Maska

Maska (njemački preko latinskog mascus, masca = duh) ili krinka, obrazina, krabulja je prekrivalo lica, glave ili cijeloga tijela; isprva u uporabi u lovačkom kultu drevnih društava (i kao kamuflaža); također kao zaštita pri kultnom susretu s božanstvom (radi obreda obrezivanja ili plodnosti) i za prikazivanje božanstava. Kod brojnih neeuropskih društava s jednostavnom tehnologijom kao i u europskim narodnim običajima česte su u tzv. Muškim savezima („tajna društva“).

Uporaba

Običaji s maskama česti su u prijelaznom vremenu (zima, proljeće); nekoć s magijskom svrhom, danas pretežno s društveno-kritičkom ili zabavnom namjenom u karnevalskim ophodima. Sakralnog su podrijetla također u starogrčkom i japanskom kazalištu, no i u commediji dell'arte. U suvremenom kazalištu izražajno glumačko, te stilsko sredstvo.

U hrvatskom folkloru (poklade), maske su prikladne (groteskne) obrazine, kao sastavnica cijeloga prerušenog lika ili kao samostalni rekvizit nošen u rukama; najčešće u ljudskom ili životinjskom obliku od drva, kože, tkanine, krzna, papira, slame i sl.; ali i u starim obredima za poticanje vegetacije (zeleni Juraj, dodole) kao jednokratne maske ispletene u obliku koža od grančica.^[1]

Galerija

Neolitska kamena obredna maska iz oko 7,000 pr. Kr.; vjerojatno najstarija maska na svijetu. Musée de la bible et Terre Sainte, Pariz.
Drvena Beti-Pahuin maska plemena Fang iz Gabona (19. st.), koja se koristila za ceremoniju ngil, potragu za vradžbinama.
Aztečka maska od žada kralja Xiuhtecuhtlija iz oko 1500. god.
Koreanske šamanske folklorne maske.
Posmrtna maska Abrahama Lincolna.
Maskirani dječak za Noć vještica u SAD-u 1979. god.