[IZ NAŠEG MUZEJA TELEKOMUNIKACIJA] Počeci suvremenih telekomunikacija u Hrvatskoj sežu u davnu 1850. godinu, kada je, međusobnom razmjenom prvih telegrafskih poruka, Zagreb povezan s Bečom. Važnu ulogu u povijesnom događaju 28. rujna 1850. odigrao je tadašnji hrvatski ban Josip Jelačić, koji je na poruku „Telegraf u redu“ poslanu iz Zagreba, putem iste telegrafske veze iz Beča odgovorio: „S radošću sam primio vašu vijest“. Banov telegram je primljen u Banskim dvorima na Markovom trgu, gdje se tada nalazila prva telegrafska (brzojavna) postaja. U trenutku kada je Zagreb dobio svoju prvu telegrafsku liniju, imao je svega 14258 stanovnika. Već u sljedećoj godini je preko zagrebačkog telegrafa poslano 237 telegrama sa 9524 riječi. Cijena usluge bila je tada vrlo visoka, zbog čega je telegraf bio nepristupačan većem broju korisnika. Primjerice, za telegram od 20 riječi poslan iz Zagreba na udaljenost od stotinjak kilometara naplaćivao se iznos, za koji se tada moglo kupiti čak 11 kilograma teletine. U prvo vrijeme telegraf služi najviše za službenu komunikaciju unutar državne uprave i vojske, a s vremenom se širi i na ostalu komunikaciju u javnoj, ali i privatnoj sferi. Izgradnjom prve brzojavne linije na relaciji Zagreb – Beč Hrvatska se telekomunikacijski povezuje s Europom i svijetom a Zagreb postaje telekomunikacijsko središte Hrvatske, što je ostao sve do danas. #hrvatskitelekom #telegram #telegraf
