Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR)

Mildred Dresselhaus je bila pionirka u istraživanju nanostruktura poput grafena i ugljičnih nanocjevčica, ključnih za energetiku i elektroniku.   Bila je prva žena koja je dobila status profesorice na Massachusetts Institute of Technology (MIT), te prva žena koja je osvojila Nacionalnu medalju za znanost u kategoriji tehničkih znanosti koju dodjeljuje američki predsjednik.  #strašnažena #EUWES

Mali inženjeri budućnosti - učenici sastavljali vjetroturbine i učili o obnovljivoj energiji! Učenici 5. razreda OŠ S.S. Kranjčevića 20. studenog 2024. sudjelovali su na DOOR-ovoj radionici u sklopu projekta "Odgovornom potrošnjom do bolje klime 4". 🌍 Cilj radionice bio je potaknuti mlade da promišljaju o održivoj potrošnji i važnosti obnovljivih izvora energije. 📚 Predavanje je započelo interaktivnim razgovorom o tome što je energija i zašto su obnovljivi izvori poput vjetra 🌬️, sunca ☀️ i vode 💧 ključni za naš planet. Kroz zanimljive primjere i slikovite opise, učenici su saznali kako energija pokreće sve oko nas i kako možemo čuvati okoliš smanjenjem potrošnje energije. 🔧 Glavna atrakcija: Radionica je kulminirala praktičnom vježbom u kojoj su učenici dobili priliku postati mali inženjeri i vlastitim rukama sastaviti modele vjetroturbina. Svaka grupa dobila je kutiju s dijelovima poput osovine, lopatica rotora i generatora, uz detaljne upute za slaganje. Kroz ovu vježbu, učenici su naučili ključne korake potrebne za stvaranje funkcionalnog modela i razumjeli kako vjetroturbine rade. ✨ Poruka radionice: Kroz praktičan rad učenici su iz prve ruke iskusili kako tehnologija može koristiti okolišu. Vidjevši lopatice kako se vrte i generiraju energiju, shvatili su kako male, ali inovativne promjene mogu donijeti velike koristi za budućnost planeta. Radionica je pokazala da su znanost i inženjerstvo ne samo korisni, već i zabavni i dostupni svima! 🌍👏 Projekt je financiran iz Proračuna Grada Zagreba za 2024. godinu. Radionice u sklopu projekta „Odgovornom potrošnjom do bolje klime 4“ su dio sustava koji osiguravanja kvalitetu neformalnih obrazovnih programa pod nazivom “SKOCKANO”. To je skup standarda i kriterija provedbom kojih organizacija jamči kvalitetu svojih neformalnih obrazovnih programa.

Nobelova laureatkinja i pionirka u ekonomiji 🌟 Claudia Goldin, američka ekonomska povjesničarka i stručnjakinja za ekonomiju rada, u listopadu 2023. godine postala je prva žena koja je samostalno osvojila Nobelovu nagradu za ekonomske znanosti. 🏆 Njezina revolucionarna istraživanja obogatila su naše razumijevanje položaja žena na tržištu rada, posebno kroz teme poput utjecaja kontracepcijskih pilula, povijesti karijera i obrazovanja žena. Svojom dugogodišnjom karijerom i pionirskim radom, Goldin nastavlja biti inspiracija i promicateljica ravnopravnosti u ekonomiji i društvu. #strašnažena #euwes

📢PODSJETNIK! 🍃🌳Projekt BIOLOC kreće se prema završnim fazama! ➡Online WEBINAR održat će se ⏱28.11.2024., u 10:30 sati ➡Na webinaru ćemo raspravit o postignućima te zajednički identificirati potencijale za daljnji razvoj. Pridružite se webinaru 👇 https://lnkd.in/d5Wg-TnC 🌞Na radionicu pozivamo sve zainteresirane da zajedno evaluiramo rezultate koje smo dosad postigli i da zajedno oblikujemo daljnje korake. ✅Posebno nas zanimaju vaši prijedlozi o načinima za jačanje uključenosti lokalne zajednice u kružnu bioekonomiju, u sklopu budućeg AdriBioHub-a za Jadransku regiju, kako bismo dodatno osnažili održivi razvoj kroz ovaj projekt.

HRVATSKA JE OVE GODINE NA 40. MJESTU INDEKSA UČINKA KLIMATSKIH PROMJENA (CCPI) Hrvatska je dobila nisku ocjenu u emisijama stakleničkih plinova, korištenju energije i klimatskoj politici, a srednju u obnovljivoj energiji. Godine 2021. biomasa je činila 60% potreba Hrvatske za gorivom/grijanjem u stambenom sektoru. Osobito u ruralnim područjima, mnoga kućanstva i dalje koriste drvo kao glavni izvor grijanja. Uvoz drva i biomase povećan je za oko 40% u razdoblju od 2016. do 2021. Što je CCPI? Indeks učinka klimatskih promjena (CCPI) je neovisan alat za praćenje napora i učinaka zemalja u ublažavanju klimatskih promjena i objavljuje se svake godine od 2005. Rezultati CCPI-ja Rezultati su prikupljeni uz pomoć 450 nacionalnih stručnjaka koji ocjenjuju najnovije nacionalne i međunarodne klimatske politike država članica EU te još 63 država koje su zajedno odgovorne za 90% globalnih emisija stakleničkih plinova. Učinak se mjeri na u četiri kategorije: emisije stakleničkih plinova (40%), obnovljivi izvori energije (20%), upotreba energije (20%) i klimatska politika (20%). Kao i prethodnih godina, prva tri mjesta na ljestvici i dalje su prazna. Danska ostaje najbolje rangirana zemlja (4. mjesto). Također, Danska je jedina zemlja koja je postigla visoku ocjenu u kategoriji klimatske politike. Iza Danske na petom mjestu slijedi Nizozemska, iako njezina nova vlada najavljuje loše vijesti za klimatsku politiku. Velika Britanija ostvarila je veliki napredak te je zauzela 6. mjesto. Postupno ukidanje ugljena i obećanje vlade da neće izdavati nove dozvole za projekte fosilnih goriva odigrali su ključnu ulogu u njezinu usponu. Nažalost, takvi napori nisu primjetni u većini zemalja. Primjer Argentine (59. mjesto), jednog od najvećih gubitnika ovogodišnjeg CCPI-ja, pokazuje kako promjena vlade može dovesti do koraka u pogrešnom smjeru: Argentina je među najniže rangiranim zemljama. Posljednje četiri zemlje na ljestvici CCPI-ja su Iran (67.), Saudijska Arabija (66.), Ujedinjeni Arapski Emirati (65.) i Rusija (64.). Sve četiri su među najvećim proizvođačima nafte i plina na svijetu. Udio obnovljivih izvora energije u njihovoj energetskom miksu manji je od 3%. Ove zemlje ne pokazuju nikakve znakove odustajanja od poslovnog modela temeljenog na fosilnim gorivima. Unatoč obećavajućim planovima, trendovima i mjerama, Kina i dalje u velikoj mjeri ovisi o ugljenu i nedostaju joj dovoljno ambiciozni klimatski ciljevi. Sjedinjene Američke Države, drugi najveći zagađivač, ostaju na 57. mjestu. Veća ulaganja u obnovljive izvore energije i čisti prijevoz, kao i ukidanje subvencija za fosilna goriva, bili bi važni sljedeći koraci. Ipak, rezultat izbora sada bi mogao odrediti klimatski učinak SAD-a u nadolazećim godinama. Uz Ujedinjeno Kraljevstvo i Indiju (10. mjesto), samo dvije zemlje iz G20 skupine spadaju među najbolje izvođače na CCPI ljestvici. Četrnaest zemalja iz G20 dobilo je ukupnu ocjenu nisku ili vrlo nisku.

🔋 DOOR predstavio projekt BIOLOC na Seminaru BIOMASA I BIOPLIN! Na seminaru "Biomasa & Bioplin 2024", koji je održan 18. travnja u Zagrebu, stručnjaci su raspravljali o načinima za povećanje udjela proizvodnje energije iz biomase, bioplina i otpada. Ovaj događaj, organiziran od strane tvrtke Energetika Marketing, pružio je platformu za razmjenu ideja o izazovima i rješenjima u području obnovljivih izvora energije. Naša predstavnica iz DOOR-a imala je priliku predstaviti projekt BIOLOC, čiji je cilj unaprijediti društvene inovacije i ubrzati prijelaz na kružnu bioekonomiju. Poseban fokus projekta je na uspostavi Hub-a za kružnu bioekonomiju u Jadranskoj Hrvatskoj, čime nastojimo pridonijeti održivom razvoju naših lokalnih zajednica. 🌍 Radujemo se nastavku suradnje i inovativnim rješenjima za održivu budućnost! 💡

Marie Curie bila je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu. Prvi put je nagrađena za istraživanje radioaktivnosti iz Fizike, a drugi put za izolaciju čistog radija i istraživanje radioaktivnih elemenata iz Kemije. #strašnažena #EUWES

🍃🌳Projekt BIOLOC kreće se prema završnim fazama! 🌞Ovom radionicom pozivamo sve zainteresirane da zajedno evaluiramo rezultate koje smo dosad postigli i da zajedno oblikujemo daljnje korake. ✅Posebno nas zanima vaši prijedlozi o načinima za jačanje uključenosti lokalne zajednice u kružnu bioekonomiju, u sklopu budućeg AdriBioHub-a za Jadransku regiju, kako bismo dodatno osnažili održivi razvoj kroz ovaj projekt. ➡Online WEBINAR održat će se ⏱28.11.2024., u 10:30 sati ➡Raspravit ćemo postignuća i zajednički identificirati potencijale za daljnji razvoj. Pridružite se webinaru 👇 https://lnkd.in/dFndyGky

Dr. sc. Jadranka Šepić, znanstvena suradnica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, dobitnica je prestižnog ERC Starting Granta za petogodišnji projekt u kojem će razviti analizu ekstremnih razina mora duž europskih obala u svijetu koji se zagrijava. #strašnažena

🌳 🌞 Bili smo na studijskom putovanju po Hrvatskoj i Srbiji od 4. do 8. studenog ✅ U sklopu projekta LOGYCO održano je drugo studijsko putovanje od 04.11. do 08.11. u Hrvatskoj i Srbiji. ✅ Gost je bio dr. Helmut Muthig, predstavnik energetskoj kooperative Pfaffenhofen an der Ilm, koji je bio jedan od domaćina na prvom putovanju u listopadu prošle godine. ➡️ Putovanje se sastojalo od posjete Fakultetu elektrotehnike i računarstva gdje smo vidjeli postrojenje solarne elektrane na krovu fakulteta. ➡️ Drugi dio putovanja odvio se u Srbiji, odnosno Rumi, Pećincima i Sremskoj Mitrovici gdje su domaćini bili projektni partneri iz RRAS. U Srbiji je odrađen posjet modernom deponiju Srem Mačva koji bi trebao biti samoodrživ i dio energetske zajednice u Sremskoj Mitrovici. Upoznali smo se s radom Vladimira Jankovića, pionira obnovljive energije u Srbiji, koji je nam je pokazao svoje samoodrživo niskoenergetsko imanje. Za kraj smo posjetili rezervat prirode Zasavica koji svoje potrebe za električnom energijom zadovoljava iz sunčeve energije. ✅ Također, odrađena je i treća radionica na temu "Tehnički aspekti osnivanja i rada energetskih zajednica" u Ivanić-Gradu na kojoj je sudjelovao i Dr. Muthig s prezentacijom i primjerom dobre prakse iz Pfaffenhofena. ✅ Ne zaboravite pogledati naš vodič za osnivanje energetske zajednice građana izrađen u sklopu projekta LOGYCO: https://lnkd.in/d3kVZryK