Christiaan Huygens

Christiaan Huygens
Christiaan Huygens, Holandski astronom, matematičar i fizičar, najviđe poznat po otkriću mjeseca Titana
Rođenje	(1629-04-14) 14. april 1629. Den Haag, Holandija
Smrt	8. juli 1695(1695-07-08) (66 godina) Den Haag, Holandija

Christiaan Huygens (Kristijan Hajgens) (poslušaj^ⓘ) (14. april, 1629 – 8. juli, 1695), bio je holandski matematičar, astronom i fizičar; rođen u Hagu. Studirao je pravo na Univerzitetu u Leidenu i na Orange Colledge u Bredi prije nego što se posvetio nauci. Historičari često poistovjećuju Huygensa sa naučnom revolucijom.

Huygens je relativno malo priznat po svojoj ulozi u razvoju modernog integralnog i diferencijalnog računa. Zapamćen je i po tome što je tvrdio da se svjetlost sastoji od talasa. Godine 1655. otkrio je Saturnov mjesec Titan. Također je ispitivao Saturnove prstenove, i 1656. otkrio da se prstenovi sastoje od stjena. Iste godine otkrio je i opisao maglinu Orion. Njegov crtež, prvi takve vrste, magline Orion objavljen je u Systema Saturnium 1659. Koristeći moderan teleskop uspio je da izdvoji iz magline različite zvijezde. (Svijetla unutrašnjost magline Orion nosi ime „Huygensova regija“ u njegovu čast.) Također je otkrio nekoliko interstelarnih maglina i neke dvojne zvijezde.

Na nagovor Blaise Pascala, Huygens je napisao prvu knjigu o teoriji vjerovatnoće, koju je objavio 1657.

Radio je i na izradi tačnog sata, koji bi bio pogodan za pomorsku navigaciju. Godine 1658. objavio je knjigu pod nazivom Horologium. Njegovo otkriće sata s klatnom (koji je patentirao 1657) bilo je prekretnica u računanju vremena. Matematičke i praktične detalje svojih otkrića objavio je u Horologium Oscillatorium 1673.

Huygens je razvio i sat sa balansnom oprugom, gotovo istovremeno, mada nezavisno od Robert Hookea, ali spporovi oko ovog otkrića i ko je za to zaslužan su trajale vijekovima. Međutim, u februaru 2006. otkrivene su izgubljene Hookeove pisane bilješke sa sastanaka Kraljevskog društva u jednoj ostavi u Hampshireu, i po tim bilješkama je utvrđeno da je Hooke prvi otkrio balansnu oprugu.

Kraljevsko društvo je izabralo Huygensa za svog člana 1663. Godine 1666. Huygens se preselio u Pariz gde je radio u Francuskoj akademiji nauka pod zaštitom Luja XIV. Koristeći Parisku observatoriju (koja je izgrađena 1672) vršio je dalja astronomska posmatranja. Godine 1684. objavio je Astroscopia Compendiaria u kojoj je prikazao svoj novi vazdušni teleskop (bez cijevi).

Huygens je razmišljao i o životu na drugim planetama. U svojoj knjizi Cosmotheoros, zamišljao je kako svemir buja od života, vrlo sličnog životu na Zemlji u 17. vijeku. Liberalna klima u Holandiji je ohrabrivala ovakve spekulacije. Za razliku od njega, filozof Giordano Bruno, koji je također vjerovao u postojanje života u drugim svjetovima, je zbog tih vjerovanja spaljen na lomači 1600. godine.

Godine 1675. Huygens je patentirao džepni sat. Izumio je brojne druge naprave i postupke.

Huygens se vratio u Hag 1681. poslije teške bolesti. Pokušao je da se vrati u Francusku 1685, ali je izdavanje Nantskog edikta (koji je ukinuo vjersku toleranciju) spriječilo njegovu namjeru. Huygens je umro u Hagu 8. jula 1695

Po Huygensu su nazvani

• Hajgensova proba: letjelica za Saturnov mjesec Titan, dio Cassini-Huygens misije na Saturn
• Asteroid 2801 Huygens
• Krater na Marsu
• Planina na Mjesecu
• Huygensov software, program za miroskopsko proučavanje slika
• Huygens–Fresnelov princip, jednostavan model za razumijevanje talasa u svemiru
• Huygensovi talasi, matematička osnova za skalarnu difrakcionu teoriju
• W.I.S.V. Christiaan Huygens: Holandski studijski klub za studije matematike i kompjuterskih nauka na Delft Univerzitetu za tehnilogiju
• Huygensova laboratorija: Odjeljenje za fiziku Univerziteta u Leidenu, Holandija.