. za najmanje 55 % u odnosu na razine iz 1990.

(6)

U posebnom izvješću Međuvladina panela o klimatskim promjenama (IPCC) iz 2018. o učincima povišenja globalne temperature od 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i povezanim putanjama globalnih emisija stakleničkih plinova iznosi se čvrsto znanstveno uporište za borbu protiv klimatskih promjena i skreće pozornost na potrebu za jačanjem djelovanja u području klime. U tom se izvješću potvrđuje da je za smanjenje vjerojatnosti ekstremnih vremenskih uvjeta potrebno hitno smanjiti emisije stakleničkih plinova i da je klimatske promjene potrebno ograničiti na povišenje globalne temperature od 1,5 °C. Osim toga, ako se brzo ne aktiviraju načini ublažavanja, u skladu s ograničavanjem globalnog zatopljenja na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju, bit će potrebno poduzeti mnogo skuplje i složenije mjere prilagodbe kako bi se izbjegli učinci viših razina globalnog zatopljenja. U doprinosu radne skupine I. Šestom izvješću o procjeni IPCC-a naslovljenom „Climate Change 2021: The Physical Science Basis” (Klimatske promjene 2021.: znanstveni dokazi) podsjeća se da klimatske promjene već utječu na svaku regiju na Zemlji te se predviđa da će u idućim desetljećima doći do povećanja klimatskih promjena u svim regijama. U tom se izvješću ističe da će ograničavanje zatopljenja na razini blizu 1,5 °C ili čak 2 °C biti izvan dosega ako ne dođe do trenutačnog, brzog i opsežnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.

(7)

Unija provodi ambicioznu politiku djelovanja u području klime i uspostavila je regulatorni okvir za postizanje svojeg cilja smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. Zakonodavstvo kojim se taj cilj nastoji ostvariti među ostalim obuhvaća Direktivu 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6) kojom se uspostavlja sustav trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Unije („EU sustav trgovanja emisijama”) i osigurava usklađeno određivanje cijena emisija stakleničkih plinova na razini Unije za energetski intenzivne sektore i podsektore, Uredbu (EU) 2018/842 Europskog parlamenta i Vijeća (7) kojom se uspostavljaju nacionalni ciljevi smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2030. te Uredbu (EU) 2018/841 Europskog parlamenta i Vijeća (8) kojom se od država članica zahtijeva da emisije stakleničkih plinova proizišle iz korištenja zemljišta kompenziraju uklanjanjem stakleničkih plinova iz atmosfere.

(8)

Unatoč tome što je Unija znatno smanjila svoje domaće emisije stakleničkih plinova, emisije stakleničkih plinova koje su ugrađene u uvoz rastu, čime se podrivaju nastojanja Unije da smanji svoj globalni otisak emisija stakleničkih plinova. Unija ima odgovornost i dalje predvoditi globalno djelovanje u području klime.

(9)

Sve dok znatan broj međunarodnih partnera Unije zauzima politički pristup kojim se ne ostvaruju klimatske ambicije na istoj razini kao u Uniji, postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Do izmještanja emisija ugljika dolazi kad zbog troškova povezanih s klimatskim politikama poduzeća u određenim industrijskim sektorima ili podsektorima premještaju proizvodnju u druge zemlje ili kad se istovjetni proizvodi s nižom razinom emisija stakleničkih plinova zamjenjuju uvezenim proizvodima iz tih zemalja. Takve situacije mogle bi dovesti do povećanja ukupnih globalnih emisija, čime bi se ugrozilo smanjenje emisija stakleničkih plinova koje je hitno potrebno ako svijet namjerava zadržati povećanje prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju i ulagati napore u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 °C iznad razine u predindustrijskom razdoblju. S obzirom na to da Unija povećava svoje klimatske ambicije, taj bi rizik od izmještanja emisija ugljika mogao podrivati učinkovitost politika Unije za smanjenje emisija.

(10)

Inicijativa za mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) dio je zakonodavnog paketa „Spremni za 55 %”. CBAM treba služiti kao ključan element paketa instrumenata Unije kojim će se nositi s rizikom od izmještanja emisija ugljika koji proizlazi iz većih klimatskih ambicija Unije kako bi se u skladu s Pariškim sporazumom ostvario cilj klimatske neutralnosti Unije najkasnije do 2050. Očekuje se da će CBAM doprinijeti i promicanju dekarbonizacije u trećim zemljama.

(11)

Postojeći mehanizmi za nošenje s rizikom od izmještanja emisija ugljika u sektorima ili podsektorima u kojima takav rizik postoji uključuju prijelaznu besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama i financijske mjere za nadoknadu troškova neizravnih emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Ti su mehanizmi utvrđeni u članku 10.a stavku 6. odnosno u članku 10.b Direktive 2003/87/EZ. Besplatna dodjela emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama na razini najuspješnijih zemalja instrument je politike za određene industrijske sektore kako bi se nosilo s rizikom od izmještanja emisija ugljika. Međutim, u usporedbi s prodajom svih jedinica na dražbi takva besplatna dodjela slabi cjenovni signal koji sustav šalje te stoga takva dodjela utječe na poticaje za ulaganje u daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova.

(12)

U okviru CBAM-a ti se postojeći mehanizmi nastoje zamijeniti drukčijim pristupom riziku od izmještanja emisija ugljika, odnosno osiguravanjem određivanja istovjetne cijene ugljika za uvezene i domaće proizvode. Kako bi se osigurao postupan prelazak s trenutačnog sustava besplatnih emisijskih jedinica na CBAM, trebalo bi postupno uvoditi CBAM i istodobno postupno ukidati besplatnu dodjelu emisijskih jedinica u sektorima obuhvaćenima CBAM-om. Kombinirana i prijelazna primjena besplatno dodijeljenih emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama i CBAM-a ni u kojem slučaju ne bi trebala dovesti do povoljnijeg postupanja prema robi iz Unije u odnosu na robu uvezenu u carinsko područje Unije.

(13)

Cijena ugljika raste, a trgovačkim društvima potrebni su dugoročna vidljivost, predvidljivost i pravna sigurnost kako bi donijela odluke o ulaganjima u dekarbonizaciju industrijskih procesa. Stoga bi, kako bi se ojačao pravni okvir za borbu protiv izmještanja emisija ugljika, trebalo zacrtati jasan put za postupno daljnje proširenje područja primjene CBAM-a na proizvode, sektore i podsektore izložene riziku od izmještanja emisija ugljika.

(14)

Iako je cilj CBAM-a spriječiti rizik od izmještanja emisija ugljika, ovom bi se Uredbom istodobno potaknuli proizvođači iz trećih zemalja da upotrebljavaju tehnologije koje su učinkovitije u pogledu emisija stakleničkih plinova kako bi nastajalo manje emisija. Zbog toga se očekuje da će se CBAM-om učinkovito poduprijeti smanjenje emisija stakleničkih plinova u trećim zemljama.

(15)

S obzirom na to da je CBAM instrument za sprečavanje izmještanja emisija ugljika i smanjenje emisija stakleničkih plinova, njime bi trebalo osigurati da uvezeni proizvodi podliježu regulatornom sustavu u kojem se primjenjuju troškovi ugljika istovjetni onima u okviru EU sustava trgovanja emisijama, što bi dovelo do toga da je cijena ugljika istovjetna za uvezene i domaće proizvode. CBAM je klimatska mjera kojom bi se trebalo poduprijeti smanjenje globalnih emisija stakleničkih plinova i spriječiti rizik od izmještanja emisija ugljika uz istodobno osiguravanje usklađenosti s pravom Svjetske trgovinske organizacije.

(16)

Ova bi se Uredba trebala primjenjivati na robu uvezenu u carinsko područje Unije iz trećih zemalja, osim ako njezina proizvodnja već podliježe EU sustavu trgovanja emisijama u okviru njegove primjene na treće zemlje ili područja ili sustav određivanja cijene ugljika koji je potpuno povezan s EU sustavom trgovanja emisijama.

(17)

Kako bi se osiguralo da se prelazak na ugljično neutralno gospodarstvo stalno odvija uz ekonomsku i socijalnu koheziju, pri budućoj reviziji ove Uredbe trebalo bi u obzir uzeti posebna svojstva i ograničenja najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a, kao i otočnih država koje su dio carinskog područja Unije, ne ugrožavajući cjelovitost i dosljednost pravnog poretka Unije, uključujući unutarnje tržište i zajedničke politike.

(18)

Kako bi se spriječio rizik od izmještanja emisija ugljika u odobalnim postrojenjima, ova bi se Uredba trebala primjenjivati na robu ili proizvode prerađene od te robe koji su dobiveni postupkom unutarnje proizvodnje, a koji su doneseni na umjetni otok, fiksnu ili plutajuću strukturu ili neku drugu strukturu u epikontinentalnom pojasu ili u isključivom gospodarskom pojasu države članice ako taj epikontinentalni pojas ili isključivi gospodarski pojas graniče s carinskim područjem Unije. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje detaljnih uvjeta za primjenu CBAM-a na takvu robu.

(19)

Emisije stakleničkih plinova koje bi trebale podlijegati CBAM-u trebale bi odgovarati emisijama stakleničkih plinova obuhvaćenima Prilogom I. Direktivi 2003/87/EZ, odnosno ugljikovu dioksidu (CO2) te, prema potrebi didušikovu oksidu i perfluorougljicima. CBAM bi se u početku trebao primjenjivati na izravne emisije tih stakleničkih plinova nastale od trenutka proizvodnje robe do uvoza te robe u carinsko područje Unije, odražavajući područje primjene EU sustava trgovanja emisijama kako bi se osigurala koherentnost. CBAM bi se trebao primjenjivati i na neizravne emisije. Te neizravne emisije su emisije koje potječu iz proizvodnje električne energije koja se upotrebljava za proizvodnju robe na koju se primjenjuje ova Uredba. Uključivanjem neizravnih emisija dodatno bi se povećala okolišna učinkovitost CBAM-a i njegova ambicija da doprinese borbi protiv klimatskih promjena. Međutim, neizravne emisije ne bi se trebale u početku uzimati u obzir za robu na koju se primjenjuju financijske mjere u Uniji kojima se nadoknađuju troškovi neizravnih emisija koji proizlaze iz troškova emisija stakleničkih plinova prenesenih u cijene električne energije. Ta je roba navedena u Prilogu II. ovoj Uredbi. Kad je riječ o području primjene CBAM-a trebalo bi na odgovarajući način uzeti u obzir buduće revizije EU sustava trgovanja emisijama iz Direktive 2003/87/EZ, a posebno revizije mjera za nadoknadu neizravnih troškova. Tijekom prijelaznog razdoblja trebalo bi prikupljati podatke u svrhu dodatnog utvrđivanja metodologije za izračun neizravnih emisija. U toj bi se metodologiji trebala u obzir uzeti količina električne energije upotrijebljene za proizvodnju robe navedene u Prilogu I. ovoj Uredbi, kao i zemlja podrijetla, izvor proizvodnje i faktori emisije povezani s tom električnom energijom. Trebalo bi dodatno utvrditi posebnu metodologiju kako bi se postiglo da se na najprikladniji način spriječi izmještanje emisija ugljika i kako bi se osigurao okolišni integritet CBAM-a.

(20)

EU sustav trgovanja emisijama i CBAM imaju zajednički cilj određivanja cijena emisija stakleničkih plinova ugrađenih u iste sektore i robu na temelju posebnih emisijskih jedinica ili certifikata. Oba su sustava regulatorne prirode i opravdana su zbog potrebe za ograničavanjem emisija stakleničkih plinova, u skladu s obvezujućim okolišnim ciljem na temelju prava Unije utvrđenim u Uredbi (EU) 2021/1119 da se do 2030. neto emisije stakleničkih plinova Unije smanje za najmanje 55 % u odnosu na razinu iz 1990. i ciljem da se najkasnije do 2050. postigne i klimatska neutralnost u cjelokupnom gospodarstvu.

(21)

Iako se u okviru EU sustava trgovanja emisijama utvrđuje ukupni broj izdanih emisijskih jedinica (gornja granica) za emisije stakleničkih plinova iz djelatnosti obuhvaćenih njegovim područjem primjene i omogućuje se trgovanje emisijskim jedinicama (sustav određivanja gornjih granica emisija i trgovanja emisijama), u okviru CBAM-a ne bi trebalo uvoditi količinska ograničenja za uvoz kako se ne bi ograničavali trgovinski tokovi. Nadalje, premda se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na postrojenja u Uniji, CBAM bi se trebao primjenjivati na određenu robu koja se uvozi u carinsko područje Unije.

(22)

Sustav CBAM-a ima određene posebne značajke u usporedbi s EU sustavom trgovanja emisijama, među ostalim značajke u pogledu izračuna cijene CBAM certifikata, mogućnosti trgovanja CBAM certifikatima i njihova razdoblja valjanosti. Te su značajke uvedene zbog potrebe da se očuva djelotvornost CBAM-a kao mjere za sprečavanje izmještanja emisija ugljika tijekom vremena. Njima se osigurava i da upravljanje sustavom CBAM ne dovodi do pretjeranog opterećenja i u smislu obveza koje se određuju operatorima i u pogledu administrativnih resursa, uz istodobno očuvanje razine fleksibilnosti dostupne operatorima istovjetne onoj u EU sustavu trgovanja emisijama. Osiguravanje takve ravnoteže posebno je važno za dotična mala i srednja poduzeća (MSP-ovi).

(23)

Kako bi se očuvala njegova djelotvornost kao mjere za sprečavanje izmještanja emisija ugljika, CBAM treba vjerno odražavati cijenu iz EU sustava trgovanja emisijama. Iako se na tržištu EU sustava trgovanja emisijama cijena emisijskih jedinica stavljenih na tržište određuje na dražbama, cijena CBAM certifikata trebala bi objektivno odražavati cijenu s takvih dražbi na temelju prosječnih vrijednosti koje se izračunavaju svakog tjedna. Takve prosječne tjedne cijene vjerno odražavaju fluktuacije cijena u EU sustavu trgovanja emisijama i razumno omogućuju da uvoznici ostvare korist od promjena cijena u tom sustavu, a istodobno osiguravaju i da upravna tijela mogu i dalje jednostavno upravljati sustavom.

(24)

U okviru EU sustava trgovanja emisijama na temelju gornje granice određuje se ponuda emisijskih jedinica i pruža se sigurnost kad je riječ o maksimalnoj razini emisija stakleničkih plinova. Cijena ugljika ovisi o ravnoteži te ponude i potražnje na tržištu. Za cjenovni poticaj nužno je pomanjkanje. Ovom se Uredbom ne namjerava uvesti gornja granica broja CBAM certifikata dostupnih uvoznicima; kad bi uvoznici mogli prenositi te certifikate i njima trgovati, ta bi mogućnost mogla dovesti do situacija u kojima cijena CBAM certifikata više ne bi odražavala kretanje cijene u EU sustavu trgovanja emisijama. Zbog takve situacije oslabio bi poticaj za dekarbonizaciju, što bi pogodovalo izmještanju emisija ugljika i naškodilo općem klimatskom cilju CBAM-a. Mogla bi se pojaviti i razlika u cijenama za operatore iz različitih zemalja. Ograničenja mogućnosti za trgovanje CBAM certifikatima i njihov prijenos stoga su opravdani zbog potrebe da se izbjegne podrivanje djelotvornosti i klimatskog cilja CBAM-a te da se osigura nepristrano postupanje prema operatorima iz različitih zemalja. Međutim, kako bi se zadržala mogućnost uvoznika da optimiziraju svoje troškove, ovom bi se Uredbom trebao predvidjeti sustav u kojem nadležna tijela mogu od uvoznika ponovno kupiti određenu količinu viška certifikata. Takva količina trebala bi se utvrditi na razini koja uvoznicima razumno omogućuje da u razdoblju valjanosti certifikatâ optimiziraju troškove i istodobno zadrže ukupni učinak prijenosa cijene, čime se održava okolišni cilj CBAM-a.

(25)

S obzirom na to da bi se CBAM primjenjivao na uvoz robe u carinsko područje Unije, a ne na postrojenja, u okviru CBAM-a trebale bi se primjenjivati i određene prilagodbe i pojednostavljenja. Jedno takvo pojednostavljenje trebalo bi biti uvođenje jednostavnog i pristupačnog sustava deklaracija u okviru kojeg bi uvoznici prijavljivali ukupne verificirane emisije stakleničkih plinova ugrađene u robu uvezenu određene kalendarske godine. Trebalo bi primijeniti i drukčiji vremenski okvir u odnosu na ciklus ispunjenja obveza za EU sustav trgovanja emisijama kako bi se izbjegla moguća uska grla koja bi mogla proizići iz obveza akreditiranih verifikatora u skladu s ovom Uredbom i Direktivom 2003/87/EZ.

(26)

Države članice trebale bi, za povrede ove Uredbe, izricati sankcije i osigurati da se te sankcije izvršavaju. Konkretnije, iznos sankcije za nepredaju CBAM certifikata za ovlaštenog CBAM deklaranta trebao bi biti jednak iznosu u skladu s člankom 16. stavcima 3. i 4. Direktive 2003/87/EZ. Međutim, ako je robu u Uniju unijela osoba koja nije ovlašteni CBAM deklarant, bez poštovanja obveza na temelju ove Uredbe, iznos tih sankcija trebao bi biti veći kako bi bio učinkovit, proporcionalan i odvraćajući, uzimajući u obzir i činjenicu da ta osoba nije obvezna predati CBAM certifikate. Izricanjem sankcija na temelju ove Uredbe ne dovode se u pitanje sankcije koje se na temelju prava Unije ili nacionalnog prava mogu izreći za povrede drugih relevantnih obveza, posebno onih koje se odnose na carinske propise.

(27)

Iako se EU sustav trgovanja emisijama primjenjuje na određene procese proizvodnje i djelatnosti, CBAM bi trebao biti usmjeren na odgovarajući uvoz robe. Za to je potrebno jasno identificirati uvezenu robu njezinim razvrstavanjem u kombiniranu nomenklaturu (KN) utvrđenu u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 (9) i povezati je s ugrađenim emisijama.

(28)

Roba ili prerađeni proizvodi obuhvaćeni CBAM-om trebali bi odražavati djelatnosti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama jer se taj sustav temelji na kvantitativnim i kvalitativnim kriterijima povezanima s okolišnim ciljem Direktive 2003/87/EZ te je najopsežniji sustav za regulaciju emisija stakleničkih plinova u Uniji.

(29)

Utvrđivanje područja primjene CBAM-a tako da odražava djelatnosti obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama doprinijelo bi i tome da se prema uvezenim proizvodima ne postupa nepovoljnije u odnosu na slične proizvode domaćeg podrijetla.

(30)

Iako je krajnji cilj CBAM-a obuhvatiti širok opseg proizvoda, bilo bi razborito započeti s odabranim brojem sektora s relativno homogenom robom gdje postoji rizik od izmještanja emisija ugljika. Sektori Unije za koje se smatra da su izloženi riziku od izmještanja emisija ugljika navedeni su u Delegiranoj odluci Komisije (EU) 2019/708 (10).

(31)

Robu, na koju bi se ova Uredba trebala primjenjivati, trebalo bi odabrati nakon pažljive analize njezine važnosti u smislu kumuliranih emisija stakleničkih plinova i rizika od izmještanja emisija ugljika u odgovarajućim sektorima EU sustava trgovanja emisijama, a istodobno bi trebalo ograničiti složenost i administrativno opterećenje za dotične operatore. Osobito bi pri odabiru trebalo uzeti u obzir osnovne materijale i osnovne proizvode obuhvaćene EU sustavom trgovanja emisijama kako bi se osiguralo da emisije ugrađene u proizvode s visokim emisijama koji su uvezeni u Uniju podliježu cijeni ugljika koja je istovjetna onoj koja se primjenjuje na proizvode iz Unije te kako bi se ublažio rizik od izmještanja emisija ugljika. Relevantni kriteriji za suženje odabira trebali bi biti sljedeći: prvo, važnost sektora u smislu emisija, odnosno je li sektor jedan od najvećih ukupnih izvora emisija stakleničkih plinova; drugo, izloženost sektora znatnom riziku od izmještanja emisija ugljika, kako je definiran u skladu s Direktivom 2003/87/EZ; i treće, potreba za uravnoteženjem širokog opsega proizvoda u smislu emisija stakleničkih plinova te ograničavanja složenosti i administrativnog opterećenja.

(32)

Primjena prvog kriterija omogućila bi navođenje sljedećih industrijskih sektora u smislu kumuliranih emisija: željezo i čelik, rafinerije, cement, aluminij, organske osnovne kemikalije, vodik i gnojiva.

(33)

Zbog svojih posebnih značajki određeni sektori navedeni u Delegiranoj odluci (EU) 2019/708 ipak se u ovoj fazi ne bi trebali razmatrati u ovoj Uredbi.

(34)

Osobito organske kemikalije ne bi trebale biti obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe zbog tehničkih ograničenja koja u trenutku donošenja ove Uredbe onemogućuju jasno definiranje ugrađenih emisija takve uvezene robe. Referentna vrijednost primjenjiva na tu robu u okviru EU sustava trgovanja emisijama osnovni je parametar, na temelju kojeg nije moguće nedvosmisleno dodijeliti emisije ugrađene u pojedinačnu uvezenu robu. Za usmjereniju dodjelu organskim kemikalijama potrebno je više podataka i analiza.

(35)

Slična se tehnička ograničenja primjenjuju na rafinerijske proizvode za koje pojedinačnim izlaznim proizvodima nije moguće nedvosmisleno dodijeliti emisije stakleničkih plinova. Međutim, relevantna referentna vrijednost u EU sustavu trgovanja emisijama ne odnosi se izravno na određene proizvode, kao što su benzin, dizel ili kerozin, nego na sve rafinerijske proizvode.

(36)

Proizvode od aluminija trebalo bi uključiti u CBAM jer su izrazito izloženi izmještanju emisija ugljika. Povrh toga, u više industrijskih primjena oni izravno konkuriraju proizvodima od čelika zbog značajki koje su vrlo slične značajkama proizvoda od čelika.

(37)

U trenutku donošenja ove Uredbe uvoz vodika u Uniju relativno je nizak. Međutim, očekuje se da će se ta situacija znatno promijeniti u idućim godinama jer se u paketu Unije „Spremni za 55 %” promiče upotreba vodika proizvedenog iz obnovljivih izvora. Kad je riječ o dekarbonizaciji industrije u cjelini, povećat će se potražnja za vodikom proizvedenim iz obnovljivih izvora, što će dovesti do neintegriranih procesa proizvodnje u proizvodima na kraju proizvodnog lanca u kojima je vodik prekursor. Uvrštavanje vodika u područje primjene CBAM-a primjereno je sredstvo za daljnje poticanje dekarbonizacije vodika.

(38)

Slično tome, u područje primjene CBAM-a trebalo bi uključiti određene proizvode unatoč niskoj razini ugrađenih emisija koje nastaju tijekom njihova procesa proizvodnje jer bi se njihovim izuzimanjem povećala vjerojatnost izbjegavanja uključenja čeličnih proizvoda u CBAM promjenom strukture trgovine prema proizvodima na kraju proizvodnog lanca.

(39)

S druge strane, ova se Uredba u početku ne bi trebala primjenjivati na određene proizvode čija proizvodnja ne podrazumijeva visoke razine emisija, kao što su željezna lomljevina, neke feroslitine i određena gnojiva.

(40)

U područje primjene ove Uredbe trebalo bi uključiti uvoz električne energije jer je taj sektor odgovoran za 30 % ukupnih emisija stakleničkih plinova u Uniji. Veće klimatske ambicije Unije dovele bi do povećanja razlike u troškovima ugljika pri proizvodnji električne energije u Uniji i trećim zemljama. Tom razlikom u kombinaciji s napretkom u povezivanju elektroenergetske mreže Unije s elektroenergetskom mrežom njezinih susjeda povećao bi se rizik od izmještanja emisija ugljika zbog povećanog uvoza električne energije, čiji se znatan dio proizvodi u elektranama na ugljen.

(41)

Kako bi se izbjeglo prekomjerno administrativno opterećenje nadležnih nacionalnih uprava i uvoznika, primjereno je utvrditi ograničen broj slučajeva u kojima se obveze iz ove Uredbe ne bi trebale primjenjivati. Međutim, tom de minimis odredbom ne dovodi se u pitanje kontinuirana primjena odredbi na temelju prava Unije ili nacionalnog prava koje su potrebne kako bi se osiguralo poštovanje obveza iz ove Uredbe, a posebno carinskog zakonodavstva, uključujući sprečavanje prijevara.

(42)

S obzirom na to da uvoznici robe obuhvaćene ovom Uredbom u trenutku uvoza ne bi trebali biti dužni ispuniti svoje obveze iz ove Uredbe, trebalo bi primijeniti posebne administrativne mjere kako bi se osiguralo da se te obveze ispune kasnije. Stoga bi uvoznici trebali imati pravo na uvoz robe koja podliježe ovoj Uredbi tek nakon što im nadležna tijela izdaju ovlaštenje.

(43)

Carinska tijela ne bi trebala dopustiti uvoz robe bilo kojoj drugoj osobi osim ovlaštenom CBAM deklarantu. U skladu s člancima 46. i 48. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (11) carinska tijela imaju pravo provoditi provjere robe, među ostalim u pogledu identifikacije ovlaštenog CBAM deklaranta, osmeroznamenkaste oznake KN, količine i zemlje podrijetla uvezene robe, datuma deklaracije te carinskog postupka. Komisija bi trebala uvrstiti rizike povezane s CBAM-om u uspostavu zajedničkih kriterija i standarda za rizike na temelju članka 50. Uredbe (EU) br. 952/2013.

(44)

Tijekom prijelaznog razdoblja carinska tijela trebala bi obavješćivati carinske deklarante o obvezi prijavljivanja informacija kako bi se doprinijelo prikupljanju informacija te osviještenosti o potrebi da se zatraži status ovlaštenog CBAM deklaranta kad je to primjenjivo. Carinska tijela trebala bi takve informacije priopćiti na odgovarajući način kako bi se osiguralo da su carinski deklaranti svjesni te obveze.

(45)

CBAM bi se trebao temeljiti na sustavu deklaracija u kojem bi ovlašteni CBAM deklarant, koji bi mogao zastupati više uvoznika, svake godine podnio deklaraciju ugrađenih emisija u robi uvezenoj u carinsko područje Unije i predao onoliko CBAM certifikata koliko odgovara tim deklariranim emisijama. Prvu CBAM deklaraciju za kalendarsku godinu 2026. trebalo bi podnijeti do 31. svibnja 2027.

(46)

Ovlaštenom CBAM deklarantu trebalo bi omogućiti da zatraži smanjenje broja CBAM certifikata koje treba predati u skladu s cijenom ugljika koja je već stvarno plaćena u zemlji podrijetla za deklarirane ugrađene emisije.

(47)

Deklarirane ugrađene emisije trebala bi verificirati osoba koju je akreditiralo nacionalno akreditacijsko tijelo imenovano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (12) ili u skladu s Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2018/2067 (13).

(48)

U okviru CBAM-a trebalo bi omogućiti operatorima proizvodnih postrojenja u trećim zemljama da se registriraju u CBAM registru i da svoje verificirane ugrađene emisije iz proizvodnje robe stave na raspolaganje ovlaštenim CBAM deklarantima. Operatoru bi trebalo omogućiti da prema njegovoj odluci njegovo ime i prezime, adresa i informacije za kontakt u CBAM registru ne budu dostupni javnosti.

(49)

CBAM certifikati razlikovali bi se od emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama čija su ključna značajka dnevne dražbe. Zbog potrebe za određivanjem jasne cijene CBAM certifikata svakodnevno objavljivanje dovelo bi do prekomjernog opterećenja i zabune među operatorima jer postoji rizik da će dnevne cijene nakon objave postati zastarjele. Stoga bi tjedno objavljivanje cijena CBAM-a točnije odražavalo kretanje cijena emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama koje su stavljene na tržište i na taj bi se način nastojao ostvariti isti klimatski cilj. Stoga bi izračun cijene CBAM certifikata trebalo utvrditi na temelju vremenskog okvira, odnosno jednom tjedno, duljeg od onog utvrđenog EU sustavom trgovanja emisijama, odnosno jednom dnevno. Komisija bi trebala biti zadužena za izračun i objavu te prosječne cijene.

(50)

Kako bi se ovlaštenim CBAM deklarantima omogućilo da budu fleksibilni pri ispunjavanju obveza iz ove Uredbe i iskoriste fluktuacije cijena emisijskih jedinica u okviru EU sustava trgovanja emisijama, CBAM certifikati trebali bi biti valjani ograničeno razdoblje od datuma njihove kupnje. Ovlaštenom CBAM deklarantu trebalo bi biti dopušteno da suvišni dio kupljenih certifikata preproda. Kako bi predao CBAM certifikate, ovlašteni CBAM deklarant trebao bi tijekom godine prikupiti potreban broj certifikata koji odgovara pragovima postavljenima na kraju svakog tromjesečja.

(51)

Zbog fizičkih svojstava električne energije kao proizvoda opravdan je nešto drukčiji oblik CBAM-a nego kod druge robe. Zadane vrijednosti trebalo bi upotrebljavati pod jasno utvrđenim uvjetima, a ovlašteni CBAM deklaranti trebali bi moći zatražiti da se njihove obveze iz ove Uredbe izračunaju na temelju stvarnih emisija. Trgovina električnom energijom razlikuje se od trgovine drugom robom, posebno zato što se odvija u međupovezanim elektroenergetskim mrežama, na burzama električne energije i uz primjenu posebnih oblika trgovanja. Tržišno povezivanje strogo je reguliran oblik trgovine električnom energijom koji omogućuje agregiranje prodajnih i kupovnih ponuda u cijeloj Uniji.

(52)

Kako bi se spriječio rizik od izbjegavanja mjera i poboljšala sljedivost stvarnih emisija CO2 iz uvoza električne energije i njihove primjene u robi, izračun stvarnih emisija trebao bi biti dopušten isključivo pod određenim strogim uvjetima. Posebno bi trebalo dokazati da postoji jamčena nominacija dodijeljenog interkonekcijskog kapaciteta i da postoji izravan ugovorni odnos kupca i proizvođača obnovljive električne energije ili kupca i proizvođača električne energije čija je vrijednost emisija niža od zadane.

(53)

Kako bi se smanjio rizik od izmještanja emisija ugljika, Komisija bi trebala poduzeti mjere kako bi odgovorila na prakse izbjegavanja mjera. Komisija bi trebala evaluirati rizik od takvog izbjegavanja u svim sektorima na koje se primjenjuje ova Uredba.

(54)

Ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Energetske zajednice sklopljenog Odlukom Vijeća 2006/500/EZ (14) te stranke sporazumâ o pridruživanju, uključujući detaljna i sveobuhvatna područja slobodne trgovine, predane su provedbi postupaka dekarbonizacije koji bi s vremenom trebali dovesti do donošenja mehanizama za određivanje cijene ugljika koji su slični ili istovjetni EU sustavu trgovanja emisijama ili do njihova sudjelovanja u EU sustavu trgovanja emisijama.

(55)

Integracija trećih zemalja u Unijino tržište električne energije važan je faktor za te zemlje da ubrzaju svoj prelazak na energetske sustave s visokim udjelom energije iz obnovljivih izvora. Zahvaljujući tržišnom povezivanju tržištâ električne energije, kako je utvrđeno u Uredbi Komisije (EU) 2015/1222 (15), treće zemlje mogu bolje integrirati električnu energiju iz obnovljivih izvora u tržište električne energije, učinkovito razmjenjivati takvu električnu energiju unutar šireg područja i pritom održavati ravnotežu ponude i potražnje na širem tržištu Unije te smanjiti intenzitet emisija CO2 u okviru svoje proizvodnje električne energije. Integracija trećih zemalja u Unijino tržište električne energije istodobno doprinosi sigurnosti opskrbe električnom energijom u tim zemljama i susjednim državama članicama.

(56)

Nakon što se u okviru tržišnog povezivanja tržišta električnom energijom trećih zemalja usko integriraju u Unijino tržište električne energije, trebalo bi pronaći tehnička rješenja za osiguranje primjene CBAM-a na električnu energiju koja se iz tih zemalja izvozi u carinsko područje Unije. Ako nije moguće pronaći tehnička rješenja, treće zemlje čija su tržišta povezana s tržištem Unije trebale bi do 2030. imati pravo na vremenski ograničeno izuzeće od CBAM-a isključivo u pogledu izvoza električne energije i ako ispunjavaju određene uvjete. Te treće zemlje trebale bi, međutim, izraditi plan djelovanja i obvezati se na provedbu mehanizma za određivanje cijene ugljika kojim se predviđa cijena istovjetna onoj u EU sustavu trgovanja emisijama te bi se trebale obvezati na postizanje ugljične neutralnosti najkasnije do 2050., kao i na usklađivanje sa zakonodavstvom Unije u području okoliša, klime, tržišnog natjecanja i energije. Takvo bi izuzeće trebalo povući u bilo kojem trenutku ako postoje razlozi za sumnju da predmetna zemlja ne ispunjava svoje obveze ili do 2030. nije donijela sustav trgovanja emisijama istovjetan EU sustavu trgovanja emisijama.

(57)

Prijelazne odredbe trebale bi se primjenjivati tijekom ograničenog razdoblja. U tu bi svrhu, a kako bi se olakšalo njegovo neometano uvođenje i time smanjio rizik od remećenja trgovine, CBAM trebalo primjenjivati bez financijske prilagodbe. Uvoznici bi svaka tri mjeseca trebali izvješćivati o ugrađenim emisijama u robi uvezenoj tijekom prethodnog tromjesečja određene kalendarske godine i pritom navesti izravne i neizravne emisije te cijenu ugljika stvarno plaćenu u inozemstvu. Zadnje CBAM izvješće, koje je izvješće koje treba podnijeti za posljednje tromjesečje 2025., trebalo bi podnijeti do 31. siječnja 2026.

(58)

Kako bi se olakšalo i osiguralo pravilno funkcioniranje CBAM-a, Komisija bi trebala poduprijeti nadležna tijela pri izvršavanju njihovih funkcija i dužnosti na temelju ove Uredbe. Komisija bi trebala koordinirati, izdavati smjernice i podupirati razmjenu najboljih praksi.

(59)

Kako bi se ova Uredba primjenjivala na troškovno učinkovit način, Komisija bi trebala upravljati CBAM registrom koji sadržava podatke o ovlaštenim CBAM deklarantima, operatorima i postrojenjima u trećim zemljama.

(60)

Trebalo bi uspostaviti zajedničku središnju platformu za prodaju i ponovnu kupnju CBAM certifikata. Radi nadzora transakcija na zajedničkoj središnjoj platformi Komisija bi trebala olakšati razmjenu informacija i suradnju među nadležnim tijelima kao i između tih tijela i Komisije. Nadalje, trebalo bi uspostaviti brz protok informacija između zajedničke središnje platforme i CBAM registra.

(61)

Kako bi se doprinijelo učinkovitoj primjeni ove Uredbe, Komisija bi trebala provoditi provjere koje se temelje na procjeni rizika i u skladu s time preispitati sadržaj CBAM deklaracija.

(62)

Kako bi se dodatno omogućila ujednačena primjena ove Uredbe, Komisija bi, kao preliminarni doprinos, nadležnim tijelima trebala staviti na raspolaganje vlastite izračune u pogledu CBAM certifikata koje treba predati, na temelju svojeg preispitivanja CBAM deklaracija. Takav preliminarni doprinos trebalo bi dostaviti samo u indikativne svrhe i ne dovodeći u pitanje konačni izračun koji treba utvrditi nadležno tijelo. Osobito ne bi trebalo biti moguće pravo na žalbu ili drugu korektivnu mjeru protiv takvog preliminarnog doprinosa Komisije.

(63)

Države članice trebale bi za potrebe provedbe također moći provoditi preispitivanja pojedinačnih CBAM deklaracija. Zaključke preispitivanja pojedinačnih CBAM deklaracija trebalo bi podijeliti s Komisijom. Ti bi zaključci trebali biti dostupni i drugim nadležnim tijelima putem CBAM registra.

(64)

Države članice trebale bi biti odgovorne za pravilno utvrđivanje i prikupljanje prihoda koji proizlaze iz primjene ove Uredbe.

(65)

Komisija bi trebala redovito evaluirati primjenu ove Uredbe i o tome izvješćivati Europski parlament i Vijeće. U tim izvješćima posebno bi se trebala usredotočiti na mogućnosti za poboljšanje djelovanja u području klime kako bi se najkasnije do 2050. ostvario cilj klimatske neutralnosti Unije. Komisija bi u okviru tog izvješćivanja trebala prikupiti potrebne informacije s ciljem daljnjeg proširenja područja primjene ove Uredbe na ugrađene neizravne emisije u robi navedenoj u Prilogu II. što je prije moguće te na drugu robu i usluge koje bi mogle biti izložene riziku od izmještanja emisija ugljika, kao što su proizvodi na kraju proizvodnog lanca, te s ciljem osmišljavanja metoda za izračun ugrađenih emisija na temelju metoda za mjerenje ekološkog otiska, kako je utvrđeno u Preporuci Komisije 2013/179/EU (16). Ta bi izvješća trebala sadržavati i procjenu učinka CBAM-a na izmještanje emisija ugljika, među ostalim u odnosu na izvoz, te njegova gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog učinka u cijeloj Uniji, uzimajući u obzir također posebna svojstva i ograničenja najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a i otočnih država koje su dio carinskog područja Unije.

(66)

Komisija bi trebala pratiti prakse izbjegavanja mjera iz ove Uredbe i reagirati na njih, uključujući slučajeve u kojima bi operatori mogli neznatno izmijeniti svoju robu bez mijenjanja njezinih bitnih značajki ili umjetno razdvojiti pošiljke kako bi izbjegli obveze na temelju ove Uredbe. Trebalo bi pratiti i situacije u kojima je roba poslana u treću zemlju ili regiju prije njezina uvoza na tržište Unije, s ciljem izbjegavanja obveza na temelju ove Uredbe, ili one u kojima operatori iz trećih zemalja izvoze svoje proizvode s manjim emisijama stakleničkih plinova u Uniju i zadržavaju svoje proizvode s višim emisijama stakleničkih plinova za druga tržišta, ili reorganizaciju obrazaca i kanala prodaje i proizvodnje od strane izvoznika ili proizvođača ili bilo koje druge vrste dvojne proizvodnje i dvostruke prodajne prakse, radi izbjegavanja obveza na temelju ove Uredbe.

(67)

Uz potpuno poštovanje načela iz ove Uredbe, cilj rada na proširenju područja primjene ove Uredbe trebao bi biti da se do 2030. uključe svi sektori obuhvaćeni Direktivom 2003/87/EZ. Stoga bi pri preispitivanju i evaluaciji primjene ove Uredbe Komisija trebala zadržati upućivanje na taj vremenski okvir i prednost dati uključivanju, u područje primjene ove Uredbe, emisija stakleničkih plinova ugrađenih u robu koja je najviše izložena izmještanju emisija ugljika i s najvećim emisijama ugljika te u proizvode na kraju proizvodnog lanca koji sadržavaju znatan udio barem jedne robe obuhvaćene područjem primjene ove Uredbe. Ako Komisija ne podnese zakonodavni prijedlog za takvo proširenje područja primjene ove Uredbe do 2030., trebala bi obavijestiti Europski parlament i Vijeće o razlozima i poduzeti potrebne korake za postizanje cilja uključivanja, što je prije moguće, svih sektora obuhvaćenih Direktivom 2003/87/EZ.

(68)

Komisija bi također trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o primjeni ove Uredbe dvije godine od kraja prijelaznog razdoblja i svake dvije godine nakon toga. Rokovi za podnošenje izvješća trebali bi biti u skladu s rokovima za funkcioniranje tržišta ugljika u skladu s člankom 10. stavkom 5. Direktive 2003/87/EZ. Ta bi izvješća trebala sadržavati procjenu učinaka CBAM-a.

(69)

Kako bi se omogućio brz i učinkovit odgovor na nepredvidive, izvanredne i neizazvane okolnosti koje imaju razorne posljedice za gospodarsku i industrijsku infrastrukturu jedne treće zemlje ili više njih koje podliježu CBAM-u, Komisija bi prema potrebi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti zakonodavni prijedlog o izmjeni ove Uredbe. Takvim zakonodavnim prijedlogom trebale bi se utvrditi mjere koje su najprikladnije s obzirom na okolnosti s kojima se treća zemlja ili treće zemlje suočavaju, uz istodobno očuvanje ciljeva ove Uredbe. Te bi mjere trebale biti vremenski ograničene.

(70)

Trebalo bi nastaviti dijalog s trećim zemljama te bi trebao postojati prostor za suradnju i rješenja koji bi mogli poslužiti kao temelj za konkretne odluke o pojedinostima CBAM-a koje će se donijeti tijekom njegove provedbe, posebno u prijelaznom razdoblju.

(71)

Komisija bi trebala nastojati nepristrano i u skladu s međunarodnim obvezama Unije surađivati s trećim zemljama na čiju trgovinu u Uniji utječe ova Uredba, kako bi istražila mogućnost za dijalog i suradnju u provedbi posebnih elemenata CBAM-a. Komisija bi trebala istražiti i mogućnost sklapanja sporazuma kojima se uzima u obzir mehanizam određivanja cijene ugljika trećih zemalja. Unija bi u te svrhe trebala pružiti tehničku pomoć zemljama u razvoju i najmanje razvijenim zemljama kako su ih utvrdili Ujedinjeni narodi.

(72)

Za uspostavu CBAM-a potrebno je razviti bilateralnu, multilateralnu i međunarodnu suradnju s trećim zemljama. U tu svrhu trebalo bi osnovati forum zemalja koje raspolažu instrumentima za određivanje cijena ugljika ili drugim usporedivim instrumentima („klimatski klub”) kako bi se promicala provedba ambicioznih klimatskih politika u svim zemljama i otvorio put globalnom okviru za određivanje cijena ugljika. Klimatski klub trebao bi biti otvoren, dobrovoljan, neisključiv i usmjeren posebno na postizanje visokih ciljeva u području klime u skladu s Pariškim sporazumom. Klimatski klub mogao bi funkcionirati pod pokroviteljstvom multilateralne međunarodne organizacije i trebao bi omogućiti usporedbu i, prema potrebi, koordinaciju relevantnih mjera koje utječu na smanjenje emisija. Klimatski klub trebao bi podupirati i usporedivost relevantnih klimatskih mjera osiguravanjem kvalitete praćenja, izvješćivanja i provjere u području klime među svojim članovima te osiguravanjem sredstava za angažman i transparentnost između Unije i njezinih trgovinskih partnera.

(73)

Kako bi se dodatno poduprlo postizanje ciljeva Pariškog sporazuma u trećim zemljama, poželjno je da Unija nastavi pružati financijsku potporu iz proračuna Unije za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u najmanje razvijenim zemljama, među ostalim u njihovim naporima usmjerenima na dekarbonizaciju i transformaciju njihovih proizvodnih industrija. Ta potpora Unije također bi trebala doprinijeti olakšavanju prilagodbe dotičnih industrija novim regulatornim zahtjevima koji proizlaze iz ove Uredbe.

(74)

S obzirom na to da se CBAM-om nastoji potaknuti čišća proizvodnja, Unija je predana suradnji s trećim zemljama s niskim i srednjim dohotkom te pružanju potpore tim zemljama kako bi se njihova proizvodna industrija dekarbonizirala u okviru vanjske dimenzije europskog zelenog plana i u skladu s Pariškim sporazumom. Unija bi trebala nastaviti podupirati te zemlje u okviru proračuna Unije, posebno najslabije razvijene zemlje, kako bi doprinijela osiguravanju njihove prilagodbe obvezama na temelju ove Uredbe. Unija bi također trebala nastaviti podupirati ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima u tim zemljama, među ostalim u njihovim naporima usmjerenima na dekarbonizaciju i transformaciju njihovih proizvodnih industrija, unutar gornje granice višegodišnjeg financijskog okvira i financijske potpore koju Unija pruža za međunarodno financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Unija radi na uvođenju novih vlastitih sredstava koja se temelje na prihodima od prodaje CBAM certifikata.

(75)

Ovom Uredbom ne dovode se u pitanje uredbe (EU) 2016/679 (17) i (EU) 2018/1725 (18) Europskog parlamenta i Vijeća.

(76)

Radi učinkovitosti Uredba Vijeća (EZ) br. 515/97 (19) trebala bi se primjenjivati mutatis mutandis na ovu Uredbu.

(77)

Kako bi dopunila ili izmijenila određene elemente ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s:

Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (20). Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(78)

Ta savjetovanja trebala bi se provoditi na transparentan način i mogu uključivati prethodna savjetovanja s dionicima, kao što su nadležna tijela, industrija (uključujući MSP-ove), socijalni partneri kao što su sindikati, organizacije civilnog društva i organizacije za zaštitu okoliša.

(79)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (21).

(80)

Financijske interese Unije trebalo bi zaštititi proporcionalnim mjerama tijekom cjelokupnog ciklusa rashoda, uključujući sprečavanje, otkrivanje i istraživanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno plaćenih ili nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije. Stoga bi se CBAM trebao oslanjati na odgovarajuće i učinkovite mehanizme za izbjegavanje gubitaka prihoda.

(81)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest sprečavanje rizika od izmještanja emisija ugljika, a time i smanjenje globalnih emisija ugljika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njihova opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(82)

Kako bi se omogućilo pravodobno donošenje delegiranih i provedbenih akata na temelju ove Uredbe, ova Uredba trebala bi stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,