Paraná (rijeka)
| Paraná Río Paraná | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | |
| Države |  Brazil Paragvaj Argentina |
| Gradovi | Buenos Aires, Rosario, Paraná, Santa Fe, Resistancia |
| Hidrografija | |
| Izvor – aps. visina | spoj rijeka Paranaibo-Grande 1 148 (Paranaiba) 1 360 (Grande) m |
| Ušće – aps. visina – vrsta | La Plata 0 m delta |
| Dužina | 4 880 [1] km |
| Pritoke | Tiete, Paranapanema, Iguazú, Paragvaj, Salado, Piquiri |
| Hidrologija | |
| Protok – srednji | 17 293 [1] m³/s |
| Sliv – površina | 2 800 000 [1] km² |
| Ulijeva se u | La Plata (od Buenos Airesa pa sve do Nueve Palmire) |
| Transport | |
| Plovnost | od Buenos Airesa do brane Yacyretá kod Ayolasa |
Paraná (španjolski: Río Paraná) je druga po veličini rijeka Južne Amerike (nakon Amazone) duga 4 880 km, [1] koja zajedno s rijekom Urugvaj formira najveći estuarij na svijetu rijeku La Plata.
Porječje Parane ima površinu od 2 800 000 km²[1] i obuhvaća veći dio jugoistočnog Brazila i Paragvaja, jugoistok Bolivije i sjever Argentine. [1]
Od svog nastanka nakon spoja rijeka Paranaibo i Grande pa sve do ušća rijeke Paragvaj, rijeka je poznata kao Alto Paraná (Gornja Parana). U ovom dijelu svog toka, rijeka uglavnom teče pravolinijski prema jugu, tu prima tri važne pritoke, rijeke; Tiete, Paranapanema i Iguazú koje imaju svoje izvore u blizini atlantske obale u jugoistočnom Brazilu. Nekadašnji impresivni kanjon Alto Parana kroz planine zvao se Slapovi Guaira, taj niz impresivnih vodopada potpuno je nestao u vodama akomulacionog jezera izgrađenog ranih 1980-ih za potrebe ogromne hidroelektrane Itaipu. [1]
Od ušća rijeke Iguazú Alto Paraná blago zavija prema zapadu, sve do ušća rijeke Paragvaj. Na tom dijelu svog toka formira granicu između Paragvaja i Argentine.
Nakon ušća rijeke Paragvaj, rijeka postaje Donja Paraná i teče samo kroz argentinski teritorij pravo prema jugu. Pored grada Santa Fe, Paraná prima svoju posljednju veliku pritoku - Salado. Između gradova Santa Fe i Rosario počinje se formirati impresivna delta Parane, koja u gornjem dijelu široka 18 km, a na donjem dijelu oko 65 km. [1]U delti se rijeka počinje dijeliti na brojne rukavce, od kojih su najveći posljednja dva; Paraná Guazú i Paraná de Las Palmas. [1] Krajnji rukavac Parane - Río Luján dopire do sjevernih predgrađa Buenos Airesa i tu uvire u La Platu
Količina vode donjeg toka Paraná ovisi o količini vode koju rijeci donosi najveća pritoka Paragvaj, koja iznosi oko 25 % svih voda. Prosječni godišnji istjek Parane je 17 293 kubnih metara u sekundi. [1]
Porječje Alto Parane ima pretežno vruću i vlažnu klimu, koju karakteriziraju suhe zime i obilne kiše u ljetnim mjesecima. [1] Klima su srednjem i donjem bazenu, kreće se od suptropske na sjeveru, do umjereno vlažne na jugu, sa manje obilnim oborinama.
Alto Paraná ima dvije zone vegetacije, šume na istoku i savane na zapadu. Pojas šuma prostire se nizvodno sve do Corrientesa, nakog tog grada, se prostire zona savana na obje riječne obale.
Rijeka Paraná ima bogat i raznovrstan životinjski svijet, sa brojnim vrstama jestivih riba.
Velik dio bazena rijeke Paraná i danas je ekonomski neiskorišten. Najveći realizirani projekt bila je izgradnja ogromne hidroelektrane Itaipu 1982 snage 12 600 megavata. Pored tog izgrađena je i hidroelektrana - Yacyretá, sa branom i akomulacionim jezerom, koja je počela s radom 1994.
Donja Paraná služi kao veliki plovni put za poljoprivredne proizvode, industrijsku robu i naftne derivate, a njegove vode se i obilno koriste za navodnjavanje okolnih farmi. [1]
